Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj sastao se 1. oktobra u Kijevu s predsjednikom Volodimirom Zelenskim i ministrom odbrane Rustemom Umerovom, rekavši nakon toga da je Ukrajini potrebna veća vojna pomoć i obećavši stalnu podršku Brisela.
"Ukrajini su potrebna dodatna sredstva i to brzo", rekao je Borelj na mreži Iks. Istakao je da je razgovarao o "kontinuiranoj vojnoj pomoći EU" tokom svog prvog sastanka s ministrom Umerovom.
"Pripremamo dugoročne bezbjednosne obaveze za Ukrajinu", rekao je Borelj.
Agresija na Ukrajinu "popraćena je masovnim hibridnim napadima, s propagandom, zloćudnom informacionom manipulacijom i sajber napadima", dodao je, rekavši da EU nastavlja podržavati Ukrajinu u odbrani od dezinformacija ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Umerov, koji je u septembru preuzeo dužnost ministra odbrane, naveo je na mreži Iks da je zahvalan na "kontinuiranoj podršci" EU i da je sastanak "početna tačka za odličnu saradnju".
Kazao je da su razgovarali i o artiljeriji, municiji, protivvazdušnoj odbrani, elektronskom ratovanju i dugoročnim programima pomoći, obuci i lokalizaciji odbrambene industrije u Ukrajini.
Umerov je takođe zahvalio američkom ministru odbrane Lojdu Ostinu, rekavši da je s njim 1. oktobra imao telefonski razgovor u kojem su razgovarali o daljnjoj vojnoj pomoći Sjedinjenih Država.
"Ministar Ostin uvjerio me da će se američka podrška Ukrajini nastaviti i da će ukrajinski ratnici i dalje imati snažnu podršku na bojnom polju", rekao je Umerov.
Poziv je uslijedio dan nakon što je američki predsjednik Džo Bajden potpisao u subotu, 30. septembra prije ponoći nacrt Zakona o privremenom finansiranju, čime je izbjegnuta finansijska blokada rada savezne administracije. Ovim zakonskim rješenjem nije obuhvaćena pomoć Ukrajini.
Postoji široka dvostranačka podrška nastavku financiranja Ukrajine, ali sve veći broj republikanskih predstavnika Predstavničkog doma protivi se takvim naporima, a pitanje novog zahtjeva Bijele kuće za 24 milijarde dolara je ključna tačka republikanskog protivljenja u pregovorima oko financiranja vlade.
Od ruske invazije punog opsega u februaru 2022, Kongres SAD je Ukrajini odobrio oko 113 milijardi dolara oružja, opreme, humanitarne pomoći i ekonomske pomoći.
U saopštenju koje prati njegov potpis na zakon, Bajden je rekao kako "očekuje" od predsjednika Predstavničkog doma Kevina Mekartija da "održi svoju predanost narodu Ukrajine i osigura prolaz podrške potrebne za pomoć Ukrajini u ovom kritičnom trenutku".
Mekarti je u intervjuu za američku televizijsku kuću CBS rekao da će se "pobrinuti da oružje bude dostavljeno Ukrajini", ali to će biti samo u skladu sa zakonodavstvom koje se bavi južnom granicom SAD.
Čelnici demokrata i republikanaca u Senatu takođe su signalizovali da će se sljedećih sedmica pitanje novog paketa pomoći Ukrajini ponovo razmotriti.
"Podržavamo napore Ukrajine da odbrani svoj suverenitet od Putinove agresije i pridružujemo se snažnoj dvostranačkoj većini naših kolega u ovom bitnom poslu", rekli su u saopštenju.
(Radio Slobodna Evropa)
Rusija kaže da je njihova protivvazdušna odbrana oborila šest ukrajinskih bespilotnih letjelica iznad zapadne i južne regije, što je najnoviji u nizu napada dronovima i raketama na Rusiju.
Ministarstvo odbrane navelo je da je jedna bespilotna letjelica oborena u južnoj regiji Krasnodar oko zore 1. oktobra, a da je sljedećih sati još pet oboreno iznad zapadne regije Smolensk.
Nema izvještaja o žrtvama i nije jasno ima li štete.
Ukrajina, koja rijetko preuzimala službenu odgovornost za napade dronovima ili raketama na ruske ciljeve, nije komentarisala ove navode.
U međuvremenu, Rusija je tokom noći lansirala više od 30 bespilotnih letjelica širom Ukrajine, dok ukrajinska vojska ističe da je više od polovine njih oborila protivvazdušna odbrana.
Najmanje pet osoba povrijeđeno je u napadima, uglavnom u Hersonu, južnoj regiji koju su ukrajinske trupe djelimično povratile od Rusije 2022. godine.
Jedna osoba je takođe povrijeđena u regiji Čerkasi, rekao je regionalni guverner, Ihor Taburec.
"Neprijatelj je tokom noći napao našu regiju Čerkasi jurišnim dronovima. Nažalost, bilo je udara na industrijsku infrastrukturu u Umanu", rekao je Taburec u objavi na Telegramu.
"Kao rezultat toga, izbili su požari u skladištima, posebno tamo gdje je uskladišteno žito", istakao je.
I grad Krivij Rih bio je meta napada. Prema navodima lokalnih vlasti, oštećeni su električni i plinski vodovi.
(RSE)
Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da je ruska protivvazdušna odbrana presrela pet granata HIMARS američke proizvodnje, bombu JDAM iz vazduha i 37 ukrajinskih dronova iznad ukrajinske teritorije u posljednja 24 sata.
Ministarstvo je saopštilo da je do tih presretanja došlo na teritoriji na kojoj se Rusija bori protiv onoga što naziva "specijalnom vojnom operacijom".
Ranije, ministarstvo je saopštilo da je protivvazdušna odbrana oborila šest ukrajinskih dronova iznad ruskih regiona i dvije ukrajinske rakete iznad Krima.
Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev sugerisao je danas da bi britanski vojnici koji obučavaju ukrajinske trupe u Ukrajini mogli bili legitimne mete ruskih snaga, kao i njemačke fabrike koje proizvode rakete Taurus ako bi snabdijevale Kijev.
Medvedev, koji je zamjenik predsjedavajućeg Savjeta bezbjednosti Rusije, rekao je da takvi koraci Zapada "približavaju Treći svjetski rat".
U postu na Telegramu, Medvedev je prvo uputio svoj gnjev na nedavno imenovanog britanskog ministra odbrane Granta Šapsa, koji je u jednom novinskom intervjuu rekao da London želi da rasporedi vojne instruktore u Ukrajinu, pored obuke ukrajinskih oružanih snaga u Britaniji ili drugim zapadnim zemljama kao sada.
"(Ovo će) pretvoriti njihove instruktore u legalnu metu za naše oružane snage", napisao je Medvedev na Telegramu, prenosi agencija Rojters.
"Savršeno shvatajući da će oni biti nemilosrdno uništeni. I to ne kao plaćenici, već kao britanski NATO specijalisti".
Medvedev se zatim fokusirao na Njemačku, ocrnjujući one koji žele da Berlin snabdijeva Ukrajinu krstarećim raketama Taurus koje bi mogle da pogode rusku teritoriju i pokušaju da ograniče snabdijevanje Moskve svojoj vojsci.
"Kažu da je to u skladu sa međunarodnim pravom. Pa, u tom slučaju bi i udari na njemačke fabrike u kojima se proizvode ove rakete bili u potpunosti u skladu sa međunarodnim pravom“, rekao je Medvedev.
"Ovi moroni nas aktivno guraju ka Trećem svjetskom ratu“, dodao je Medvedev.
Rusija je saopštila da je njena protivvazdušna odbrana oborila ukrajinske bespilotne letjelice iznad zapadne Smolenske oblasti i južnog Krasnodarskog kraja.
"Protivvazdušna odbrana oborila je dron u Krasnodarskom kraju oko pet časova, a u šest časova oborila je tri drona iznad Smolenske oblasti", saopštilo je rusko ministarstvo odbrane, prenosi agencija Rojters.
Ukrajinski sistemi protivvazdušne odbrane oborili su preko noći 16 od oko 30 dronova koje je Rusija lansirala na teritoriju Ukrajine, saopštile su ukrajinske vazduhoplovne snage.
U aplikaciji za razmjenu poruka Telegram se navodi da su dronovi lansirani iz južnog, jugoistočnog i sjevernog pravca, prenosi agencija Rojters.
Vlasti su saopštile da je napadnut centralni ukrajinski region Čerkaska.
"Neprijatelj je noću masovno napao našu Čerkasku oblast uz pomoć dronova. Nažalost, bilo je udara na industrijsku infrastrukturu u (gradu) Umanu", naveo je guverner Čerkasa Ihor Taburec.
"Usljed toga su izbili požari u magacinima. Posebno na mjestima gdje je skladišteno žito", rekao je on i dodao da je jedna osoba povrijeđena.
Rojters nije mogao nezavisno da provjeri navode.
Bonus video:
