Ljudi koji žive duž donjeg toka ukrajinske rijeke Dnjepar pokušavaju da se izbore sa neposrednim posljedicama urušavanja brane Kahovka bježeći iz pogođene oblasti sa onim što su uspjeli da spasu od poplave, ali širi uticaj katastrofe mogao bi da se osjeti generacijama.
Nizvodno, poplavne vode će se donekle povući kada talas stigne do Crnog mora, ali mnoga sela i gradovi duž toka Dnjepra vjerovatno neće ponovo biti uslovni za život osim ako se ne izgradi nova brana, piše britanski “Gardijan”. Bujice vode i mulja u trenu su promijenile pejzaž, a cijela naselja, brojna ostrva i močvare su nestali sa mape.
Ukrajina tvrdi da će usljed poplava stotine hiljada ljudi ostati bez pristupa vodi za piće što povećava rizik od širenja bolesti, desetine hiljada hektara poljoprivrednog zemljišta će postati močvare, a najmanje 500.000 hektara lišenih navodnjavanja biće pretvorene u “pustinje”.
Eksperti procjenjuju da bi mogle proći godine, ako ne i decenije dok se fauna i flora povrate. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nazvao je to “najvećom ekološkom katastrofom koju je prouzrokovao čovjek u Evropi u posljednjih nekoliko decenija”.
Zamjenik ukrajinskog šefa diplomatije Andrij Melnjuk kazao je da je rušenje brane Kahovka “najgora ekološka katastrofa u Evropi od Černobilja”.
Sa rezervoarom od 18 milijardi kubnih metara, Nova Kahovka je bila jedna od brana sa najvećim kapacitetom na svijetu, kazao je za “Gardijan” Mohammad Hajdarzadeh, viši predavač na odsjeku za arhitekturu i građevinarstvo na britanskom Univerzitetu Bat. Rezervoar Nove Kahovke je bio 90 puta veći od rezervoara najveće brane u Britaniji.
“Jasno je da će rušenje ove brane definitivno imati velike dalekosežne negativne posljedice ne samo za Ukrajinu, već i za susjedne zemlje i region”, kazao je Hajdarzadeh.
Životnje, cijele vrste će biti uništene. Katastrofa će promijeniti klimu cijelog regiona. Ukrajinsko poljoprivredno zemljište će vjerovatno biti uništeno. Mjesta iz kojih se voda povuče postaće pustinja, a mjesta gdje voda ostane postaće močvare
Bujice prolaze kroz centar ratne zone, a zajedno sa otpadom one nose i hiljade mina. Obale Dnjepra su na liniji fronta od prošlog novembra, kada su ukrajinske snage potisnule Ruse preko rijeke na južnu obalu. Obje strane su postavile hiljade mina koje voda sada nasumično nosi u gradove, sela i poljoprivredna zemljišta nizvodno. To znači da bi civili mogli stradati od mina kilometrima daleko od ratne zone i čak godinama poslije kraja rata.
Bujice takođe nose i velike količine hemikalija i nafte iz hidroelektrane i okolnih postrojenja, piše portal “Politiko”. U obraćanju rano u srijedu, Zelenski je napad na branu nazvao “ekocidom” rekavši: “formirana je naftna mirlja od najmanje 150 tona i rijeka je nosi u Crno more. Još uvijek ne možemo da predvidimo koliko će hemikalija, vještačkih đubriva i naftnih proizvoda koji su bili skladišteni u poplavljenoj oblasti završiti u rijekama i moru”.
Prema riječima Oleksija Pasjuka, aktiviste grupe Bankvoč za zaštitu životne sredine, “privremeni uticaj” poplave može trajati do nedjelju dana. “Međutim, kasnije šire posljedice nastaće usljed nedostatka vode budući da je rezervoar Kahovka izvor vode za vodovode južno od Hersona”, dodao je on. “Možemo očekivati značajne probleme za poljoprivredu i lokalno stanovništvo”.
Julija Markel, koordinatorka najveće ukrajinske nevladine organizacije za zaštitu životne sredine, nazvala je pucanje brane “katastrofom”.
“Životnje, cijele vrste će biti uništene”, kazala je ona. “To će promijeniti klimu cijelog regiona. Ukrajinsko poljoprivredno zemljište će vjerovatno biti uništeno. Mjesta iz kojih se voda povuče postaće pustinja, a mjesta gdje voda ostane postaće močvare”.
Isušivanje rezervoara će takođe imati dramatične posljedice za Krim, koji je Rusija pripojila 2014, a koji se za vodu oslanjao na rezervoar Nove Kahovke. Rezervoari na Krimu su dopunjeni posljednjih mjeseci, tako da neće biti trenutne krize, ali tokom naredne godine nestašica vode može znatno otežati održavanje civilnog stanovništva i vojske.
“To će biti socio-ekonomska katastrofa. Farmeri neće moći da uzgajaju usjeve”, kazao je Vim Zvijnenburg iz holandske NVO PAX i saradnik istraživačke mreže Belingket.
“Ukrajina je već prije konflikta blokirala rijeku prema Krimu kako bi spriječila protok vode, što je dovelo do određenog pustošenja zemljišta. Teško je bilo što predvidjeti - većina posljedica će se osjetiti u narednih dvije do tri godine”.
Katastrofa u Novoj Kahovki dogodila se uoči dugoočekivane kontraofanzive ukrajinskih snaga, koja se smatra sljedećom velikom fazom u ratu. Obje strane se međusobno otpužuju za kontinuirano granatiranje poplavljene zone, prenio je Rojters.
Kijev je u srijedu objavio da su ukrajinske trupe na istoku napredovale više od kilometar kod uništenog grada Bahmuta, što je najeksplicitnija objava o napredovanju otkad je Rusija ranije ove nedjelje saopštila da je počela ukrajinska ofanziva. Rusija tvrdi da je odvratila napad.
Oleksij Danilov, sekretar ukrajinskog savjeta za nacionalnu bezbjednost, kazao je da su napadi i dalje lokalizovani i da ofanziva punih razmjera još nije počela. “Kada počnemo, svi će znati za to, vidjeće”, kazao je on za Rojters.
Kijev je prije nekoliko mjeseci saopštio da su ruske snage minirale branu Kahovka koja je pod njihovom kontrolom od početka invazije, i tvrdi da ju je Moskva uništila kako bi pokušala da spriječi ukrajinske snage da pređu Dnjepar u kontraofanzivi.
Ruski predsjednik Vladimir Putin optužio je sinoć Ukrajinu da je uništila branu Kahovka na predlog Zapada u, kako je kazao, “varvarskom” ratnom zločinu koji je eskalirao konflikt sa Moskvom.
“Putin je saopštio da vlasti u Kijevu, na predlog svojih zapadnih kustosa, i dalje pokušavaju da eskaliraju neprijateljstva, počinivši ratne zločine, otvoreno koristeći terorističke metode i organizujući sabotaže na ruskoj teritoriji”, objavio je Kremlj.
“Očigledan primjer toga je varvarski postupak uništavanja Kahovskaja hidroelektrane u regionu Herson što je dovelo do velike ekološke i humanitarne katastrofe”, kazao je Putin.
Stanovnici u zoni poplava na jugu Ukrajine, plodnoj, močvarnoj oblasti koja se proteže do ušća Dnjepra u Crno more, za pucanje brane optužuju ruske trupe koje su je kontrolisale sa svojih pozicija na suprotnoj obali. “Oni nas mrze”, rekao je za Rojters Oleksandar Reva iz sela na obali koji je porodične stvari premještao u napuštenu kuću susjeda koja se nalazi na uzvišenju. “Oni žele da unište ukrajinski narod i samu Ukrajinu. I nije ih briga kojim sredstvima jer njima ništa nije sveto.
Bonus video:
