Novac Romana Abramoviča, ruskog preduzetnika bliskog Vladimiru Putinu, uložen je u najmanje pet njemačkih firmi, pokazuju poverljiva dokumenta kiparske firme za upravljanje imovinom "MeritServus" kojima je obuhvaćen period od 2004. do 2022. Ruski oligarh je, proizlazi iz tih dokumenata, bio klijent kiparske firme najmanje do kraja marta 2022.
Abramovič je od sredine 2022. na listi osoba protiv kojih su uvedene sankcije Evropske unije, što znači da bi njegov novac investiran u Evropi trebalo da bude zamrznut. I "MeritServus" se od aprila ove godine nalazi na spisku sankcionisanih firmi, na koji ga je stavila Velika Britanija. Odluka je obrazložena time da je firma radila za Abramoviča.
Gore navedeni dokumenti samo su dio od oko 400.000 dokumenata koji su procurili iz "MertServusa" i koje je njemački javni servis SWR dobio na uvid od američke organizacije za transparentnost "DDOS-Secrets".
Istraživački tim SWR već mjesecima analizira dobijene dokumente koji sadrže spisak sa imenima više od 2.500 klijenata, mejlove, javnobilježničke isprave, kopije pasoša i akte banaka.
Osim toga, i izvodi iz njemačkog Trgovačkog registra ukazuju da bi Abramovič uprkos sankcijama, mogao da ima udjele u najmanje tri njemačke softverske kompanije.
Stručnjaci: Podaci koji su procurili sadrže važne informacije
Otkad je Rusija prije 16 mjeseci počela napad na Ukrajinu, istražitelji širom svijeta pokušavaju da otkriju imovinu ruskih oligarha, jer se oni smatraju dijelom ruskog aparata moći. Te istrage često su neuspješne.
Stručnjaci se žale da se često tek uz pomoć dokumenata koji posredstvom zviždača procure u javnost, može otkriti sakrivena imovina, jer drugačije nisu dostupne osnovne informacije o stvarnom identitetu vlasnika preduzeća.
"Finansijsko tržište još uvijek je svojevrsna crna kutija", kaže stručnjak za istraživanje pranja novca Kristof Trautfeter. On objašnjava da upravo zato i nema koristi od mnogih sankcija.
Abramovičeve ofšor-kompanije
Tako je za javnost do sada bilo nepoznato da je Abramovičev novac završavao u Berlinu, gdje svoje sedište ima "Auto1", start-ap koji se reklamira kao najveća evropska onlajn-platforma za trgovinu automobilima. Ta je firma vrijedna milijarde. Ofšor-kompanija "Ervington", u stopostotnom Abramovičevom vlasništvu, 2020. je imala udjele u tom start-apu, proizlazi iz spiska vlasnika udjela firme "Auto1".
Iz dokumenata "MeritServus" koji su procurili u javnost, proizlazi da je Abramovič ulagao i u druge berlinske start-apove – recimo u medijsko preduzeće "Showheroes" koje posluje na globalnom nivou. Ono je, isto kao i "Auto1", novac dobilo posredstvom ofšor-kompanije po imenu "Innes Worldwide Holdings Limited". U pismu iz 2019. koje su novinari njemačkog SWR-a dobili na uvid, jedan od šefova "MeritServusa“ saopštio je osnivaču „Showheroesa“ da je „gospodin Abramovič poslednji korisnik firme ’Innes Worldwide Holdings Limited’.“
Abramovičeva firma kupila je udjele u još tri manja start-apa koji su specijalizovani za aplikacije. Na upit novinara SWR-a da li im je poznato da je Abramovič uložio novac kod njih, nije odgovorila nijedna od tih firmi, kao ni "Showheroes".
Poznati investitor povezan s Abramovičem
Firma koja se stalno pojavljuje u vezi s Abramovičevim ulaganjima je investicioni fond "Target Global", koji je prije deset godina osnovan u Moskvi, a sada ima sjedište u Berlinu. Taj fond se reklamira kao investitor u više od 100 start-apova u Njemačkoj, među kojima je i "Auto1".
Predstavnica fonda je na upit SWR-a demantovala da je Abramovič uložio novac u "Target Global Holding Limited". Mešutim, iz kiparskih dokumenata vidljivo je da je ruski oligarh 2020. dao 15 miliona dolara kredita jednoj ćerki-firmi u stopostotnom vlasništvu "Target Globala".
Predstavnica start-apa "Auto1" je potvrdila da su "firma iz Targeta" ulagale u "Auto1", ali, kaže, "to je bilo mnogo godina prije prvih sankcija". Takođe je dodala da u međuvremenu postoje samo "ograničena saznanja" o vlasnicima udjela, s obzirom na to da je ta kompanija od februara 2021. izlistana na berzi.
Na jednom spisku vlasnika udjela u tom start-apu iz 2021, među 35 dioničara je sedam u čijem se imenu nalazi i riječ "Target". I u kiparskim dokumentima koje je SWR dobio na uvid spominje se Abramovičeva firma "Ervington", zajedno sa "Target-firmama".
Poslanik SPD-a traži zabranu poreskih oaza
Kristijan Trautfeter smatra da je za sprovođenje problematično to što ime vlasnika mora da se prijavi u registar samo ako on posjeduje više od tri odsto dionica.
"Milionski manjinski udjeli ponekad čak i ne moraju da se prijave. Zato je vrlo vjerovatno da ruski oligarsi i dalje drže nepoznate procente vlasništva u njemačkim firmama, i to čak i nije ilegalno", kaže tak ekspert.
Sebastijana Fidlera, poslanika vladajuće Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD) u Bundestagu i stranačkog stručnjaka za problem pranja novca, nisu iznenadili rezultati istraživanja novinara SWR-a. "Dokumenta koji su procurjela pokazuju koliko su za ruske oligarhe važna tajna finansijska mjesta kako bi uložili novac u njemačke kompanije.
"I Fidler zahtijeva ne samo zabranu korišćenja određenih oblika društva kapitala s britanskih Djevičanskih ostrva ili Kajmanskih ostrva, već i kazne ako nije odmah na prvi pogled vidljivo šta kome pripada".
Prošle nedelje ministri pravosuđa zemalja-članica EU dogovorili su se oko kažnjavanja za kršenje sankcija. To bi trebalo da važi i za osobe koje imaju poslovne odnose s određenim firmama.
"Mnoge članice EU bile su veoma loše osposobljene za primenu sankcija", kaže Fidler. On zato traži proširenje nadležnosti Evropskog državnog tužilaštva.
Roman Abramovič nije reagovao na višestruke upite novinara SWR da se izjasni o spornim ulaganjima.
Bonus video:
