U sumrak prošle nedjelje u živopisnom selu Dadija na sjeveru Grčke, u kojem živi nekoliko stotina ljudi i nalazi se pored bujnog nacionalnog parka punom rijetkih vrsta lešinara, desetine vatrogasaca iz cijele Evrope okupile su se da procijene dnevni rad i utovare vodu i gorivo.
Iscrpljeni, sa tamnim mrljama na rumenim obrazima, posmatrali su kako se najdestruktivniji požar u skorijoj evropskoj istoriji širi kroz mladu šumu preko brda. Sada ne mogu da učine mnogo osim da čekaju. Na ovom mjestu, neprobojna gusta šuma značila je da vatrogasci ne mogu da se suoče sa neprijateljem na zemlji. Dva aviona za uzimanje vode su upravo završila svoje posljednje ispuste za taj dan - moraće da se vrate nazad do baze i čekaju prvu svjetlost da ponovo polete.
Težak vazduh na urednom trgu sela bio je ispunjen pepelom koji se lagano spuštao poput snijega. Mještani su se pripremali za još jednu nemirnu i besanu noć. Otvorili su kafić na trgu, iznijeli stolice i ponudili vatrogasce pićem i grickalicama. Zajedno su čekali da vide što će noć donijeti.
To je bila naznaka kako će izgledati budućnosti Evrope, gdje će se sve više velikih prirodnih katastrofa povezanih sa klimatskom krizom, poput požara u Grčkoj, rješavati uz pomoć stalnih snaga koje finansira Evropska unija, spremnih za brzu intervenciju gdje god bude potrebno.
U ovom trenutku prijeko su potrebni u Grčkoj. Požar u okolini Dadije gorio je i juče 12. dan zaredom. Rekordnih 198 000 hektara izgorjelo je na širem području Evrosa od početka požara 19. avgusta.
Grčka se nalazi na prvoj liniji fronta evropske klimatske krize, koja je ovog ljeta donijela uznemiravajuće talase vrućine i smrtonosne požare neviđenog intenziteta i razmjera. Druge zemlje duž obale Mediterana poput Italije, Španije i Francuske suočavaju se sličnim izazovima, dok su drugi djelovi kontinenta istovremeno pogođeni i izuzetno visokim temperaturama i poplavama.
Kombinacija talasa vrućina, olujnih vjetrova i zapaljive vegetacije - uglavnom borovog drveća - znači da su grčke šume zapaljive kutije, što je ogromno opterećenje za grčke vatrogasce koji, kako kritičari tvrde, nemaju resurse da se nose sa redovnim sezonom požara, a kamoli sa megapožarima kakvi bijesne ove godine.
Na Evrosu, stotine vatrogasaca i desetine letjelica raspoređene su kako bi zaustavile požar. To nije bilo dovoljno.
Kako bi unaprijedila reakciju, Grčka se okrenula Evropskoj uniji za pomoć. Blok je, preko specjalnog programa, rasporedio letjelice, vatrogasne kamione i stotine vatrogasaca u svoju članicu, crpeći resurse iz pripravnih snaga u Hrvatskoj, Njemačkoj, Rumuniji, Švedskoj, Češkoj Republici i Kipru.
Prošle nedjelje, oko petine vatrogasaca koji su se borili protiv požara u Grčkoj bili su pripadnici snaga EU.
Mehanizam civilne zaštite bloka, kako je nazvan, uspostavljen je prije više od dvije decenije kao dobrovoljni program koordinacije u kojem zemlje Evropske unije mogu pružiti pomoć drugima kojima je potrebna, kako unutar bloka tako i van njega.
Međutim od 2019, blok je nadogradio svoj mehanizam za zajedničku borbu protiv katastrofa, poznat kao rescEU. Taj program u potpunosti finansira Evropska unija i nije na dobrovoljnoj bazi: ako država članica zatraži pomoć, pripravne snage rescEU moraju odgovoriti.
EU zvaničnici su kazali da je većina letjelica koje se koriste u Grčkoj tamo raspoređena u skladu sa ovim programom EU.
“S povećanom učestalošću i intenzitetom ekstremnih vremenskih događaja, postoji sve veći rizik da nacionalni kapaciteti neće moći da zadovolje potrebe”, rekao je Janez Lenarčič, evropski komesar za upravljanje krizama.
Program rescEU “predstavlja novi, viši nivo evropske solidarnosti, koji nam je apsolutno potreban ako želimo da se nosimo sa sve lošijim uticajem klimatskih promjena”, dodao je. “Nijedna zemlja ne može da se nada da će to moći da postigne sama”.
Program je u začetku. Budžet za ovu sezonu iznosi svega 23 miliona eura i uključuje 28 specijalizovanih aviona i 440 vatrogasaca iz 11 država EU koji su preventivno raspoređeni u Grčkoj, Portugalu i Francuskoj.
Šumski požari su njegov glavni fokus, ali program takođe odgovara na potrebe poput izgradnje mobilnih skloništa, pružanja hitnog prevoza i snabdijevanja električnom energijom u kriznim situacijama, kao i suočavanja s medicinskim, hemijskim, biološkim i nuklearnim incidentima.
Stanovnici sela Dadija bili su duboko zahvalni strancima koji su naporno radili da spasu njihove živote, izvore prihoda i prirodno okruženje, priključivši se u borbi grčkim vatrogascima.
“Rumuni su mašine!”, uzviknuo je Dimos Gabranis, koji je rođen i odrastao u Dadiji i pohitao je u selo iz obližnjeg grada kako bi pomogao. “Oni su zaista neustrašivi - imamo sreće što su ovdje”. Na društvenim mrežama Grci u šali traže kuće i žene za evropske vatrogasce ako oni nikad ne bi otišli.
Združene EU snage takođe ukazuju na mogućnost mračnije budućnosti, u kojoj djelovi Evrope koji su sada hladniji i vlažniji mogu postati podložni šumskim požarima koji su karakteristika juga.
Florin Čirea, lider rumunskog vatrogasnog tima koji djeluje u regionu Evros, praktično je ekspert za grčke požare, budući da je od 2021. godine četiri puta bio u toj zemlji kao dio EU programa kako bi se borio protiv velikih ljetnjih požara.
“Ova pomoć je dobra za zemlje domaćine, ali je takođe dobra i za nas da unaprijedimo naše znanje”, rekao je. “Danas nemamo tako velike probleme, ali zaista treba da se prilagodimo, jer ove godine smo u Grčkoj, a možda za 10 ili 15 godina ista stvar može da se dogodi u Rumuniji”.
Prevod: N.B.
Bonus video:
