Rusija ne pokazuje znake promjene u ratu protiv Ukrajine, izjavio je 14. jula američki državni sekretar Entoni Blinken, dok su se ministri spoljnih poslova dvadesetak zemalja sastali u glavnom gradu Indonezije na godišnjem skupu u jugoistočnoj Aziji posvećenom bezbjednosti.
Diplomate iz Kine, Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Rusije bile su među onima koji su otputovali u Džakartu na Regionalni forum ASEAN (ARF).
Obraćajući se novinarima nakon završetka razgovora, Blinken je rekao da nema naznaka da je Rusija voljna da se uključi u smislenu diplomatiju o ratu, koji Moskva naziva "specijalnom vojnom operacijom" pokrenutom u februaru 2022. godine radi "denacifikacije" svog susjeda.
"Nisam čuo ništa od ministra spoljnih poslova (Sergeja) Lavrova što bi sugerisalo bilo kakvu promjenu pravca kada je riječ o tome šta Rusija radi u Ukrajini", rekao je Blinken i dodao da je Rusija usredsređena na to da okrivi SAD za svjetske probleme.
Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj rekao je da je Lavrov "agresivno" odbio poziv za povlačenje trupa iz Ukrajine.
Lavrov je ranije ove nedjelje rekao da se rat neće završiti sve dok Zapad "ne odustane od svojih planova da sačuva svoju dominaciju", uključujući "opsesivnu želju" da strateški porazi Rusiju.
Lavrov nije planirao da kontaktira američke kolege dok je bio u Džakarti, rekla je njegova portparolka Marija Zaharova.
Ali, Lavrov se sreo sa visokim kineskim diplomatom Vang Jijem. Dvije strane nastoje da "ojačaju stratešku komunikaciju i koordinaciju", navelo je kinesko ministarstvo spoljnih poslova.
Ministri finansija Evropske unije 14. jula su jednoglasno podržali izdvajanje dodatnih sredstava za Ukrajinu kroz dopunu njenog dugoročnog budžeta, ali postoje razlike u pogledu drugih troškova koji prete da odlože ili blokiraju predloženu pomoć Kijevu.
Evropska komisija je predložila povećanje budžeta EU do 2027. godine za 66 milijardi eura. Dio za Ukrajinu bio bi 17 milijardi eura, uz još 33 milijarde evra kredita.
(Radio Slobodna Evropa)
Nekoliko ukrajinskih regija proglasilo je 14. jula ujutro uzbunu od vazdušne opasnosti, jer je Rusija ponovo lansirala bespilotne letjelice iranske proizvodnje, naveli su ukrajinski dužnosnici.
Šest dronova oborila je ukrajinska protivvazdušna odbrana iznad industrijskog grada Krivij Rih, u južnoj regiji Dnjepropetrovsk, napisao je regionalni guverner Serhij Lisak na Telegramu, prenosi Radio Slobodna Evropa.
"Međutim, nije bilo moguće uništiti sve bespilotne letjelice, a u Krivij Rihu je oštećeno komunalno preduzeće", napisao je Lisak, dodajući da je u gradu oštećena i lokalna prevoznička kompanija te nekoliko zgrada, dok je industrijska oprema uništena.
Kako je kazao, lakše je povrijeđen 56-godišnji muškarac.
Šef Vijeća za odbranu tog grada Oleksandr Vilkul napisao je na Telegramu da unatoč šteti komunalne službe rade.
Ukrajinska protvvazdušna odbrana saopštila je da je oborila 16 od 17 bespilotnih letjelica iranske proizvodnje koje je Rusija koristila u napadu.
Četvrti uzastopni dan napada ruskih bespilotnih letjelica, uslijedio je nakon što su najmanje dvije osobe poginule, nekoliko ranjeno, u Kijevu i drugim ukrajinskim regijama.
Glavni štab ukrajinske vojske saopštio je 14. jula da su ukrajinske trupe vodile 30 borbi u posljednja 24 sata u istočnoj regiji Donjecka, gdje se nastavljaju žestoke borbe.
"Neprijatelj i dalje usmjerava svoje glavne ofanzivne napore na smjerove Kupjansk, Liman, Bahmut, Avdijivka i Marjinka", navela je ukrajinska vojska u dnevnom izvještaju.
Plaćenici ruske paravojne grupe Vagner više ne učestvuju u velikim razmjerama u borbenim operacijama u Ukrajini, saopštio je kasno sinoć Pentagon.
"U ovom trenutku ne vidimo da Vagnerove snage u velikim razmjerama učestvuju u borbenim operacijama u Ukrajini", izjavio je novinarima portparol Pentagona Pat Rajder (Ryder).
Međutin, dvije nedjelje poslije neuspjele pobune te grupe u Rusiji, američke vlasti veruju da je većina pripadnika Vagnera i dalje u ukrajinskim oblastima koje je okupirala Rusija.
Paravojna grupa koja je igrala ključnu ulogu u ruskoj invaziji na Ukrajinu, pokušala je krajem juna da smijeni rusko vojno rukovodstvo brzom pobunom.
Vođa Vagnera Jevgenij Prigožin rekao je da pobuna nije imala za cilj da smijeni vlast, već je bila uperena protiv Generalštaba ruske vojske, koju je optužila za nekompetentnost u sukobu u Ukrajini.
Pobuna je okončana tokom dana, 24. juna uveče, sporazumom koji predviđa odlazak Prigožina u Bjelorusiju. Njegovim borcima je ruski predsjednik Vladimir Putin ponudio da se pridruže redovnim oružanim snagama, odu u Bjelorusiju ili se vrate u civilni život.
Ruska vojska je nedavno saopštila da je od grupe Vagner dobila više od 2.000 komada vojne opreme, 2.500 tona municije i 20.000 komada malokalibarskog oružja.
Prigožin je pristao da preda naoružanje svojih ljudi redovnim ruskim snagama poslije odustajanja od pobune.
(BETA)
Bonus video:
