Smrt tinejdžerke u poodmakloj trudnoći i njenog nerođenog djeteta samo su dva od najmanje devet smrtnih slučajeva u Grčkoj ovog ljeta zbog hroničnog nedostatka ambulantnih vozila i zdravstvenog osoblja, piše portal “Politiko”.
Neki bolnički centri na ostrvima nemaju stalne ljekare opšte prakse i oslanjaju se potpuno na kratkotrajne zamjene koje dolaze s kopna, privučene novčanim podsticajima. A službe hitne pomoći su u još gorem stanju, navodi “Politiko”. Na mnogim ostrvima na Kikladima i Dodekanezu jedva da je jedno ambulantno vozilo dostupno 24 sata dnevno. Portal piše da ovaj problem ne postoji samo na ostrvima i da u Atini radi samo oko 50 vozila umjesto 85 do 90, koliko je potrebno.
“Moramo potpuno izmijeniti sistem rada službe hitne pomoći jer postoje ogromne praznine širom zemlje”, rekao je za “Politiko” Jorgos Matiopoulos, načelnik grčke službe za hitnu pomoć (EKAV).
Većina zdravstvenih centara na malim Egejskim ostrvima se bori da izađe na kraj budući da ograničeni broj ljekara mora biti na raspolaganju svakodnevno.
Ali čak i tamo gdje država odluči da zaposli više ljudi, pokušaji su neuspješni jer osoblje odbija da se preseli na ostrva, gdje su troškovi života postali neizdrživi zbog rasta turizma. To dodatno opterećuje EKAV.
U junu je 63-godišnja žena na ostrvu Kos umrla u zadnjem dijelu kamioneta dok je prebacivana u lokalnu bolnicu nakon što je kolabirala. Jedino dostupno ambulantno vozilo bilo je zauzeto zbog druge hitne situacije.
Za rad hitne pomoći 24/7 potrebno je jedanaest osoba. Kos, ostrvo sa 40.000 stalnih stanovnika koje tokom ljeta posjeti više od milion turista, ima tri nova ambulantna vozila, ali može koristiti samo jedno, jer ima samo 10 medicinskih tehničara, od kojih će dvoje u penziju sljedeće godine.
Nekoliko dana nakon ovog incidenta 19-godišnja žena u osmom mjesecu trudnoće umrla je u atinskom predgrađu dok je čekala hitnu pomoć više od pet sati. Njeno nerođeno dijete je takođe umrlo.
Od tada je otkriveno još šest slučajeva ljudi koji su umrli širom zemlje zbog nedostatka medicinskog prevoza.
Na ostrvu Lezbos 78-godišnja žena je izgubila svijest dok je plivala. Medicinsko osoblje je stiglo dva sata kasnije, da bi konstatovali da joj je srce stalo.
Reagujući na kritike nakon ovih smrtnih slučajeva koji su vjerovatno mogli biti spriječeni, vlada je angažovala vatrogasce, vojno osoblje i vozače lokalnih vlasti kako bi pomogli u rješavanju nedostatka osoblja u turističkim područjima. EKAV i ljekari se protive ovoj odluci, koju vide kao “nestručnu potragu za brzim rješenjima”. Oni tvrde da angažovanje neobučenog osoblja u hitnim situacijama može biti opasno za pacijente kojima je potrbno liječenje na mjestu incidenta.
Grčki parlament je 27. jula usvojio amandman za hitno angažovanje vatrogasaca i vojnog osoblja, dok su se vatrogasci borili s teškim požarima koji su zahvatili cijelu Grčku.
“Je li ovo Grčka reformističkog premijera Micotakisa?”, rekao je šef kluba poslanika glavne opozicione stranke Siriza, Sokratis Famelos. “Da li je ovo Grčka 2.0? Pozajmljivanje vatrogasaca, vojnika i drugog osoblja, smještanje u EKAV koji nema spasioce i vozače? Da li je ovo modernizacija?”
Vlada tvrdi da ovaj korak nema za cilj da pruži dugoročno rješenje problema nedostatka osoblja, već da spasi živote tokom špica turističke sezone.
Na ivici snage
Konzervativni premijer Kirijakos Micotakis je ponovo izabran 25. juna, obećavši da će reforma nacionalnog zdravstvenog sistema biti prioritet. On je obećao da će zaposliti oko 10.000 zdravstvenih radnika, uključujući 800 vozača ambulantnih kola i 250 bolničara na motorima. Međutim, Konfederacija zaposlenih u javnim bolnicama (POEDYN) kaže da to zapošljavanje samo mijenja radnike koji su nedavno penzionisani i da nije dovoljno da se poboljša kvalitet njege. POEDYN tvrdi da je oko 10.000 zdravstvenih radnika napustilo javni sektor u posljednje dvije i po godine, a da se očekuje da će još 5.000 otići do 2023. godine.
Opozicione stranke žestoko kritikuju vladu što je ostavila javne bolnice u gorem stanju nego prije pandemije, tvrdeći da je glavni cilj privatizacija zdravstvenih usluga, što vlada negira.
“Politiko” ističe da problem nije samo u nedostatku finansiranja nego i da malo ljekara ili osoblja hitne pomoći želi da radi na ostrvima. To je problem koji pogađa mnoga ruralna područja u Evropi, od udaljenih sela u Francuskoj do sjevernih djelova Švedske.
Koliko god idilično život na grčkim ostrvima može djelovati posjetiocima, taj način života je izvan mogućnosti medicinskog osoblja, piše “Politiko” i dodaje da ostrvljani više vole da kratkoročno iznajmljuju smještaj turistima umjesto da stalno dobijaju niže kirije od ljekara ili medicinskih sestara.
Krajem juna jedini kardiolog u bolnici na Kosu protestovao je u dvorištu bolnice držeći transparent na kojem je pisalo: “Dosegao sam svoje granice, treba mi pomoć.” On je radio 28 dana bez prestanka i kao jedini ljekar kardiologije na ostrvu od maja.
“Politiko” ističe da je izgaranje glavni uzrok koji se navodi u sve dužem spisku ostavki ljekara širom ostrva. Federacija udruženja doktora bolnica (OENGE) saopštila je da to “sada prerasta u operativni kolaps mnogih bolnica u regionu, ali i odjeljenja bolnica u većim gradovima”.
“Ovo se ne smije događati u civilizovanom svijetu, u jednoj evropskoj zemlji, u turističkoj destinaciji”, rekao je gradonačelnik Kosa Teodosis Nikitaras. “Potrebno je stalno zapošljavanje i trajna rješenja.”
Bonus video:
