Premijer Velike Britanije Riši Sunak suočio se danas sa pobunom britanskih poslanika zbog svoje imigracione politike, a suočio se istovremeno sa mučnim pitanjima parlamentaraca u vezi sa njegovim rasuđivanjem u vrijeme pandemije Kovid-19.
Ovaj dvostruki pritisak - imigraciona politika i ponašanje tokom pandemije - donio je Sunaku jednu od najtežih nedjelja otkako je prije 13 mjeseci postao premijer, a na udaru su i njegov autoritet i prethodne zasluge.
Zakon koji bi trebalo da spase Sunakov blokirani plan za slanje tražilaca azila u Ruandu sjutra će se suočiti sa glasanjem u donjem domu britanskog parlamenta.
Dok su razne grupacije poslanika iz Sunakove Konzervativne stranke danas u najvišem zakonodavnom tijelu Britanije pretresale predlog imigracionog zakona i nalazile u njemu rupe, premijer je punih šest sati bio ispitivan u sklopu istrage u vezi sa dešavanjima iz doba pandemije, i tvrdio je da nije javno zdravlje dovodio u opasnost.
Sunak je bio šef trezora u vladi premijera Borisa Džonsona kada se dogodila pandemija. Podržao je inicijativu zasnovanu na popustima koja je podstakla ljude da se u avgustu 2020. godine vrate u restorane - nakon što su mjesecima bili zatvoreni.
Vladini naučni savjetnici rekli su u istrazi da nisu unaprijed obaviješteni o toj inicijativi koju naučnici povezuju sa porastom broja oboljelih. Jedan viši vladin savjetnik za nauku je u poruci, koju je tada poslao kolegama, Sunaka nazvao "Doktor Smrt".
Sunak je negirao da je tada došlo do "sukoba između javnog zdravlja i ekonomije", a zvanični podaci pokazuju da je pandemija u Velikoj Britaniji odnijela više od 230.000 života.
Sebe je, u tadašnjoj ulozi, opisao kao "onog koji se stara o tome da premijer ima najbolje moguće savjete, informacije i analize u vezi sa ekonomskim uticajem" potencijalnih mjera, naglasio je da je Džonson, premijer u to vrijeme, bio "krajnji i jedini donosilac odluka".
U istrazi prošle nedjelje, Džonson je odbacio sugestije da je želio da pusti virus da "prođe" kroz britansko društvo.
Sunak je negirao da je krajem juna 2020. vidio upozorenje vladinih naučnih savjetnika o rizicima otvaranja društva u okolnostima postojanja virusa.
On je branio svoju odluku da ne konsultuje naučnike o planu "Jedite da pomognete" ("Eat Out to Help Out"), rekavši da je vlada "već bila donijela kolektivnu odluku da ponovo otvori zatvorene javne prostore", i ocijenio da je ova politika pomogla da se sačuvaju prihodi slabo plaćenih radnika u barovima i restoranima.
Sunak je započeo svjedočenje u istrazi, izvinjavajući se svima koji su patili tokom pandemije i rekao da je važno "naučiti lekcije kako bismo bili bolje pripremljeni u budućnosti".
Njegov iskaz, međutim, nije uključivao njegove tekstualne Vocap poruke iz tog vremena, a Sunak je tvrdio da su se izgubili jer je otada više puta mijenjao telefonski aparat.
Džonson takođe nije mogao da pokaže poruke iz nekoliko ključnih mjeseci u 2020. godini, rekavši da su mu ostale na starom telefonu za koji je zaboravio lozinku, a tehnički stručnjaci nisu mogli da ih povrate.
Naomi Fulop iz grupe za pritisak COVID-19 ožalošćene porodice za pravdu rekla je da Sunakovi dokazi pokazuju da je on bio "opasan po javno zdravlje".
U međuvremenu, Sunak se bori da spasi plan za Ruandu, ključni dio njegovog programa sprečavanja ilegalnih migranata da malim čamcima dolaze preko Lamanša do južnih obala Engleske.
Plan, vrijedan 300 miliona dolara, uključuje smještaj stotina ilegalnih migranata godišnje u Ruandu, uz sprovođenje procedure za dobijanje azila.
Međutim, tamo još niko nije poslat, a prošlog mjeseca je Vrhovni sud Velike Britanije utvrdio da je plan nezakonit jer Ruanda nije bezbjedna destinacija za izbjeglice.
Kao odgovor, Britanija i Ruanda potpisale su sporazum kojim su se obavezale na jačanje zaštite migranata, a Sunakova vlada tvrdi da joj taj sporazum omogućava da donese zakon kojim se Ruanda proglašava sigurnom destinacijom - bez obzira na odluku Vrhovnog suda.
Ako ga parlament sjutra usvoji, zakon će omogućiti vladi da "ne primjenjuje" djelove britanskog zakona o ljudskim pravima kada su u pitanju zahtjevi za azil u vezi sa Ruandom.
Centristički dio poslanika Konzervativne stranke protivi se zakonu, jer smatra da se njime zaobilaze sudovi. Protivljenje dolazi i iz autoritarnog dijela stranke, koja pak smatra da je zakon preblag, jer im stavlja legalne puteve da ospore deportaciju - i da to učine pred Evropskim sudom za ljudska prava.
Ako predlog zakona prođe sjutrašnje glasanje, predstoje čitave sedmice prepirki i dodatnih glasanja u parlamentu.
Porazom zakona, plan za Ruandu bio bi razoren, Sunakovo vođstvo bilo bi dovedeno u pitanje.
Sunak vjeruje da će ispunjenje njegovog plana "zaustavljanja čamaca" omogućiti konzervativcima da povrate sada veoma slabo povjerenje kod glasača uoči parlamentarnih izbora, do kojih sljedeće godine mora doći. Ispitivanja javnog mnjenja predviđaju poraz Konzervatiraca.
Ali neki konzervativni poslanici smatraju da će plan propasti, pa čak razmatraju - promjenu stranačkog vođe. A za pokretanje procedure glasanja o povjerenju dovoljno je da 53 konzervativna poslanika to zatraže.
Drugi pak smatraju da bi još jedno obaranje premijera bez održavanja izbora bilo ravno katastrofi, a Sunak je treći premijer iz redova konzervativaca od posljednjih parlamentarnih izbora 2019. godine. Prije njega, prvo je pao Boris Džonson, a onda, rekordnom brzinom, i njegova nasljednica na funkciji Liz Tras.
Bonus video:
