Kasetna municija koju isporučuju Sjedinjene Američke Države (SAD) nalazi se u ukrajinskim rukama i raspoređena je na terenu u okviru bitke Kijeva protiv Rusije, izjavio je u četvrtak portparol Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Džon Kirbi, prenosi Rojters.
"Dobili smo neke početne povratne informacije od Ukrajinaca i oni ih prilično efikasno koriste", rekao je Kirbi na brifingu za novinare.
Kirbi je rekao da kasetna municija ima uticaj na ruske odbrambene formacije i manevrisanje.
Ukrajina je obećala da će koristiti kasetne bombe samo za uklanjanje ruskih neprijateljskih vojnika.
Kasetna municija, koja je zabranjena u više od 100 zemalja, obično ispušta veliki broj manjih bombi koje mogu da ubiju neselektivno na širokom području.
One koje ne eksplodiraju predstavljaju opasnost decenijama.
Da je Ukrajina počela da koristi kasetnu municiju objavio je ranije Vašington post.
Svjetska tržišta žitarica uzdrmana su već treći dan nakon odluke Rusije da blokira sporazum o izvozu žitarica, prenosi Glas Amerike.
Istovremeno, ta zemlja vrši vazdušne napade na ukrajinske luke Odesu i Nikolajev kao i usidrene brodove i plovila.
Fudbalski klub iz Kijeva Dinamo odlučio je da mladi fudbaleri sa njihove akademije neće preko ljeta imati treninge u Srbiji o trošku zvaničnog Beograda, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).
Prethodno je Vlada Srbije odobrila sredstva za organizaciju sportsko-rehabilitacionog kampa za omladinske i dječje ekipe Fudbalske akademije Dinamo iz Kijeva.
Ambasada Ukrajine u Crnoj Gori saopštila je da je izlazak Rusije iz Crnomorske inicijative za žito dio smišljene ruske strategije za destabilizaciju zemalja u Africi i Aziji, te da bi Rusija trebala ponovo da pristupi sporazumu i prekine "igre glađu".
Ukrajina je počela da ispaljuje kasetnu municiju koju su obezbijedile Sjedinjene Američke Države (SAD) na ruske snage na jugoistoku Ukrajine u pokušaju da razbije dobro utvrđene ruske položaje koji su usporili ukrajinsku ljetnju ofanzivu, kažu ukrajinski zvaničnici upoznati sa ovim pitanjem, prenosi Vašington post.
Taj američki medij navodi da je upotreba kontroverznog oružja proizvedenog u SAD, o čemu se ranije nije izvještavalo, uslijedila poslije "teške odluke" predsjednika SAD Džozefa Bajdena da naredi isporuku široko zabranjene municije prošle nedjelje, a taj potez su grupe za ljudska prava, evropski saveznici i neke demokrate kritikovali zbog rizika od civilnih žrtava.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je ranije govoreći o kasetnoj municiji, zaprijetio je da će uzvratiti Ukrajini "ako bude upotrijebljena protiv nas", iako je prema Ujedinjenim nacijama Rusija već koristila kasetnu municiju u naseljenim djelovima Ukrajine najmanje 24 puta od početka invazije Moskve 24. februara 2022, navodi Vašington post.
Kasetne bombe, zabranjene u više od 120 zemalja, eksplodiraju u vazduhu iznad mete, oslobađajući desetine do stotine manjih bombi na području koje je potencijalno veliko kao nekoliko fudbalskih terena.
Djeca su posebno ranjiva, jer podmunicija ne može da eksplodira dok se ne pokupi, potencijalno godinama nakon završetka sukoba.
Evropska unija (EU) proučava stvaranje fonda od 20 milijardi eura tokom četiri godine, za nastavak podrške ukrajinskoj vojsci u njenoj borbi protiv ruske invazije, izjavili su danas u Briselu diplomatski izvori.
"Razgovaraćemo kako da nastavimo da podržavamo Ukrajinu na duži rok, koje bezbjednosne obaveze i garancije možemo da pružimo", izjavio je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj uoči sastanka ministara spoljnih poslova EU u Briselu.
Borel je rekao da je predstavljen plan da od sljedeće godine EU garantuje finansijsku podršku Ukrajini, što će predstavljati prilično veliki iznos.
"Nadam se da će ga podržati ministri", dodao je Borelj.
Diplomatski izvori su za AFP rekli da je predviđena vojna pomoć od pet milijardi eura godišnje tokom četiri godine (od 2024. do 2027.), ili ukupno 20 milijardi.
Detaljnija debata o tom projektu "fonda za odbranu" biće održana 31. avgusta tokom neformalnog sastanka šefova spoljnih poslova EU u Toledu, organizovanog pod okriljem španskog predsjedavanja Savjetom EU.
Neke države članice, prije svega Mađarska, mogle bi da se usprotive toj inicijativi, a konačno zeleno svjetlo očekuje se tek na jednom od samita šefova država i vlada EU zakazanih za kraj godine, u oktobru i decembru.
(BETA)
Rusija je danas bombardovala južne gradove Ukrajine treću noć zaredom sa dronovima i projektilima, uključujući i lučki grad Odesu, gdje su poginule najmanje dvije osobe.
Napad dolazi nekoliko dana nakon što je predsjednik Vladimir Putin raskinuo sporazum koji je Ukrajini omogućavao da šalje žito u zemlje koje su suočene sa pretnjom gladi.
Napadi su se intenzivirali nakon što je Moskva ranije ove nedjelje obećala "odmazdu" za napad koji je oštetio Kerčki most između Rusije i poluostrva Krim koji je anektirala Rusija. Ruski zvaničnici su za taj napad okrivili Ukrajinu.
Guverner Odese Oleh Kiper rekao je da je ukrajinska protivvazdušna odbrana uništila svih 12 bespilotnih letjelica iranske proizvodnje Šahed i dvije rakete Kalibr koje su gađale Odesu.
Ali on je dodao da sistemi protivvazdušne odbrane nisu bili u stanju da obore neke dolazeće rakete, posebno tipove Ks-22 i Oniks. Nije precizirao koliko je projektila prošlo.
Ruski udari djelimično su uništili trospratnicu i izazvali požar koji je zahvatio površinu od 450 kvadratnih metara i koji je gorio satima. Dvije osobe su hospitalizovane, među kojima i dijete, rekao je regionalni guverner.
Prethodne noći, rusko bombardovanje oštetilo je važnu lučku infrastrukturu u Odesi, uključujući terminale za žito i naftu. U napadu je uništeno najmanje 60.000 tona žitarica
Šef diplomatije Evropske unije Žozep Borelj osudio je rusko gađanje skladišta žitarica.
Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok rekla je na istom sastanku da je EU uključena u međunarodne napore da se ukrajinsko žito plasira na svjetsko tržište.
U međuvremenu, na Krimu je "neprijateljska bespilotna letjelica" napala naselje na sjeverozapadu poluostrva, izvijestio je danas guverner regiona Sergej Aksjonov, koga je imenovala Moskva. On je rekao da je u napadu oštećeno nekoliko upravnih zgrada i da je ubijena tinejdžerka.
(BETA)
Ukrajina je pozvala sve zemlje članice UN da odlučno zahtijevaju od Rusije nastavak učešća u međunarodnom sporazumu o žitu i da prekine "Igre gladi".
Moskva je odbila da produži sporazum potpisan prošle godine u Istanbulu kojim se Ukrajini dozvoljava da izvozi svoje žitarice preko Crnog mora i on je prestao da važi 17. jula.
"Nijedna zemlja na svijetu nema pravo da uništi globalnu prehrambenu bezbjednost. Rezultat će biti ponovni rast cijena", navodi se u današnjem saopštenju iz ambasade Ukrajine.
U saopštenju se ističe da Ukrajina ostaje odana svojim obavezama i podsjeća da se Crnomorska inicijativa za žito sastoji od dva sporazuma, jednog potpisanog između UN, Turske i Rusije, a drugog između UN, Turske i Ukrajine.
Rusija je prekršila svoj dio sporazuma sa UN i Turskom. Ukrajinski dio sporazuma ostaje na snazi, navodi se u saopštenju.
Ukrajina je, kako se dodaje, već poslala zvanična pisma predsjedniku Turske i generalnom sekretaru UN sa predlogom da se nastavi Crnomorska inicijativa za žito ili njen analog u tripartitnom formatu.
"Globalnu prehrambenu bezbjednost možemo postići i bez Rusije ako Moskva odluči da pribegne ucjenama... Nećemo dozvoliti Rusiji da koristi hranu kao oružje i radi toga treba da zauzmemo čvrst zajednički stav", ističe se.
U saopštenju se navodi da "Ukrajina, UN i Turska mogu zajedno da obezbijede rad prehrambenih koridora i pregled plovila" i pozivaju sve države članice UN da "podrže te napore i obezbijede zaštitu života – ne samo u Ukrajini, već i u cijelom svijetu – od Maroka do Kine, od Indonezije do Libana".
"Mi, Ukrajinci, se dobro sjećamo miliona žrtava Gladomora u Ukrajini 1932-33. godine koje je stvorio idol sadašnjeg režima Kremlja – Staljin. Stoga se protivimo novoj vještačkoj gladi koju sadašnji diktator Kremlja pokušava da stvori u svjetskim razmjerama", dodaje se.
Ukazuje se da je "prehrambena bezbjednost jedna od važnih tačaka formule mira" predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog koja je "usmjerena na obnavljanje pravednog i trajnog mira u Ukrajini u skladu sa Poveljom UN i rezolucijom Generalne skupštine UN".
"Pozivamo sve države i organizacije da se pridruže implementaciji ove tačke Formule mira", zaključuje se u saopštenju iz ambasade Ukrajine.
U napadu ukrajinske bespilotne letjelice na Krimu tokom prethodne noći ubijena je tinejdžerka, saopštio je jutros lokalni guverner kojeg je Moskva postavila.
"Kao rezultat napada neprijateljskog drona, četiri administrativne zgrade su oštećene na sjeverozapadu Krima", rekao je Sergej Aksionov na Telegramu i dodao da je poginula tinejdžerka.
Nadležne službe su mobilisane na mestu napada, rekao je lokalni guverner na poluostrvu Krim pripojenom Rusiji 2014. godine.
Krim je od početka ruske invazije na Ukrajinu krajem februara 2022, redovna meta vazdušnih i pomorskih napada bespilotnim letelicama.
(BETA)
Najmanje 20 ljudi je rano jutros povrijeđeno u ruskom napadu na Nikolajev i Odesu, lučke gradove na jugu Ukrajine, saopštile su lokalne vlasti.
"Rusi su pogodili centar grada (Nikolajeva). Gorjela je jedna garaža i trospratna stambena zgrada. Vatrogasci su izašli na lice mjesta", izjavio je guverner te oblasti Vitalij Kim.
On je dodao da je 18 osoba povrijeđeno od kojih je devet prebačeno u bolnicu, a među njima je petoro djece.
Kim nije naveo vrstu oružja korišćenog u tom napadu.
Gradske vlasti su saopštile da je oštećeno pet stambenih objekata.
U Odesi, velikom ukrajinskom lučkom gradu na Crnom moru, oko 100 kilometara jugozapadno od Nikolajeva, dvije osobe su povrijeđene u ruskom napadu, saopštile su tamošnje vlasti.
To je treća uzastopna noć ruskih napada na Odesu.
Sjedinjene Američke Države najavile su u četvrtak novi plan vojne pomoći Ukrajini u iznosu od 1,3 milijarde dolara (1,15 milijardi eura).
Plan naročito predviđa isporuku četiri protivavionska raketna sistema, protivtenkovske rakete, artiljerijsku municiju, opremu za uklanjanje mina i eksplozivne bespilotne letjelice, naveo je Pentagon u saopštenju za javnost.
Najavljena pomoć "podvlači stalnu posvećenost SAD ispunjavanju hitnih potreba Ukrajine time što njenim oružanim snagama obezbjeđuje osnove za kratkoročnu sposobnost, uz izgradnju trajne sposobnosti, da brani svoju teritoriju i odbije rusku agresiju na srednji i dugi rok", dodaje se u saopštenju.
Oprema neće u skorije vrijeme biti isporučena na prve linije fronta pošto najavljena pomoć ne potiče direktno iz arsenala vojske SAD već potpada pod Inicijativu za pomoć bezbjednosti Ukrajine, što znači da je obezbjeđuje vojna industrija ili saveznici.
U toku je kontraofanziva vojske Ukrajine protiv ruskih snaga koje su okupirale njenu teritoriju, ali bi ova operacija mogla da se pokaže "teškom i dugom", ocijenio je danas Mihail Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsjednika.
Podoljak je takođe potvrdio da je Kijevu potrebno 200 do 300 tenkova, kao i 60 do 80 američkih borbenih aviona tipa F-16.
(BETA)
Bonus video:
