Organizacija Sjevernoatlantskog pakta (KFOR) zaključila je 23. juna najveće vazdušne vježbe u Evropi, što se opisuje kao demonstracija snage protiv potencijalnih pretnji poput Rusije.
Manevri "Air Defender 23" predvođeni Njemačkom uključivali su oko 250 vojnih aviona iz 25 zemalja NATO-a, kao i drugih saveznika, uključujući Japan i Švedsku, koja je već zatražila članstvo u vojnom savezu.
Oko 10.000 vojnika učestvovalo je u vježbama u cilju povećanja spremnosti za odbranu od dronova i krstarećih raketa u slučaju napada na teritoriju NATO-a.
"Željeli smo da pokažemo da 25 različitih nacija mogu da djeluju zajedno od prvog dana i uspjeli smo", rekao je šef njemačkog vazduhoplovstva Ingo Gerharc za televiziju NTV.
Vježba je bila "potpuni uspeh" na taktičkom i organizacionom nivou, rekao je Gerharc u vazdušnoj bazi Jagel u sjevernoj Njemačkoj.
Vježba "Air Defender" je osmišljena 2018. delimično kao odgovor na rusku aneksiju ukrajinskog poluostrva Krim četiri godine ranije, iako je Gerharc ranije insistirao da ove vježbe nisu "ciljale ni na koga".
Sa druge strane, američka ambasadorka u Njemačkoj Ejmi Gutman rekla je da će vježba "izvan svake sumnje pokazati agilnost i brzinu savezničkih snaga" i da ima za cilj da pošalje poruku za nekoliko zemalja, uključujući Rusiju.
"Bila bih veoma iznenađena da bilo koji svetski lider nije uzeo u obzir šta ovo pokazuje u smislu duha Alijanse, snage ovog saveza, a to uključuje i gospodina (Vladimira) Putina (predsjednik Rusije)", rekla je ona novinarima.
Invazija Rusije na Ukrajinu intenzivirala je aktivnosti zapadnog vojnog saveza, stvorenog prije skoro 75 godina da bi se suprotstavio tadašnjem Sovjetskom Savezu.
Finska i Švedska, koje su dugo održavale zvaničan stav neutralnosti kako bi izbegle bilo kakav sukob sa Moskvom, zatražile su članstvo u NATO-u nakon invazije na Ukrajinu u februaru 2022.
Finska se pridružila u aprilu, ali je prijava Švedske odložena uglavnom zbog prigovora Turske.
Bonus video:
