Napad u ponedjeljak na jedini most koji povezuje kontinentalnu Rusiju sa pripojenim Krimom, drugi u zadnjih 10 mjeseci, nije pretjerano iznenadio rusku političku i poslovnu elitu. Tokom rata u Ukrajini, Krimski most, preko kojeg se prevoze ruske vojne zalihe i turisti, postao je važna vojna meta.
Međutim, dok je eksplozija 2022. godine izazvala šok i zapanjenost u Moskvi, nedavni napad dronom propraćen je kolektivnim slijeganjem ramena.
“Ne vidim neku reakciju. Možda zvuči cinično ali ti napadi su postali rutina”, kazao je za “Moskou tajms” jedan ruski zvaničnik koji je želio da ostane anoniman.
“Reagovao sam smireno. Mislim da bi reakcija bila gora da smo, na primjer, predali Bahmut”, kazao je za MT izvor blizak Kremlju.
Rusku poslovnu elitu djeluje da “više ništa ne može šokirati. Navikli smo se”, kazao je jedan biznismen u telefonskom razgovoru za portal predviđajući da će glavni odgovor Kremlja biti novi talas vazdušnih napada na ukrajinske gradove, kao što je to bio slučaj i ranije.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je juče da je tokom noći izvršilo udar na vojne ciljeve u dva ukrajinska lučka grada Odesu i Mikolajev kao odgovor na napad na Krimski most.
Napad na most u oktobru 2022. godine bio je šok za Kremlj, pri čemu je lično predsjednik Vladimir Putin obećao da će ga obnoviti do početka ovogodišnje turističke sezone, kao i da će pojačati bezbjednost.
Vlada Rusije je uložila milijarde dolara u izgradnju Krimskog mosta i za obezbjeđivanje.
Međutim, rat je ugrozio i sigurnost i blagostanje stanovnika regiona kojima je, kada je Krim pripojen Rusiji 2014, Kremlj obećao bolji život.
Analitičari smatraju da najnoviji napad ukazuje na političku i vojnu slabost Putina i na neuspjeh u obezbjeđivanju stabilne veze sa regionom.
Dok se rat nastavlja, Moskvi je sve teže da govori o obavezama Kremlja prema okupiranim teritorijama, izjavio je za MT Jevgenij Roščin, istraživač na Prinston univerzitetu.
“Sumnjam da ljudi tamo ozbiljno računaju na njih, s obzirom na prethodni napad na most i redovne napade dronova. To je nova normalnost za ljude “, rekao je Roščin.
Prema Olegu Ignjatovu, višem analitičaru u Međunarodnoj kriznoj grupi, sve ovo ide u korist strategije Kijeva. “Ukrajina nastoji potpuno prekinuti putne rute između Krima i Rusije. Ili ih učiniti rizičnim i nepraktičnim”, rekao je Ignjatov.
“Dobrobit, sigurnost i druge obaveze prema Krimljanima? Pa ovo je rat, i ima posljedice”, dodao je.
Bonus video:
