Vladajuća poljska stranka Pravo i pravda (PiS) bori se za politički opstanak uoči izbora sljedećeg mjeseca, a na meti njene borbe za glasove našao se savez sa Ukrajinom.
Najnoviji udarac je zadao premijer Mateuš Moravjecki, koji je rekao da Poljska obustavlja isporuku svog naoružanja Ukrajini.
“Mi više ne šaljemo oružje Ukrajini, jer sada naoružavamo Poljsku modernijim oružjem”, rekao je Moravjecki za poljsku televiziju Polsat.
U Poljskoj se održavaju parlamentarni izbori 15. oktobra, a PiS mora da učvrsti podršku među ruralnim biračima i pridobije pristalice ultradesničarske stranke Konfederacija, koja kritikuje vlast zbog, kako smatra, servilnog stava prema Ukrajini.
Konfederacija, koja koristi zamor birača od rata u komšiluku, je na trećem mjestu u mnogim anketama i mogla bi imati presudan uticaj na formiranje vladajuće koalicije. Analitičari kažu da je pooštravanje retorike PiS-a o Ukrajini odgovor na porast popularnosti Konfederacije.
Nakon višegodišnjih sukoba sa EU i drugim ključnim saveznicima, snažna podrška Poljske Ukrajini promijenila je narativ u Briselu i Vašingtonu
Poljska je Ukrajini poslala većinu svojih tenkova, lovaca i drugog naoružanja iz sovjetskog doba i nije joj ostalo mnogo toga u zalihama. Varšava će takođe nastaviti da dozvoljava da pošiljke oružja od drugih saveznika prolaze preko njene teritorije.
Portparol vlade Pjotr Miler je rekao da Poljska i dalje ispunjava postojeće ugovore o vojnim isporukama Ukrajini.
Marek Svjeržinski, analitičar u istraživačkom centru Politika Insight, rekao je da, iako je vjerovatno tačno da Poljska trenutno nema više oružja za Ukrajinu, Moravjecki je morao znati koliko je loš tajming njegovih komentara.
“Po mom mišljenju, to je više eskalacija kampanje... da se pridobije nekoliko procenata više antiukrajinskog biračkog tijela u Poljskoj”, izjavio je za Rojters.
Žito kao okidač
Poljska je jedan od najsnažnijih saveznika Ukrajine otkad je Rusija pokrenula invaziju, ali su dvije države zapale u sukob oko uvoza žita. Poljska, Mađarska i Slovačka su zatvorile tržišta za uvoz ukrajinskog žita kršeći pravila jedinstvenog tržišta Evropske unije, uz obrazloženje da moraju da zaštite svoje poljoprivrednike od pada cijena.
Ukrajina se osvetila podnošenjem žalbe protiv njih Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Ona je takođe zaprijetila da će blokirati izvoz nekih poljskih poljoprivrednih proizvoda u Ukrajinu.
Predsjednik Volodimir Zelenski je prilikom obraćanja u Ujedinjenim nacijama rekao da “političko pozorište” oko uvoza žitarica samo pomaže Moskvi. Poljska je u srijedu pozvala ukrajinskog ambasadora zbog komentara Zelenskog, a Moravjecki je odnose da Kijevom opisao kao “teške”.
Prema anketi portala “Politiko”, PiS ima podršku 38 odsto birača, a Građanska koalicija, vodeća opoziciona stranka, ima 29 odsto podrške. Ako tako ostane, PiS neće imati dovoljno mjesta u parlamentu da vlada samostalno i moraće da pravi koaliciju, moguće sa Konfederacijom, iako ta stranka kaže da neće udruživati snage sa PiS-om.
Vlada je pogođena skandalom u vezi sa davanjem viza za mito, zbog čega Evropska komisija sada traži objašnjenja. Nova anketa koju je sproveo United Surveis pokazuje da bi, ako se glavne opozicione stranke udruže, mogle da formiraju većinsku vladu nakon izbora 15. oktobra.
Teško objasniti promjenu biračima
Zaokret oko Ukrajine bi mogao pomoći da se osnaži dio biračke baze PiS-a, ali bi mogao izazvati druge probleme, ocjenjuje “Politiko”, ističući da podriva glavnu spoljnopolitičku pobjedu vlade.
Poslije višegodišnjih sukoba sa EU i drugim ključnim saveznicima oko vladavine prava, slobode medija i odstupanja od demokratskih standarda, snažna podrška Poljske Ukrajini promijenila je narativ u Briselu i Vašingtonu, podsjeća briselski portal.
Milioni običnih Poljaka pomogli su Ukrajincima koji su bježali preko granice kada je počela ruska invazija. Poljska vlada je poslala tenkove i avione u Ukrajinu u vrijeme kada su mnoge druge zemlje oklijevale da pošalju takvu opremu Kijevu, plašeći se ruske odmazde. Varšava je takođe sa zadovoljstvom ukazivala na mane evropskih zemalja poput Njemačke i Francuske.
Zelenski je čak nazvao Poljsku “sestrom”.
Ankete pokazuju da i dalje postoji snažna podrška slanju pomoći Ukrajini, pri čemu oko tri četvrtine Poljaka želi da prihvati izbjeglice.
“Rizik je u tome što birači PiS-a u velikoj mjeri podržavaju proukrajinsku politiku, a tako brzu promjenu politike moglo bi biti teško objasniti”, kaže Jacek Kuharčik, šef varšavskog Instituta za javne odnose.
PiS se u prošlosti poigravao skepticizmom prema Ukrajini, pokrećući pitanje ratnog masakra nad Poljacima od strane ukrajinskih nacionalističkih gerilaca, ali je glavna poruka bila da je Poljska najčvršći prijatelj Ukrajine.
Kremlj pozdravio promjenu narativa
Poljski predsjednik Andžej Duda je prilikom posjete Njujorku uporedio Ukrajinu sa davljenikom.
“Davljenik je izuzetno opasan jer može da vas povuče u dubinu... može jednostavno da udavi spasioca”, rekao je Duda.
To je naišlo na odobravanje od Kremlja.
“Nikada se ranije nisam slagala sa Dudom tako snažno kao poslije ove izjave. Sve što je rekao je tačno”, rekla je portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
U napad je krenula i poljska opozicija.
Radoslav Sikorski, bivši poljski ministar spoljnih poslova, a sada član Evropskog parlamenta u ime Građanske koalicije, rekao je da su komentari Moravjeckog “kriminalno glupi”.
“Čak i ako nemamo mnogo više da damo, zašto onda to govori u javnosti! Da li on zaista želi da (ruski predsjednik Vladimir) Putin računa da je potreban još jedan ili dva napada da Ukrajina padne?”, rekao je Sikorski.
Bonus video:
