Španija je bila nešto kao posljednji bastion ljevice u Evropskoj uniji, ali je i on pao prije tačno mjesec dana. Na lokalnim i regionalnim izborima u toj zemlji, vladajući ljevičarski savez predsjednika Pedra Sančeza oštro je kažnjen. Osvojio je samo 28 odsto glasova, što je za procenat manje nego ranije. Premijer je potom za 23. jul raspisao nove izbore.
Pobjednik u Španiji je konzervativna narodna partija PP sa 31 odsto osvojenih glasova i svojom novom nadom: Izabel Dijas Ajuso iz Madrida. Ona u svojim neobičnim nastupima ismijava feminizam, ravnopravnost polova, zaštitu manjina, prava trans osoba i zaštitu klime. A desničarska ekstremistička partija Voks sa osvojenih sedam odsto glasova (za četiri odsto više nego ranije), vjerovatno će u budućnosti biti uključena u vlasti u mnogim opštinama i autonomnim regionima.
I nije slučajno što je među prvima koji im je čestitao bio Viktor Orban. Oduševljen je što „desničarska rekonkvista“ napreduje u Španiji.
Mađarska: Orban kao „uzor“ za čitavu EU
Mađarski premijer je uzor za one koji Evropsku uniju pomjeraju u desno. U aprilu prošle godine obezbijedio je sebi četvrti uzastopni mandat, iako je opozicija na izbore izašla jedinstveno i računala je na smjenu vlasti.
Orban i njegova desničarska nacionalistička partija Fides su 2014. proklamovali „neliberalnu demokratiju“ po ruskom modelu. Ksenofobični tonovi već godinama su sastavni dio programa njegove vlade. Svoje odbijanje da primi izbjeglice Orban je pravdao rekavši da Mađari „ne žele da postanu miješana rasa“ i da multikulturalne zapadnoevropske zemlje „više nisu nacije“.
Francuska: Lepen je diskretnija
Odmah poslije Orbanove izborne pobjede prije godinu dana, Marin Lepen požurila je da uputi čestitke Budimpešti. Njena krajnje desničarska Nacionalna partija je na parlamentarnim izborima prije godinu dana uspjela da u parlamentu sa 577 mjesta broj poslanika poveća na 89. Prethodno je 2017. osvojila samo osam mjesta.
Lepen je neumorna, sve više nastupa državnički, i tako nastavlja sa svojim dugoročnim projektom – da se useli u Jelisejsku palatu.
Sljedeći korak ka tom cilju bila bi pobjeda na evropskim izborima 2024. na kojima je posljednja dva puta osvajala oko 24 odsto glasova. Taj cilj više ne djeluje nedostižno, jer već deset godina sve više Francuza glasa za krajnju desnicu.
Italija: Meloni i Musolini
Đorđa Meloni nije morala toliko dugo da čeka. Njena desničarsko-ekstremistička i u fašizmu ukorijenjena partija „Italijanska braća“ pojavila se gotovo niotkuda i nakon osvojenih 26 odsto na parlamentarnim izborima u septembru 2022. ona je postala prva žena na čelu vlade Italije.
Na grbu njene stranke je zeleni, bijeli i crveni plamen. Za italijansku desnicu to je simbol večnog plamena na Musolinijevom grobu.
I uopšte, taj Musolini – on je „kompleksna ličnost koja se mora posmatrati u kontekstu“, kaže Meloni, žena koja je svoju političku karijeru započela u neofašističkoj omladinskoj organizaciji.
Švedska: populisti, druga najjača snaga
Džimi Akeson, lider desničarskih i populističkih „Švedskih demokrata“, najprije se dugo bavio politikom da bi tek kasnije skrenuo udesno. U mlađim godinama smatran je za umjerenog političara.
On danas, u stilu Donalda Trampa, želi da Švedsku „ponovo učini velikom“. Na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima, stranka koju su 1988. osnovali pripadnici desničarske ekstremističke scene, uspjela je da postane druga po snazi politička snaga. Za njih je glasalo 20,5 odsto Šveđana.
A za Akesona, muslimani su „najveća prijetnja Švedskoj od Drugog svjetskog rata“.
Finska: „Prvo Finci“
Ti već dugo godina najuspješniji populisti u Skandinaviji, odavno su imaju i imitatore – na primjer u susjednoj Finskoj. Tamo su „Pravi Finci“ osvojili 20 odsto glasova i ušli u vladu, u koaliciji sa još tri stranke. Imaju sedam mjesta u kabinetu, a liderka Rika Pura je ministarka finansija.
Ta žena koja je nekada glasala za Zelene, sada želi da Finsku vrati na „pravi put“. Sa „promjenom paradigme“ po pitanju migranata, kvota izbjeglica trebalo bi da padne na 500.
Slovačka: neonacisti u parlamentu
Pritom je Rika Pura pravo nevinašce u poređenju s Marjanom Kotlebom. Taj lider neofašističke L’SNS spada među najradikalnije neonaciste u Slovačkoj. To je čovjek koji voli da ga njegove pristalice nazivaju „firerom“ i podstiče atmosferu protiv Roma, Jevreja i homoseksualaca. Osuđen je 2022. na uslovnu kaznu zbog „promovisanja ideologije koja ugrožava demokratiju“ i morao je da se odrekne mandata u nacionalnom parlamentu.
Međutim, to u prošlosti nije uticalo na uspjeh njegove stranke. Na parlamentarnim izborima 2020. je sa osam odsto osvojenih glasova obezbijedila sebi 17 mandata. Na vanrednim izborima 30. septembra neonacistička partija računa na još više glasova.
Grčka: veliki pomak udesno
Za to vrijeme, na izborima u Grčkoj pobijedio je ove nedjelje konzervativni premijer Kirjakos Micotakis. Ali bi rezultat mogao da se opiše i ovako: Grčka skreće udesno.
Desničarski populistički „Elliniki Lisi“ (Grčko rješenje), ultranacionalistički i ultrareligiozni „Niki“ (Pobjeda) i „Spartanci“, kao nasljednici neonacističke partije „Zlatna zora“, koja je 2020. zabranjena – ukupno sa skoro 13 odsto glasova ušli su u grčki parlament.
Bonus video:
