Ukrajinska kontraofanziva protiv ruskih snaga nastaviće se i nakon što nastupi hladnije vrijeme kasnije ove godine, uprkos poteškoćama, izjavio je danas šef kijevske obavještajne službe Kirilo Budanov, prenijela je agencija Rojters.
Ukrajina je ovog ljeta pokrenula kontraofanzivu protiv ruskih snaga, vrativši pod svoju kontrolu više od deset sela na jugu i istoku tokom tri mjeseca, suočavajući se sa minskim poljima i utvrđenim ruskim snagama.
"Borbena dejstva će se nastaviti na ovaj ili onaj način. Po hladnom, mokrom i blatu teže se boriti. Borbe će se nastaviti. Kontraofanziva će se nastaviti“, rekao je Budanov na konferenciji u Kijevu.
Zapad je isporučio milijarde dolara vojne opreme i obučio hiljade ukrajinskih boraca za kontraofanzivu kako bi pomogli Kijevu da pokuša da povrati teritoriju.
Ali spor napredak kontraofanzive izazvao je zabrinutost među pristalicama Kijeva da će Zapad moći da održi obim vojne pomoći Ukrajini.
Vadim Skibicki, zvaničnik ukrajinske Vojno-obavještajne agencije, rekao je 9. septembra da Rusija trenutno ima 420.000 vojnika unutar Ukrajine.
Borbe u jugoistočnom regionu Zaporožja, koji je sada usredsređen oko sela Robotine i Verbove, smatra se ključnim djelom operacije koja nastoji da podijeli ruske okupacione snage na pola na jugu. Operacija, međutim, kako prenosi Rojters, daleko je od tog cilja.
"Naša kontraofanziva se odvija u nekoliko pravaca", rekao je Budanov, priznavši da je napredak bio "sporiji nego što je želio" i ocijenivši situaciju kao "tešku".
Osim ogromne koncentracije ruskih mina, on je kao ključni faktor koji je usporio dosadašnji napredak Ukrajine identifikovao i veliki broj ruskih dronova "kamikaza".
Rusija, koja je započela invaziju na Ukrajinu u februaru 2022, ocijenila je da je ukrajinska kontraofanziva propala.
(Radio Slobodna Evropa)
Ukrajinska tajna služba SBU sumnjiči čelne ljude ruske Centralne izborne komisije zbog organizacije izbora na teritoriji Ukrajine. Glasanje treba da se održi i u okupiranim oblastima Donjecka, Luganska, Zaporožja i Hersona, zbog čega se organizatorima prijeti doživotnim zatvorom i oduzimanjem imovine.
NE PROPUSTITE
Gradonačelnik Donjecka kojeg je postavila Rusija, Aleksej Kulemzin izjavio je danas da je jedan civil ubijen, a jedna osoba ranjena u ukrajinskom granatiranju tog grada, prenosi agencija Rojters.
Kulemzin je na svom Telegram kanalu rekao da je oštećeno više zgrada u nekoliko gradskih četvrti.
Donjeck je jedan od četiri regiona Ukrajine koje je Rusija djelimično okupirala i koje je prošle godine proglasila svojim, a taj potez je većina zemalja na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija osudila kao nezakonit.
Rusija je u prošlosti izražavala ogorčenje kada su ukrajinski napadi ubili civile u Donjecku i drugdje.
Međutim, njeni napadi su ubili hiljade ukrajinskih civila.
Ujedinjene nacije su u julu saopštile da je više od 9.000 ukrajinskih civila, uključujući preko 500 djece, ubijeno tokom rata koji je Rusija pokrenula u februaru 2022. godine, a stvarni broj bi mogao biti mnogo veći.
Međunarodna agencija za nuklearnu energiju (IAEA) upozorila je na potencijalnu prijetnju nuklearnoj bezbjednosti zbog eskalacije borbi u blizini najveće evropske nuklearne elektrane u Ukrajini.
IAEA je saopštila da su njeni stručnjaci koji se nalaze u nuklearnoj elektrani Zaporožje, koju je okupirala Rusija, prijavili da su čuli brojne eksplozije tokom protekle sedmice, što je mogući pokazatelj pojačane vojne aktivnosti u regionu.
Na postrojenju nije bilo štete.
"I dalje sam duboko zabrinut zbog mogućih opasnosti sa kojima se elektrana suočava u ovom trenutku pojačanih vojnih tenzija u toj oblasti", upozorio je u pisanoj izjavi generalni direktor IAEA Rafael Grosi.
On je napomenuo da je tim IAEA obaviješten da je osoblje u nuklearnoj elektrani privremeno smanjeno na minimalne nivoe zbog zabrinutosti od povećanih vojnih aktivnosti u toj oblasti.
"Šta god da se desi u zoni sukoba, svi bi izgubili od nuklearnog incidenta i pozivam da se preduzmu sve neophodne mjere predostrožnosti da se to izbjegne", naveo je Grosi.
IAEA je više puta izražavala zabrinutost da bi sukobi mogli da izazovu potencijalno curenje radijacije iz objekta, koji je jedna od deset najvećih nuklearnih elektrana na svijetu.
Šest reaktora elektrane je zatvoreno mjesecima, ali joj je i dalje potrebna struja i kvalifikovano osoblje za rad sa ključnim sistemima hlađenja.
(BETA)
Bonus video:
