Izjava visokog zvaničnika NATO da bi se Ukrajina mogla odreći teritorije u korist Rusije u zamjenu za članstvo u Alijansi i okončanje rata, izazvala je ljutitu reakciju Kijeva.
Stian Jensen, šef kabineta generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga, rekao je na jednom događaju u Norveškoj u utorak da dok bi bilo koji mirovni sporazum morao biti prihvatljiv za Ukrajinu, članice alijanse razgovaraju o tome kako bi se mogao okončati 18-mjesečni rat.
“Mislim da bi rješenje za Ukrajinu moglo biti da se odrekne teritorije i u zamjenu dobije članstvo u NATO-u,” rekao je Jensen u obraćanju publici i dodao da se rasprave o poslijeratnom statusu Ukrajine nastavljaju u diplomatskim krugovima, prenio je “Gardijan”.
Ukrajina, međutim, stalno poziva na ponovno uspostavljanje međunarodno priznatih granica prije 2014. i sprovodi kontraofanzivu u pokušaju da povrati velike djelove svoje teritorije koje je osvojila Rusija.
"To znači namjerno izabrati poraz demokratije, ohrabrivanje globalnog kriminalca, očuvanje ruskog režima, uništenje međunarodno prava i prenošenje rata na druge generacije", rekao je Podoljak
Jensen je bio oprezan i naglasio je da samo iznosi ideju i da “Ukrajina mora odlučiti o tome kad i pod kojim uslovima želi da pregovara”, ponovivši stav NATO-a da se ni o kakvom mirovno rješenju za Ukrajinu ne bi trebalo dogovarati bez nje.
Kijevske vlasti su, međutim, zamjerile Jensenu što uopšte javno raspravlja o tom predlogu.
Ukrajina smatra da bi dogovor teritorija-za-NATO bio nagrada za rusku agresiju. Mihailo Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, rekao je: “Da trampimo teritoriju za NATO kišobran. To je smiješno”.
“To znači namjerno izabrati poraz demokratije, ohrabrivanje globalnog kriminalca, očuvanje ruskog režima, uništenje međunarodno prava i prenošenje rata na druge generacije”.
Podoljak je rekao da ukoliko Rusija ne pretrpi teški gubitak u ratu, ona će i dalje predstavljati dugoročni problem za zapad. “Ako Putin ne doživi katastrofalni poraz, ako se politički režim u Rusiji ne promijeni i ratni zločinci ne kazne, želja Rusije za ratom će se definitivno povećati”.
Ukrajina je pod pritiskom zbog sporog napretka njene kontraofanzive, koja je počela u junu. Iako je Kijev dobio zapadne tenkove i rakete dugog dometa i artiljeriju, njene snage su do sada ostvarile samo ograničeni uspjeh. Njihov prodor otežavaju velika ruska utvrđenja i minska polja duž linije fronta.
NATO je u utorak veče objavio pojašnjenje da ciljem smirivanja tenzija. “Nastavićemo da podržavamo Ukrajinu koliko god bude potrebno i posvećeni smo postizanju pravednog i trajnog mira. Stav alijanse je jasan i nije se promijenio”, izjavio je portparol.
Međutim, očekuje se nastavak rasprava o tome kako bi se moglo doći do mira.
“Ne kažem da mora biti tako. Ali to bi moglo biti jedno od rješenja,” rekao je Jensen.
Bonus video:
