Rusija je zabranila ulazak za 54 britanska državljanina, uključujući glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda Karima Kana, kao odgovor na sankcije Ujedinjenog Kraljevstva protiv njenih građana i preduzeća, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova.
MKS je u martu izdao naloge za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina, optužujući ga za ratni zločin nezakonitog deportovanja stotine djece iz Ukrajine, što su optužbe koje Moskva poriče.
Moskva je takođe na listu dodala britansku ministarku odbrane Anabel Goldi, kao i brojne dopisnike BBC-a, Gardijana i Dejli telegrafa, prenosi Rojters.
U saopštenju se ističe da će MSP nastaviti da širi listu u znak odmazde za sankcije.
Ukupan broj poginulih ili ranjenih ukrajinskih i ruskih vojnika od početka rata u Ukrajini približava se broju od 500.000, objavio je Njujork tajms navode neimenovanog američog zvaničnika, prenosi Rojters.
Kako se navodi, teško je procijeniti broj žrtava jer ih Moskva umanjuje, dok Kijev odbija da saopšti zvanične podatke.
Američki zvaničnici preciziraju da se broj ruskih vojnih žrtava približava 120.000, uz 170 do 180.000 povrijeđenih vojnika.
Sa druge strane, tvrde da je ubijeno blizu 70.000 ukrajinskih vojnika, kao i da je ranjeno njih 100 do 120.000.
I pored toga što je stradalo više ruskih vojnika, Njujork tajms naglašava da Rusi brojčano nadmašuju Ukrajince na bojnom polju.
Prema tvrdnjama izvora Njujork tajmsa, broj žrtava povećao se nakon što je Ukrajina pokrenula kontraofanzivu.
Ukrajina i Rumunija potpisale su danas sporazum prema kojem će zajednički raditi na povećanju izvoza ukrajinskog žita preko Rumunije nakon što je Moskva raskinula sporazum o bezbjednom transportu te robe prekog Crnog mora.
Sporazum je potpisan prilikom posjete ukrajinskog premijera Denisa Šmihala Bukureštu tokom koje je razgovarao sa svojim rumunskim kolegom Marselom Čolakuom.
Šmihal i Čolaku su razmatrali načine za povećanje izvoza žita iz ratom razorene Ukrajine i unapređenje infrastrukture za transport preko rijeka, željeznice, puteva, mora, uključujući i granične prelaze.
Ekonomija Ukrajine u velikoj mjeri zavisi od poljoprivrede, a njeno žito je ključno za svjetske zalihe pšenice, ječma i suncokretovog ulja.
Čolaku je na konferenciji za novinare poslije sastanka izrazio nadu da preko Rumunije može da se transportuje više od 60 odsto ukrajinskog žita namijenjenog izvozu.
On je takođe ukazao na "ambiciozan" cilj da se udvostruči transport ukrajinskog žita kroz Rumuniju, a taj cilj je ustanovljen prošle nedjelje na sastanka u rumunskom gradu Galacu na Dunavu kojem su prisustvovali zapadni i ukrajinski zvaničnici.
Rumunija namjerava da udvostruči protok izvoza ukrajinskog žita sa dva na četiri miliona tona mjesečno, ali Čolaku nije precizirao vremenski okvir u kojem će se to povećanje postići.
Rumunski lider je dodao da će crnomorska luka Konstanca ostati ključni transportni pravac za izlazak ukrajinske robe na međunarodno tržište.
Sulinski kanal, rukavac rijeke Dunav na ušću u Crno more, takođe će igrati ulogu.
Bilateralni sastanak se održava dok Rusija uništava ukrajinska skladišta žita i lučke objekte duž rijeke Dunav.
Ukrajina se sve više oslanjala na te dunavske luke nakon što je Moskva raskinula sporazum o bezbjednom transportu njenog žita kroz Crno more.
Ukrajina je jedan od najvećih izvoznika žita na svijetu.
(BETA)
Rusija je zabranila ulazak moldavskim zvaničnicima nakon "neprijateljske" odluke Kišinjeva da protjera dvadeset dvoje ruskih diplomata, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova, što označava dalje pogoršanje ionako zategnutih odnosa.
Moldavija, bivša sovjetska republika, pogođena je ruskim ratom u susjednoj Ukrajini. Predsjednica Moldavije Maja Sandu osudila je napad Rusije na Ukrajinu i optužila Moskvu da pokušava da destabilizuje sopstvenu zemlju.
Ruske diplomate protjerane su 14. avgusta iz glavnog grada Moldavije Kišinjeva.
"Ovaj neprijateljski korak vodi daljem uništavanju rusko-moldavskih odnosa, koji su već u dubokoj krizi zbog postupaka moldavske strane“, navodi se u saopštenju ruskog MSP-a nakon što je pozvalo ambasadora Kišinjeva u Moskvi da izrazi njegovo neodobravanje, prenosi Rojters.
Izaslanik je obaviješten da je "kao asimetričan odgovor, ulazak u Rusku Federaciju zatvoren za jedan broj zvaničnika Republike Moldavije", saopštilo je ministarstvo.
U njemu nisu identifikovani moldavski zvaničnici na koje se odnosi zabrana niti se navodi koliko ih je bilo, ali moldavski mediji, pozivajući se na neimenovane izvore, navode da se zabrana odnosi na 20 zvaničnika, uključujući poslanike iz vladajuće stranke predsjednice Sandu.
Visoki moldavski zvaničnik rekao je da je potez Rusije za žaljenje.
"Ovo nije prvi put da ruske vlasti pribjegavaju takvim merama“, rekao je Igor Zaharov, savjetnik za komunikacije ministra spoljnih poslova Moldavije.
Moldavija dijeli granicu i sa Ukrajinom i sa Rumunijom.
Američka obavještajna zajednica procijenila je da ukrajinska kontraofanziva neće uspjeti da stigne do ključnog grada Melitopolja na jugoistoku zemlje, izjavili su za Vašington post ljudi upoznati sa povjerljivim izvještajem.
Taj nalaz, ako se ispostavi tačnim znači da Kijev neće uspjeti da ispuni svoj primarni zadatak da prekine ruski kopneni most sa Krimom ove godine.
Sumorna procjena zasnovana je na snazi Rusije u odbrani okupirane teritorije minskim poljima i rovovima i vjerovatno će podstaći raspravu Kijeva i zapadnih centara moći o tome zašto je kontraofanziva, u koju su uložene desetine milijardi dolara zapadnog oružja i vojne opreme, nije ostvarila svoje ciljeve.
Ukrajinske snage koje napadaju u pravcu Melitopolja iz grada Robotnija preko 80 kimetara dalje će na kraju ostati više kilometara od grada, saopštili su američki zvaničnici.
Melitopolj je ključan za ukrajinsku kontraofanzivu što se smatra za prečicu do Krima. Grad je na raskršću dva važna autoputa koji dozvoljava Rusima da pomjeraju vojnu opremu i ljudstvo sa poluostrva na druge okupirane teritorije u južnoj Ukrajini.
Ukrajina je pokrenula kontraofanzivu početkom juna nadajući se da će ponoviti uspjeh od prošle jeseni kada su povratili dvije Harkovske oblasti.
Međutim u prvoj nedjelji ratovanja ukrajinske snage su pretrpjele značajne žrtve protiv ruskih jakih ambenih linija, bez obzira što su bili opremljeni novom zapadnom opremom, uključujući američka oklopna vozila tipa "Bredli", njemačke tenkovi "Leopard" i specijalizovana vozila za čišćenje mina.
Zajedničke analize koje su napravile američka, britanska i ukrajinska vojska predvidjele su takve gubitke, ali su očekivale da će ih Kijev prihvatiti kao cijenu probijanja glavne odbrambene linije Rusije, rekli su američki i zapadni zvaničnici.
Ali Ukrajina je odlučila da spriječi gubitke na bojnom polju i pređe na taktiku oslanjanja na manje jedinice koje će napadati kroz različite oblasti fronta. To je dovelo do toga da je Ukrajina ostvarila male dobitke u vidu manjih džepova tokom leta.
Kijev je nedavno uputio više rezervi za front, uključujući jedinice Strajker i Čelendžer, ali tek treba da probije glavnu rusku odbrambenu liniju.
Put ka Melitopolju je veoma izazovan čak će vraćanje gradova u blizini kao što je Tohak biti teško, rekao je vojni analitičar na Institutu za spoljnu politiku Rob Li.
"Rusija ima tri glavne odbrambene linije tamo, a zatim utvrđene gradove nakon toga", rekao je on. "Nije samo pitanje da li Ukrajina može da probije jedan ili dva od njih, već da li može da probije sva tri i da ima dovoljno snaga na raspolaganju nakon takvog iscrpljivanja da postignu nešto značajnije kao što je zauzimanje Tokmaka ili nešto više od toga."
Sumorni izgledi, o kojima su obaviješteni neki republikanci i demokrate na Kapitol Hilu, već su izazvali žustru raspravu na sastancima iza zatvorenih vrata.
Neki republikanci se sada protive zahtjevu predsjednika Bajdena za dodatnih 20,6 milijardi dolara (oko 18 milijardi eura) pomoći Ukrajini s obzirom na skromne rezultate ofanzive. Drugi republikanci i, u manjoj mjeri, demokrate krive administraciju što nije ranije poslala moćnije oružje Ukrajini.
(BETA)
SAD su odobrile slanje borbenih aviona F-16 u Ukrajinu iz Danske i Holandije čim bude završena obuka pilota, izjavio je neimenovani američki zvaničnik.
Vašington je dao uvjeravanja zvaničnicima Danske i Holandije da će SAD ubrzati odobrenje zahtjeva za transfer F-16 u Ukrajinu kada piloti budu obučeni, rekao je zvaničnik.
Američki državni sekretar Antony Blinken poslao je pisma danskom i holandskom kolegi u kojima ih uvjerava da će zahtjevi biti odobreni, rekao je zvaničnik.
Blinken je u pismu, u čiju je kopiju Reuters imao uvid, istakao da SAD daju punu podršku za prebacivanje borbenih aviona F-16 u Ukrajinu, kao i za obuku ukrajinskih pilota, što bi pomoglo u odbrani od ruske agresije, prenosi Al Džazira.
(MINA)
Ukrajinski dron udario je u zgradu u središtu Moskve nakon što ga je srušila ruska protivvazdušnana odbrana, prekinuvši vazdušni saobraćaj na svim civilnim aerodromima glavnog grada Rusije, rekli su ruski zvaničnici.
Rojtersov svjedok koji je bio u tom području, opisao je kako je čuo „snažnu eksploziju“. Fotografije prikazuju radnike i službenike hitne pomoći kako pregledaju oštećeni krov zgrade u koju je udario dron, prenosi N1.
Rusko ministarstvo obrane i gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin rekli su da nije bilo žrtava nakon što je protivvazdušna odbrana uništila dron koji je zatim pao na zgradu kompleksa Ekspo centar u Moskvi u ranim jutarnjim satima u petak. Ekspo centar je kompleks izložbenih paviljona i višenamjenskih dvorana, udaljen manje od pet kilometara od Kremlja.
"Oko 4 sata ujutro po moskovskom vremenu kijevski režim izveo je još jedan teroristički napad korišćenjem bespilotne letjelice na objekte koji se nalaze u Moskvi i moskovskoj regiji“, saopštilo je rusko ministarstvo odbrane.
Ruska agencija za vazdušni saobraćaj je da je sedam letova preusmjereno na alternativne aerodorome.
Napadi bespilotnih letjelica duboko u Rusiji povećali su se otkad je bespilotna letjelica uništena iznad Kremlja početkom maja. Civilna područja glavnog grada pogođena su kasnije u maju, a moskovska poslovna četvrt dvaput je gađana u tri dana ranije ovog mjeseca.
I Ukrajina i Rusija poriču da gađaju civile i civilnu infrastrukturu u gotovo 18-mjesečnom ratu.
Ukrajina obično ne komentiriše ko stoji iza napada na rusku teritoriju, iako su zvaničnici javno izrazili zadovoljstvo zbog njih.
Bonus video:
