Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš je danas u Rimu pozvao Rusiju da se vrati međunarodnom ugovoru o pomorskim isporukama ukrajinskog žita, i ocijenio da će bez toga najstrašnije posljedice trpjeti najugroženiji među gladnima u svijetu.
Gutereš je u govoru na otvaranju trodnevnog samita u Rimu o hrani rekao da će zbog nedavne odluke Rusije da odbije proženje važenja ukrajinsko-ruskog sporazuma o izvozu ukrajinskog žita, ne samo "najugroženiji platiti najveću cijenu", već su negativne posljedice odmah stigle: pšenica je u svijetu poskupjela za 14 odsto, a kukuruz za više od 10 odsto.
Rusija je obnavljanje sporazuma obrazložila neispunjavanjem njenih zahtjeva za uporedni njen izvozi hrane i đubriva u svijet.
I Rusija i Ukrajina su "ključne za globalnu bezbjednost hrane", ukazao je čelnik UN, jer te dvije zemlje daju 30 odsto svjetskog izvoza pšenice i ječma, 20 odsto svjetskog izvoza kukuruza i više od polovine svjetskog izvoza suncokretovog ulja.
Gutereš je rekao da je "posvećen omogućavanju nesmetanog pristupa globalnim tržištima prehrambenih proizvoda i đubriva iz Ukrajine i Ruske Federacije".
On je pozvao međunarodnu zajednicu da bude ujedinjena u nalaženju rješenja za to pitanje na osnovu njegovog najnovijeg predloga.
Sporazum postignut 2022. uz posredovanje UN i Turske imao je cilj da se održi protok žita ka zemljama u razvoju, posebno u Africi i na Bliskom istoku, uprkos ratu koji je Moskva pokrenula protiv Ukrajine.
Kada je postignut taj sprazum, Svjetski program za hranu Ujedinjenih nacija ponovo je dobio najvećeg dobavljača - Ukrajinu, što je omogućilo isporuku 725.000 metričkih tona humanitarne pomoći u hrani zemljama na ivici gladi, uključujući Etiopiju, Avganistan i Jemen.
Suspenzija sporazuma, kao i ruski napadi na crnomorske luke Ukrajine, uznemirili su ruskog saveznika Kinu, kao i zemlje u razvoju koje su u velikoj mjeri zavisne od isporuka za ishranu svog naroda.
Pored sporazuma o žitu, efekti klimatskih promjena na proizvodnju i distribuciju hrane tema su diskusije na samitu u Rimu.
"Potrebni su nam sistemi ishrane koji mogu pomoći da se okonča ovaj besmisleni rat", rekao je Gutereš. "Transformacija znači nove, održive sisteme koji mogu da smanje ugljenični otisak prerade hrane, pakovanja i transporta", rekao je on.
Takva transformacija takođe zahtijeva da države i preduzeća "preduzmu jače i brže mjere za rješavanje klimatske krize i isporuku ekološke i klimatske pravde", ukazao je on.
Način na koji se uzgaja i proizvodi hrana doprinosi klimatskim promjenama, slabeći poljoprivredno-prehrambeni sistem, kaže Korina Hoks, direktorica Odjeljenja za prehrambene sisteme i bezbjednost hrane u Organizaciji UN za hranu i poljoprivredu (FAO) sa sjedištem u Rimu, koja je domaćin samita.
Cilj skupa je da sagleda napredak i zastoje od prvog samita o sistemima hrane koji je održan 2021. godine.
Prema FAO-u, samit je okupio učesnike iz 161 zemlje, uključujući 22 šefa država ili vlada, i 150 nevladinih organizacija.
(BETA)
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je produžetak zabrane na izvoz ukrajinskih žitarica kopnom u Evropsku uniju "neprihvatljiv", prenosi Rojters.
"Naša pozicija je jasna: blokiranje izvoza kopnom poslije 15. septembra, kada ističe zabrana, neprihvatljiva je u bilo kojem obliku", naveo je Zelenski na Telegramu.
Pet članica Evropske unije iz centralne Evrope zajednički su od evropskog bloka zatražile da produže zabranu uvoza ukrajinskih žitarica i nakon 15. septembra da bi se izbjegli problemi na tržištu, rekao je nedavno mađarski ministar poljoprivrede Ištvan Nađi.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je danas zakon kojim se gornja starosna granica vojnih rezervista povećava za pet godina.
Prema novom zakonu, maksimalna starost vojnika, narednika i zastavnika u rezervi povećana je sa 35 na 40 godina, oficira srednjih činova u rezervi sa 45 na 50, a viših oficira u rezervi sa 50 na 55 godina.
Za vrijeme mobilizacije maksimalna starost rezervnih oficira biće povećavana za dodatnih pet godina, prenosi Radio Slobodna Evropa.
(BETA)
"Rusija zadržava pravo da preduzme oštre mjere odmazde", saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova, nakon što je optužilo Ukrajinu da je bespilotnim letjelicama napala Moskvu i poluostrvo Krim koje je aneksirala Rusija.
Ministarstvo odbrane Rusije, prenosi agencija Rojters, saopštilo je ranije da je Ukrajina ispalila 17 bespilotnih letjelica na Krim tokom noći, dok je udar dronom na Moskvu oštetio zgrade.
Moskva je demantovala da su ruske snage pogodile crkvu u ukrajinskom gradu Odesi i saopštila, bez pružanja dokaza, da ju je pogodila raketa koju je lansirala Ukrajina.
Ukrajinski predsjednik Volodim Zelenski rekao je u nedjelju da je ruska raketa pala na crkvu Spaso-Preobraženski u Odesi, odnosno Preobražensku crkvu.
NE PROPUSTITE
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da je crkvu vjerovatno pogodila ukrajinska protivvazdušna raketa.
Ukrajina tvrdi da je povratila više od 16 kvadratnih kilometara teritorije od ruskih snaga na istoku i jugu zemlje, gotovo dva mjeseca od početka kontraofanzive namijenjene da potisne ruske trupe van Ukrajine.
"Tokom nedjelje.... u sektoru Bahmut oslobođeno je četiri kvadratna kilometra, i 12,6 kvadratnih kilometara na jugu", rekla je za ukrajinsku televiziju zamjenica ukrajinskog ministra odbrane Gana Malijar.
Ona je pozdravila te "uspjehe" u dvije zone gdje ukrajinska vojska pokušava više nedjelja da probije rusku odbranu.
Od početka kontraofanzive početkom juna ukrajinske snage su "oslobodile" 35 kvadratnih kilometara u istočnoj zoni oko Bahmuta i 192 kvadratna kilometra na jugu, dodala je zamjenica ministra.
Ona je takođe rekla da je protekle nedjelje ruska vojska sprovela napade namijenjene da potisnu ukrajinske trupe dalje od rijeke Oskil i da tragaju za slabim tačkama ukrajinske odbrane ka Kupjansku na sjeveroistoku.
Poslednjih dana ruska vojska je tvrdila da je malo napredovala u toj zoni, navodeći da je preuzela kontrolu nad jednom željezničkom stanicom.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je juče da je ukrajinska kontraofanziva "propala" dok je Kijev nedavno priznao da će ta velika operacija biti "duga i teška".
Ruska Federalna služba bezbjednosti (FSB) saopštila je da je pronašla tragove eksploziva na brodu koji je putovao iz Turske u luku Rostov na Donu da bi pokupio žito, prenijela je agencija TASS.
U njemu se citira FSB koji je rekao da je brod bio usidren u ukrajinskoj luci Kilija u maju i da je možda korišćen za isporuku eksploziva Ukrajini.
Saopštenje je uslijedilo nedjelju dana nakon što se Rusija povukla iz sporazuma koji je Ukrajini omogućio da izvozi žito iz svojih crnomorskih luka, a brodovi prolaze bezbjednosne inspekcije.
Skladište municije pogođeno je rano jutros u Džankoju na Krimu, a ruske snage protivvazdušne odbrane presrele su ili potisnule 11 bespilotnih letjelica iznad tog područja, rekao je ruski zvaničnik.
Sergej Aksjonov, guverner poluostrva Krim kojeg je Moskva anektirala od Ukrajine 2014. godine, takođe je rekao da je u toj oblasti oštećena stambena zgrada.
Agencija Rojters prenosi da nije jasno da li je skladište municije direktno udario dron ili je ono oštećeno prilikom pada ostataka drona.
Rusija ima vojnu vazdušnu bazu u blizini Džankoja. Ukrajinski zvaničnici dugo su govorili da su grad i okolna područja pretvoreni u najveću moskovsku vojnu bazu na Krimu.
Ruski napad dronom na južnu ukrajinsku luku Odesa uništio je skladište žitarica i povrijedio četvoro zaposlenih u luci, objavila je južna vojna komanda Ukrajine na društvenim mrežama.
Prema preliminarnim informacijama, u napadima su uništena tri drona, saopštila je komanda.
Rojters nije mogao nezavisno da provjeri izvještaj.
Fragmenti drona pronađeni su rano jutros na Komsomolskom aveniji u Moskvi, javila je ruska državna novinska agencija TASS, pozivajući se na hitne službe.
TASS je prenio da prema preliminarnim informacijama nema povrijeđenih.
Rojters nije mogao nezavisno da provjeri izvještaje.
Telegram kanali povezani sa FSB-om Rusije javili su da su stanovnici nekoliko okruga na jugozapadu i jugu Moskve prijavili zvukove eksplozija.
Komsomolski avenija se nalazi u centralnom administrativnom okrugu Moskve, nedaleko od zgrada ruskog ministarstva odbrane.
Ruske protivvazdušne snage osujetile su rano jutros ukrajinski napad dronom na Moskvu, saopštilo je rusko ministarstvo odbrane.
Iz ruskog ministarstva, prenosi Rojters, saopšteno je da su dva drona presretnuta i uništena.
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin je saopštio da su jutros oko četiri sata dronovi pogodili dvije nestambene zgrade u Moskvi, rekao je gradonačelnik Moskve,
"Nije bilo ozbiljne štete ili povrijeđenih“, naveo je Sobjanin na svom Telegram kanalu.
Bonus video:
