Nema proširenja Evropske unije bez ukidanja jednoglasja u donošenju odluka, smatraju autori izvještaja Evropskog parlamenta usvojenog u srijedu.
Petoro zastupnika liberala, narodnjaka, socijalista, zelenih i ljevice, četvoro Njemaca i Holanđanin, autori su izvještaja koji predlaže izmjene evropskih ugovora, između ostalog kako bi se ukinula jednoglasnog odlučivanja pri donošenju odluka, jačale zakonodavne nadležnosti Evropskog parlamenta te uspostavile energetska i odbrambena Unija.
Izvještaj je danas prihvaćen s 291 glasom 'za' i 274 'protiv', prenosi agencija Hina.
"Od Lisabonskog ugovora svijet se dramatično promijenio”, rekao je dan ranije u raspravi o izvještaju liberal Gi Verhofstat na plenarnoj sjednici u Strazburu, upozorivši kako ovakva EU nije spreman na "brutalniji svijet", niti na proširenje.
"Reagujemo premalo ili prekasno jer smo paralizovani jednoglasnim odlučicanjem pri donošenju odluka", rekao je bivši belgijski premijer koji tvrdi da su pravo veta i ucjene postali "standardna praksa u EU".
Evropski savjet odlučuje jednoglasno, a Savjet Evropske unije se tim načelom koristi pri donošenju odluka o nizu "osjetljivih" pitanja poput spoljne i bezbjednosne politike, finansija, dijela odredbi u pravosuđu i unutrašnjim poslovima, članstva u EU i drugih.
Unutar Evropske unije traju rasprave treba li se jednoglasno odlučivanje zamijeniti kvalifikovanom većinom kako bi se odlučivanje saveza ubrzalo, ali tome se protivi niz država.
Verhofstat i kolege predlažu stvaranje "pojačane" kvalifikovane većine kojom bi odluke donosile dvije trećine članica koje predstavljaju više od 50 odsto stanovništva. Liberal tvrdi da bi se time "dramatično poboljšao" status "manjih ili srednje velikih članica". Naglasio je da se time "ne stvara evropska superdržava" i da se bez te reforme "EU ne može proširiti".
Sven Simon iz Evropske narodne stranke rekao je da to pitanje nije izbor između federalizma i nacionalnih država, nego način da EU postane usredsređenija i sposobnija za djelovanje.
"Moramo postići odbrambenu uniju kako bismo mogli da se odbranimo, što danas nije slučaj", rekao je Simon, naglasivši i potrebu energetske saradnje. Evropa mora da zaštiti svoje granice, što je nemoguće bez dogovora o migracijskoj politici koji je stalno blokiran vetima.
"Zabrinutim kolegama" poručio je da je ovo "prvi korak na dugom putu", jer eventualna reforma ugovora treba da bude odobrena od svih članica.
Socijalistkinja Gabrijela Bišof rekla je da su reforma i proširenje "dvije strane iste novčanice".
"Zato je važno da shvatimo implikacije toga. Ne može biti 35 članica koje mogu staviti veto, moramo biti efikasniji”, rekla je Bišof.
Zastupnik zelenih Danijel Frond naveo je mađarskog premijera Viktora Orbana kao primjer "jedne osobe zbog koje je blokirana cijela Evropska unija".
"To nije samo nedemokratski, nego i bezbjednosni problem", kazao je.
Povjerenik Komisije za međuinstitucionalne odnose i administraciju Maroš Šefčovič u raspravi je rekao kako su svjetske krize pokazale ograničenja trenutnog pravnog okvira.
"Sljedeći veliki prioritet pred nama je proširenje. To može biti katalizator promjena. Dok širimo našu Uniju možemo je i produbiti", zaključio je.
Bonus video:
