Predsjednik Rusije Valdimir Putin tvrdi da je Ukrajina izgubila više od 90.000 vojnika od početka svoje kontraofanzive početkom juna.
Putin je, prenosi agencija Rojters, takođe rekao da je Kijev izgubio 557 tenkova i oko 1.900 oklopnih vozila.
On je takođe rekao i da "niko na svijetu pri zdravoj pameti neće upotrijebiti nuklearno oružje protiv Rusije" i da potencijalni neprijatelji znaju za ruski nuklearni arsenal.
Odgovarajući na pitanje, Putin je rekao da nije spreman da se izjasni da li Rusija treba da nastavi testiranje nuklearnog oružja, rekavši da "teoretski možemo da opozovemo ratifikaciju" međunarodnog sporazuma o zabrani nuklearnih proba.
U glavnom godišnjem govoru u diskusionom klubu Valdai u Sočiju, on je rekao da je Rusija skoro završila rad na svom nuklearnom sposobnom interkontinentalnom balističkom raketnom sistemu Sarmat i uspješno testirala stratešku krstareću raketu Burevestnik sa nuklearnim pogonom.
Rusija je upotrijebila projektil Iskander u napadu u kojem je poginulo desetine ljudi u selu u oblasti Harkov na sjeveroistoku Ukrajine, izjavio je ukrajinski ministar unutrašnjih poslova Igor Klimenko.
"Prema preliminarnim nalazima, mjesto događaja je udario Iskander", rekao je Kirilenko u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin je ponovio svoj stav da Rusija nije započela rat u Ukrajini, već je pokrenula, kako je naziva, "specijalnu vojnu operaciju" kako bi pokušala da ga zaustavi.
U svom godišnjem govoru Diskusionom klubu Valdaj, koji se održava u Sočiju, Putin je rekao da Rusija, najveća zemlja na svijetu po površini, nema potrebe da oduzima teritoriju Ukrajini, prenosi agencija Rojters.
On je rekao da sukob stoga nije bio imperijalni ili teritorijalni, već o globalnom poretku i da je Zapad, koji je izgubio svoju hegemonističku moć i uvijek mu je bio potreban neprijatelj, izgubio dodir sa realnošću.
U napadu Rusije poginulo je najmanje 49 ljudi, uključujući šestogodišnjeg dječaka, u jednom selu u oblasti Harkov na sjeveroistoku Ukrajine, saopštili su ukrajinski zvaničnici.
Guverner oblasti Harkov Oleh Sinehubov rekao je da su kafić i prodavnica napadnuti oko 13:15 po lokalnom vremenu u selu Hroza u Kupjanskom okrugu u Harkovu i da je u tom trenutku tamo bilo mnogo civila.
"Spasioci nastavljaju da rade na licu mjesta", naveo je Sinehubov u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
Zvaničnici su objavili snimak spasilaca kako se penju kroz ruševine koje tinjaju.
Tijela su ležala pored ploča od betona i iskrivljenog metala.
Agencija Rojters navodi da trenutno nije jasno da li su ruske snage, koje su napale Ukrajinu prije 19 mjeseci, granatirale selo ili su ispalile projektil.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, koji je prisustvovao samitu sa evropskim liderima u Španiji, rekao je da "ruski teror treba zaustaviti".
"Sada razgovaramo sa evropskim liderima, posebno o jačanju naše protivvazdušne odbrane, o jačanju naših vojnika, o zaštiti naše zemlje od terora", naveo je Zelensi u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopštio je danas da boravi u Granadi, gdje učestvuje na samitu koji kuplja skoro 50 evropskih lidera, kao i da se nada novim sporazumima o jačanju protivvazdušne odbrane Ukrajine.
"Ključno za nas, posebno pred zimu, jeste jačanje protivvazdušne odbrane, a već imamo osnovu za nove sporazume sa našim partnerima", naveo je Zelenski na Telegramu.
On je dodao da bi ti sporazumi sada morali da budu potvrđeni i da "stupe na snagu".
U Granadi se održava samit Evropske političke zajednice, uz učešće zvaničnika 27 država članica Evropske unije i drugih zemalja poput Velike Britanije, Turske, Ukrajine, Švajcarske, kao i balkanskih država.
(BETA)
Guverner Kurske oblasti u Rusiji optužio je danas ukrajinsku vojsku da je koristila kasetne bombe u napadu na grad Rilsk i da je jedan civil ranjen.
"Pogranični grad Rilsk bio je pod vatrom kasetnih bombi iz ukrajine", napisao je Roman Starovojt na Telegramu.
On je naveo da je jedna žena zadobila povrede od gelera i da je prevezena u bolnicu.
Vašington je u julu objavio da je ukrajinska vojska počela da koristi oružje sa kasetnom municijom koje su Ukrajini isporučile Sjedinjene Američke Države (SAD).
Pristalice međunarodnog sporazuma koji zabranjuje kasetnu municiju kritikovale su početkom septembra kao "nesavesnu" odluku SAD da isporuče takvo oružje Ukrajini za njenu borbu protiv Rusije.
(BETA)
Ukrajinska vojska saopštila je da je oborila 24 bespilotne letjelice od ukupno 29 koje je noćas lansirala Rusija.
Dronovi tipa Šahed, iranske proizvodnje, ispaljeni su sa istočnog Krima i oboreni su u južnoj i centralnoj Ukrajini, saopštila je danas ukrajinska vojska na Telegramu.
U saopštenju vazduhoplovnih snaga Ukrajine se ne navodi šta su bile mete pet dronova koji nisu oboreni.
(BETA)
Kancelar Njemačke Olaf Šolc izrazio je u srijedu veče uvjerenje da će SAD nastaviti da podržavaju Ukrajinu u njenom ratu sa Rusijom, uprkos tome što se u Vašingtonu po tom pitanju dešavaju politički preokreti.
"Potpuno sam uvjeren da će američki Kongres učiniti sve što je neophodno da Ukrajina dobije podršku", rekao je Šolc novinarima poslije telefonskog razgovora sa američkim predsjednikom Džozefom Bajdenom i drugim zapadnim saveznicima.
Bajden je razgovarao sa zapadnim liderima kako bi ih uvjerio da je sve u redu nakon što je pomoć Ukrajini - zbog nepopustljivosti nekolicine najkonzervativnijih republikanaca - izostala iz dvostranačkog sporazuma koji je u donjem domu američkog Kongresa postignut da bi se izbjeglo zatvaranje federalne administracije.
Ali Bajdenove nade da će nova pomoć Ukrajini uskovo biti odobrena u Kongresu propale su u utorak, kada su se isti, najkonzervativniji republikanci pobunili protiv predsjednika Predstavničkog doma, republikanca Kevina Makartija i izdejstvovali njegovu smjenu.
Bajden je potom razgovarao sa liderima Britanije, Kanade, Njemačke, Italije, Japana, Poljske i Rumunije, kao i sa liderima Evropske unije i NATO-a i francuskim ministrom spoljnih poslova.
Tokom poziva, on je "ponovo potvrdio posvećenost Sjedinjenih Država Ukrajini onoliko koliko je potrebno da ona odbrani svoj suverenitet i teritorijalni integritet, a drugi lideri su potvrdili svoje obaveze", navodi se u saopštenju Bijele kuće.
Šolc je rekao da nakon razgovora sa Bajdenom vjeruje "da se veliki broj predstavnika Demokratske stranke i Republikanske partije SAD slaže sa ovom podrškom (Ukrajini)".
"Zbog toga sam uvjeren da će u političkom procesu ova pomoć biti odobrena. Poruka predsjednika (Bajdena) je bila da apsolutno možemo da nastavimo da računamo na Sjedinjene Države po ovom pitanju u budućnosti", dodao je Šolc.
Kongres je do sada odobrio Ukrajini ukupno 113 milijardi dolara na ime vojne i humanitarne pomoći.
Njemačka je drugi najveći snabdjevač Ukrajine oružjem poslije SAD.
(BETA)
Ruska invazija na Ukrajinu ušla je u 589. dan - šta se dešavalo juče možete pogledati na linku ispod.
Bonus video:
