Par šarenih dječijih trotineta naslonjenih na žute gusjenice borbenog tenka, parkiranog u sjenci nebodera u poslovnoj četvrti Viljnusa.
To područje, obično zauzeto automobilima, biciklistima i pješacima, zatvoreno je za saobraćaj i prepuno teških oklopnih vozila.
"Nikada u svojoj istoriji Litvanija nije bila ovako bezbjedna", kaže Jonas Braukila, IT inženjer, koji je doveo svoju porodicu da vidi američke tenkove "Abrams", njemačke "leoparde" i "Mardere" i drugu vojnu opremu koja je postavljena da prikaže moć NATO-a pred samit Alijanse sljedeće nedjelje.
"Oni čak donose i rakete Patriot. Sada moramo pomoći našoj braći i sestrama u Ukrajini i nadam se da će samit donijeti dobre vijesti za njih".
Dvodnevni samit koji počinje u utorak sa američkim predsjednikom Džozefom Bajdenom i drugim liderima NATO-a biće najistaknutiji međunarodni događaj čiji je domaćin Litvanija otkako je pristupila alijansi 2004. godine, a neki stanovnici se nadaju da će biti od istorijskog značaja.
Drugi su manje optimistični.
"Samit u Viljnusu će biti važan, ali ne i istorijski. Sumnjam da će odluka o budućnosti Ukrajine biti precizna i afirmativna", rekla je Dalija Gribauskajte, bivša predsjednica Litvanije.
Njen skepticizam odražava široko rasprostranjeno uvjerenje u baltičkim zemljama da Zapad, čak i pošto je Rusija pokrenula najveći rat u Evropi od Drugog svjetskog rata, nikada nije zaista razumio prijetnju koju Moskva predstavlja za kontinent.
Gribauskajte je stekla reputaciju "Baltičke gvozdene dame" zbog odlučnog vođstva i otvorenog ponašanja, posebno u pogledu Rusije.
Komesarka za budžet Evropske unije pet godina prije nego što je bila predsjednica Litvanije od 2009. do 2019. godine, bila je jedan od rijetkih evropskih lidera koji su upozoravali na rusko miješanje u Istočnoj Evropi čak i prije no što je Moskva anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim 2014.
Sada, kaže ona, mnogi zapadni lideri su i dalje u velikoj zabludi o stvarnim namjerama Kremlja i nemaju političku volju da odgovore u skladu sa tim.
"Poslije okupacije Krima, reakcija Zapada je bila veoma spora, uprkos tome što je Rusija usred bijela dana otvoreno demonstrirala da bi mogla da okupira teritoriju susjednih zemalja", rekla je ove nedelje Gribauskajte u intervjuu za Asošiejted pres.
"Pokušali smo da im objasnimo šta to znači, ali su nas kritikovali, smijali nam se i nisu vjerovali. Danas se većina slaže ko je bio u pravu, ali to više nije važno. Ono što je više zabrinjavajuće je da nas i sada čuju, ali ne slušaju", rekla je ona.
Ona je rekla da mnogi Evropljani još ne razumiju ponor između Rusije i Zapada po vrijednostima do kojih drže.
Ona je odbacila kao "zabludu" ideju da bi dvije strane mogle da nađu zajednički jezik kroz pregovore.
"To nije samo rat protiv Ukrajine, to je pohod protiv cijele naše civilizacije", rekla je 67-godišnja političarka koja je prošle nedjelje dobila "Medalju Manfreda Vernera", prestižnu njemačku nagradu za zasluge u miru i slobodi u Evropi.
"Ako Ukrajina ne ostvari definitivnu pobjedu na bojnom polju, Zapad će završiti u limbu. Agresivne akcije protiv nje trajaće decenijama", rekla je ona.
Ogorčenost prema Moskvi seže duboko u Litvaniji i njenim baltičkim susjedima, Letoniji i Estoniji, koje su pet decenija bile pod sovjetskom okupacijom. Za razliku od mnogih zapadnih zemalja, one su i dalje skeptične u pogledu mirnog suživota sa Moskvom poslije pada Gvozdene zavjese.
Litvanija koja se graniči sa saveznicom Rusije Bjelorusijom na istoku i ruskom eksklavom Kalinjingradom na zapadu, ulaže velika sredstva u svoju vojsku, sa planovima da potroši tri odsto BDP-a na odbranu u bliskoj budućnosti - znatno iznad cilja NATO-a. Njenim nebom patroliraju NATO avioni, a Njemačka je obećala da će trajno rasporediti 4.000 vojnika u Litvaniji. Ali kritičari brinu da to ne bi bilo dovoljno za zaštitu zemlje ako se rat proširi izvan Ukrajine.
Vitautas Landsbergis, prvi lider Litvanije kada je ponovo stekla nezavisnost početkom 1990-ih, ismijao je sugestije da bi sporazum o Ukrajini mogao biti postignut s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.
"Sve dok postoji Rusija, nikada neće postojati nešto kao 'poslije rata'. Trebalo bi to reći iskreno: 'poslije Rusije'. Možda bi tada svijet imao šansu", rekao je on novinarima ove nedjelje.
Taj način razmišljanja izaziva nelagodu kod nekih NATO partnera Litvanije u NATO-u. Francuski predsjednik Emanuel Makron je ranije ove godine rekao da se rat u Ukrajini ne sme pretvoriti u kampanju za "razbijanje" Ruske Federacije.
"Želim da Rusija bude poražena u Ukrajini, i želim da Ukrajina bude u stanju da se brani. Ali siguran sam da to na kraju neće biti riješeno vojnim putem", rekao je u februaru Makron francuskim medijima na godišnjoj Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji. "Ne mislim, kao što neki misle, da Rusija mora biti potpuno rasturena, napadnuta na svojoj teritoriji... To nikada nije bio stav Francuske i nikada neće biti".
Male baltičke zemlje su među prvima po davanju vojne pomoći Ukrajini računato po stanovniku. One su i među najzastupljenijim zagovornicima pozivanja Ukrajine da se pridruži NATO-u, što je još jedno osjetljivo pitanje u Alijansi. Ponuda Ukrajini "mape puta" ka članstvu u NATO-u biće na dnevnom redu u Viljnusu, gdje su ulice i trgovi ukrašeni plavo-žutim ukrajinskim zastavama za samit.
"Proces pristupanja mora da počne, jer čekanje na poslijeratnu situaciju omogućava Putinu da nikada ne završi ovaj rat", rekla je Gribauskajte.
"Ako nam je zaista stalo do bezbednosti teritorije NATO-a, Ukrajina neizbježno mora da bude dio toga", ukazala je ona.
Bonus video:
