Ruski predsjednik Vladimir Putin i dalje gleda svijet kroz prizmu Hladnog rata, u kojem su Moskva i Vašington ravnopravni u oblikovanju globalne politike, smatra ruski istraživački novinar Roman Dobrohotov.
Putinova odluka da pokrene totalnu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022, obračun sa novinarima i njegovim kritičarima značilo je da je “sva pažnja svijeta usmjerena na njega i odjednom je postao vrlo značajan lider”, rekao je novinar za BIRN.
Dobrohotov, jedan od osnivača nezavisnog portala “Insajder”, smatra da bi se način na koji se odnosi prema Balkanu, Rusiji mogao vratiti kao bumerang.
Putin “uvijek podriva značaj vrijednosti tih ljudi (u malim državama) i njihovu želju za suverenitetom i da sami odlučuju kako žele da žive”, rekao je Dobrohotov za BIRN.
Čak i Srbija uviđa da je Rusija “postala vrlo toksična”, ocijenio je.
Dobrohotov je kazao da je obračun Kremlja sa nezavisnim novinarstvom u Rusiji počeo 2021. godine, prije rata u Ukrajini.
Do tada su ruski novinari pisali o korupciji, obavještajnim operacijama i protivljenju Putinu uglavnom bez straha za svoju bezbjednost.
“Mislim da su bili bezbjedniji od aktivista jer je Putin mislio da novinari nisu opasni ako kontroliše izbore”, rekao je Dobrohotov.
“U zemljama poput Turske, gdje imate izbore, konkurentne izbore, novinari su izuzetno opasni za vladu jer mogu izazvati neke promjene. Tako da je progon novinara žestok u Turskoj i mnogim drugim diktaturama. Ali u Rusiji, do 2021, svi smo radili u centru Moskve i nismo skrivali imena”.
Ruski novinari su do 2021. pisali o korupciji, obavještajnim operacijama i protivljenju Putinu uglavnom bez straha za svoju bezbjednost
Onda su 2021. vlasti upale u njegovu kuću. Dobrohotov je u gluvo doba noći pobjegao kroz šumu i uspio da pređe granicu Ukrajine. Putin je, kako je rekao, znao da će rat biti veoma nepopularan u Rusiji i nije mogao da priušti jedan rat u inostranstvu i drugi kod kuće u medijima.
Invazija na Ukrajinu je primorala neke države sa dugogodišnjim vezama sa Rusijom da izaberu stranu, a Dobrohotov je kao primjere naveo Crnu Goru, Mađarsku, Austriju, Bugarsku i Srbiju.
“Oni su počeli da shvataju da su, za njih, odnosi sa Kremljom postali veoma toksični”, izjavio je za BIRN.
“A sada vidimo u kojim razmjerama se zapravo ruska obavještajna služba širila u ove zemlje. I to su ogromne razmjere. Tako da su mogli da dobiju bilo kakvu informaciju od poštara, na primjer, bilo je mnogo ljudi koji su radili za Rusiju. Oni su zapravo koristili austrijske obavještajne podatke za svoje ciljeve kada im je nešto trebalo”.
Dobrohotov je naveo primjer Bugarske, koja je tradicionalno bila vrlo lojalna Rusiji. “Rusija je tamo imala veliku ambasadu gdje su većinom radili špijuni koje su koristili za operacije u mnogim drugim državama. Međutim, pošto su počeli da guše samu Bugarsku i da pokušavaju da utiču na tu zemlju i njenu unutrašnju politiku, čak počeli da špijuniraju i samu Bugarsku, ona se naljutila, naravno”.
“I samo su protjerali špijune i počeli da stvarno istražuju uticaj ruske obavještajne službe”, dodao je ruski novinar.
“Svojim očima sam vidio kako je od zemlje koja je bila opasno mjesto za ruske opozicionare jer je bila puna ruskih agencija, Bugarska postala zemlja koja stvarno istražuje sve Putinove aktivnosti i postaje stvarni saveznik Zapada”, izjavio je Dobrohotov u intervjuu za BIRN.
Putin vidi Srbiju “skoro kao Bjelorusiju”
Ruski novinar je ocijenio da Putin vidi Srbiju “skoro kao Bjelorusiju, kao polu-nezavisnu zemlju”, koja se nije pridružila sankcijama Evropske unije protiv Kremlja uprkos pritisku da uskladi svoju spoljnu politiku sa blokom u okviru pristupnog procesa. Međutim, čak je i Beograd odbio da podrži Putinov rat u Ukrajini.
Srbija je i dalje “veoma zavisna od Kremlja”, rekao je Dobrohotov. “Koliko znamo, Rusija i Srbija su veoma dobro povezane u obavještajnoj sferi,” ali predsjednik Aleksandar Vučić “želi da bude negdje u sredini”.
Činjenica da Vučić nije dao podršku ratu je odraz slabljenja ruskog uticaja, smatra Dobrohotov, s obzirom na to da “mnogi ljudi u Srbiji ne saosjećaju sa ovom invazijom i ne bi podržali predsjednika koji bi bio samo Putinova marioneta”.
Situacija nije dobra za Putina, ali je dobra za Rusiju, jer su ciljevi Putina i Rusije različiti, rekao je istraživački novinar.
“Za Putina je loša. On je veoma toksičan, pa čak i njegovi saveznici poput Vučića moraju malo da se javno distanciraju”.
Bonus video:
