Bjeloruski lider Aleksandar Lukašenko je obično taj koji se zahvaljuje ruskom kolegi Vladimiru Putinu ili od njega traži uslugu, bilo da je u pitanju kredit, jeftini gas, pomoć u odgovoru na proteste ili taktičko nuklearno naoružanje. Ovoga puta, situacija je obrnuta.
Lukašenkova uloga u smirivanju oružane pobune Vagnerovih plaćenika sa ciljem zbacivanja ruskog vojnog rukovodstva nije u potpunosti razjašnjena, ali bjeloruskog lidera, kojeg su ruski zvaničnici godinama ismijavali kao korisnog ali nestabilnog i zahtjevnog partnera, sada slave u Rusiji, piše agencija Rojters.
Lukašenko je bio taj koji je, prema sopstvenoj i Putinovoj verziji događaja, igrao glavnu ulogu u okončanju pobune koja je prijetila da destabilizuje najveću svjetsku nuklearnu silu.
Prema Lukašenkovim riječima, on je bio taj koji je ubijedio šefa plaćenika Jevgenija Prigožina da obustavi pobunu i koji je savjetovao Putinu da ne "zbriše" Prigožina.
"Brutalna odluka je bila da se zbrišu plaćenici. Savjetovao sam Putinu da ne žuri", rekao je Lukašenko.
Nije poznato šta bi još mogla da mu pruži Moskva, od koje Lukašenko zavisi za jeftine energente kako bi održavao ekonomiju svoje zemlje i na čiji bezbjednosni aparat se oslanja da bi osigurao sopstveni politički opstanak kad se nađe u opasnosti, piše Rojters.
Međutim, on je u najmanju ruku kupio sebi još političke dobre volje koju bi mogao pretvoriti u dodatne finansijske i ekonomske ustupke kada dođe pogodan trenutak, navodi se u analizi.
Lukašenko vlada Bjelorusijom kao, po sopstvenim riječima, posljednji evropski diktator, od 1994.
Njegovi oponenti, od kojih su mnogi u zatvoru ili primorani da napuste zemlju nakon masovnih protesta protiv njegove vladavine 2020. i 2021, kažu da su njegove akcije oko suzbijanja pobune imale za cilj spasavanje sopstvene glave.
"Lukašenko nije spasavao Putina. On je spasavao sebe. On je shvatio da će, ako Prigožin stigne do Moskve, on biti prvi koji će pasti", izjavio je za Rojters Franak Vjačorka, glavni savjetnik liderke bjeloruske opozicije u egzilu Svetlane Tihanovskaje.
"Lukašenko je trenutno toliko ranjiv i toliko zavisan od Putinove volje. Vjerovatna nagrada je da će Putin nastaviti da ga drži kao ekskluzivnog saveznika i da ga podržava finansijski i politički. U zamjenu za to, on će raditi ono što Putin želi".
Lukašenko je u najmanju ruku kupio sebi još političke dobre volje koju bi mogao pretvoriti u dodatne finansijske i ekonomske ustupke kada dođe pogodan trenutak
Moskva je koristila teritoriju Bjelorusije za napade na Ukrajinu sa sjevera na početku "specijalne vojne operacije", rasporedila taktičko nuklearno oružje u Bjelorusiji i tamo rasporedila hiljade ruskih trupa.
Lukašenko je priznao koliko blisko je njegova, i sudbina njegove zemlje u trenutnom obliku povezane sa Putinovom.
"Da su se, ne daj Bože, ova previranja proširila Rusijom, a preduslovi za to su bili ogromni, mi bismo bili sljedeći", rekao je u utorak.
"Ako Rusija propadne, svi ćemo biti pod ruševinama".
Duma, donji rom ruskog parlamenta, otvorio je utorak sjednicu odavanjem počasti Lukašenku i Putinu i velikim aplauzom.
Putin se u prvom obraćanju naciji otkad je pobuna opozvana, u ponedjeljak veče zahvalio Lukašenku za "doprinos mirnom rješavanju situacije".
Poznati voditelj ruske državne televizije, Vladimir Solovjov, rekao je da Lukašenko zaslužuje titulu Heroj Rusije, a portparol Kremlja Dmitrij Peskov je u utorak pozdravio bjeloruskog lidera kao "veoma iskusnog i mudrog državnika".
Kod kuće, gdje Lukašenko odavno predstavlja svoju strateški važnu državu ukliještenu između NATO i Rusije kao mlađeg ali nepokolebljivo odanog brata Moskve, on je takođe hvaljen kao spasilac Moskve, iako u medijima koji su pod njegovom čvrstom kontrolom.
Nezavisni bjeloruski medij "Zerkalo" (Ogledalo), koji je pratio izvještavanje bjeloruske državne televizije, prenio je izjavu prezentera Jevgenija Pustovoja da Minsk postaje "mirotvorac slovenske civilizacije".
Ako Vagner rasporedi svoje serijske ubice u Bjelorusiji, sve susjedne zemlje će se suočiti sa još većom prijetnjom od nestabilnosti
Prašina od dramatičnog vikenda koji je doveo u pitanje pretpostavke mnogih ljudi o unutrašnjoj politici i stabilnosti Rusije još se nije slegla, ali je jasan jedan direktni rezultat Lukašenkove intervencije. To je, kako ističe Rojters, da Prigožin, koji je mjesecima bio trn u oku ruskog ministarstva odbrane, sada živi u egzilu u Bjelorusiji.
Za njim bi mogle poći hiljade njegovih boraca.
Lukašenko je u utorak rekao da nema potrebe da Bjelorusija strahuje od prisustva plaćenika koji bi iskustvo sa bojnog polja mogli podijeliti sa njegovom armijom. "Držaćemo ih na oku", rekao je.
Kritičari kažu da je on možda stvorio problem.
"Lukašenko je izgradio priču o sebi kao spasiocu svijeta. To će proći kod njegovih unutrašnjih pristalica i publike", rekao je Franak Vjačorka.
"Međutim, na duže staze, Lukašenko ne zna šta će sa Prigožinovim banditima".
Istočna Evropa zabrinuta zbog plaćenika
Istočnoevropske članice NATO upozorile su u utorak da će prelazak plaćenika u Bjelorusiju stvoriti veću regionalnu nestabilnost.
Generalni sekretar vojnog saveza, Jens Stoltenberg, rekao je da je NATO spreman da se brani od svake prijetnje.
"Ako Vagner rasporedi svoje serijske ubice u Bjelorusiji, sve susjedne zemlje će se suočiti sa još većom prijetnjom od nestabilnosti", rekao je predsjednik Litvanije Gitanas Nauseda nakon sastanka u Hagu sa Stoltenbergom i šefovima vlada šest drugih NATO saveznika.
"To je zaista ozbiljno i vrlo zabrijavajuće i moramo donijeti veoma snažne odluke. To zahtijeva vrlo, vrlo, čvrst odgovor NATO", dodao je predsjednik Poljske Andžej Duda.
Stoltenberg je kazao da je prerano reći šta bi ti moglo značiti za NATO saveznike, i istakao da je odbrana istočnog bloka alijanse pojačana posljednjih godina.
"Poslali smo jasnu poruku Moskvi i Minsku da je NATO tamo da zaštiti svakog saveznika, svaki pedalj NATO teritorije", rekao je Stoltenberg.
"Već smo povećali naše vojno prisustvo u istočnom dijelu alijanse i na predstojećem samitu ćemo donijeti nove odluke da dodatno ojačamo našu kolektivnu odbranu sa više snaga visokog stepena spremnosti i više kapaciteta".
Stoltenberg je rekao da je pobuna pokazala da je Putinov "ilegalni rat" protiv Ukrajine produbio podjele u Rusiji.
"Istovremeno ne smijemo potcijeniti Rusiju. Stoga je još važnije da nastavimo da pružamo pomoć Ukrajini".
Poljski lider Duda je rekao da se nada da će se prijetnja koju predstavljaju snage Vagnera naći na dnevnom redu samita svih 31 članice NATO u Viljnusu, u Litvaniji, 11-12. jula.
Bonus video:
