Crveno-žuti protivpožarni avion na plavom nebu. Na hrvatskoj obali Jadrana, šumski požari su dio ljeta kao i morski ježevi. Do sada su ove godine bili umjereni, ali su Španija, Italija i Grčka teže pogođene.
Slike turista sa Rodosa koji beže od požara ili stihija van kontrole na Siciliji dospjele su na naslovne strane u evropskim medijima i pokrenuli pitanje da li će Sredozemno more i dalje biti mjesto za odmor.
Posebno je pogođen mediteranski region.
Mnogi naučnici su uvjereni da će se ekstremni vremenski događaji kao što su talasi vrućina sve češće dešavati u Evropi. Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije, region oko Sredozemnog mora se posebno brzo zagrijava.
Ekstremne temperature su već izmjerene u Španiji u aprilu 2023, a za Grčku je julski toplotni talas vjerovatno najduži otkako se vrše mjerenja.
U mnogim evropskim zemljama požari su izbili ranije ove godine. Samo u Grčkoj je u julu izgorelo više od 50.000 hektara. Španija je tu površinu dostigla još početkom aprila, prema podacima Evropskog informacionog sistema o šumskim požarima (EFFIS).
U protekloj godini uništeno je 800.000 hektara zemlje u EU. To otprilike odgovara veličini Crne Gore.
Troškovi: najmanje dvije milijarde eura, procijenio je Janez Lenarčič, evropski komesar za humanitarnu pomoć i zaštitu od kriza u januaru. Da bi spriječila gore, EU je ove godine udvostručila svoje vazduhoplovne vatrogasne kapacitete.
Tamo gdje gori – pada BDP
Požari koje je teško kontrolisati ne samo da imaju razorne posljedice po faunu i floru, već uništavaju sredstva za život i dovode do ekonomske štete.
„Gdje god dođe do požara, bruto domaći proizvod opada. Podaci na tržištu rada za sektor turizma pokazuju da je manje ljudi zaposleno nakon požara“, kaže Sara Majer. Ona na Univerzitetu u Birmingemu sprovodi istraživanje o ekstremnim vremenskim prilikama i ekonomskom uticaju požara.
Kratkoročno, EU će pomoći zemljama pogođenim požarima. U Grčkoj se sa plamenom borilo više od 500 vatrogasaca iz drugih zemalja, a EU je poslala devet dodatnih aviona za gašenje požara.
Sve to pokriva Mehanizam civilne zaštite EU. Sredstva iz Fonda solidarnosti Evropske unije mogu se dobiti i za rekonstrukciju, ali to mora da odobri Evropski parlament.
Vatra i turizam na Mediteranu
Turizam je za Grčku ono što je automobilska industrija za Njemačku; turisti generišu 20 procenata BDP. Slijede Španija i Italija sa dvanaest, odnosno devet odsto.
Agencija za rejting Mudis nedavno je upozorila da bi vrućina i šumski požari dugoročno mogli da smanje atraktivnost Južne Evrope kao destinacije za putovanja, što bi nanijelo štetu ekonomiji. To se temelji na predviđanjima zasnovanim na računarskim modelima. Tako bi sjevernije zemlje mogle da postanu privlačnije.
I pored loših prognoza, „turizam u mediteranskom regionu neće propasti preko noći“, kaže Harald Cajze, direktor Instituta za istraživanje turizma na Univerzitetu primijenjenih nauka Harc.
On pretpostavlja da bi vrijeme putovanja moglo da se promijeni i da će putnici vjerovatno da se odmaraju na Mediteranu u proljeće ili na jesen.
„Šumske požare i druge ekstreme ljudi vide kao pojedinačne regionalne događaje i oni nisu prepreka, ljudi su previše zaboravni za to“, kaže za DW Petro Bariteli iz Istraživačkog centra za turizam i transport Univerziteta Sent Galen.
Destinacije poput Dubaija i Las Vegasa takođe pokazuju da ljude ne odustaju lako od putovanja u mjesta poznata po ekstremnim vrućinama.
Inovativni pristupi borbi protiv požara
Johan Goldamer je direktor Globalnog centra za praćenje požara (GFMC) u Frajburgu. Kako bi se šume i makije dugoročno zaštitile od požara, on savjetuje inovativan pristup ruralnim područjima, u koji je uključen i turizam.
„Zbog urbanizacije je previše zemlje ostalo neiskorišćeno i usljed klimatskih promjena, praćenih sušama i toplotnim talasima, požari će biti neizbježni.“
Dugoročno gledano, turizam mora postati manje intenzivan i u idealnom slučaju više participativan. Umjesto masovnog turizma, mogli bi da se pokrenu koncepti u kojima gosti pomažu, na primjer, u grčkim maslinjacima ili u vinskoj industriji, smatra Goldamer.
Goldamer je predstavio svoj izvještaj grčkoj vladi nakon razornih požara na Eubeji 2021. Između ostalog, on uključuje koncept dugoročnog korišćenja zemljišta.
Portugalija – dobar primjer
Portugalija ne samo da je zabranila novu sadnju eukaliptusa nakon velikih šumskih požara 2017. godine – šume eukaliptusa, kada se jednom zapale, gore do kraja – već je stavila fokus na prevenciju požara.
Iako je više od 500 vatrogasaca pokušalo da obuzda požar u blizini Lisabona prošle nedjelje, pogled na aktuelne brojke EFFIS pokazuje da su tamo požari drukčiji od onih u Španiji, Italiji i Grčkoj – umjereniji su.
Bonus video:
