Kuća u gradu Gentofte, sjeverno od Kopenhagena, nekada je bila dom porodice Hansa Kristijana Hagedorna, osnivača kompanije “Nordisk” poznate po insulinu. Nakon decenija konkurencije, danska kompanija se spojila sa znatno većim rivalom “Novo” i korporacija danas nosi oba imena. “Novo Nordisk” je otkupio staru zgradu radi održavanja konferencija i sastanaka.
Istraživanje naučnice Lote Bjere Knudsen postavilo je temelje za razvoj lijeka za mršavljenje “vegovi”, koji je promijenio svijet. Lijek podstiče pankreas da oslobađa više insulina, što pomaže protiv dijabetesa i, pošto ljudi koji uzimaju lijek brže osjećaju sitost, takođe protiv gojaznosti.
Američki supermarketi tvrde da prodaju malo manje kalorija otkad je lijek pušten u prodaju. Aviokompanije se čak nadaju da će trošiti manje goriva jer će putnici imati manju kilažu. U međuvremenu, pružaoci dijalize strahuju za svoj biznis jer pacijenti možda neće morati često da čiste krv.
Lote Bjere Knudsen, rođena 1964. godine, studirala je biotehnologiju i radi za dansku farmaceutsku kompaniju “Novo Nordisk” od 1989. godine, uključujući mnogo godina istraživanja i razvoja ljekova. Posebno je zainteresovana za upotrebu peptidnog hormona GLP-1 u borbi protiv gojaznosti. Doktorirala je medicinske nauke na Univerzitetu u Kopenhagenu 2014. i bila je vanredni profesor translacione medicine na Univerzitetu Aarhus od 2015. do 2020. godine.
Ona je od “Novo Nordiska” napravila najvrredniju evropsku kompaniju, s većom tržišnom kapitalizacijom od “Dajmlera”, “Bajera”, “Lufthanze” i BMW-a zajedno, piše njemački nedjeljnik "Špigl".
Upitana da li ima finansijsku korist od toga, ona je kazala: “Novac mi nije toliko bitan, ja sam socijalista. Ovdje u Skandinaviji učimo djecu timskom radu od malih nogu. Nije stvar u pojedincu. I ja sam takva. Nikada nisam tražila povišicu za 34 godine”.
Kazala je da joj zarada jeste rasla, ali da nije ona vršila pritisak.
“Ne vidim da kapitalizam i novac čine ljude srećnim. U ‘Novo Nordisku’ sam uvijek radije koristila svoj ugled da tražim više sredstava za nauku, a ne veću platu za sebe”, izjavila je u intervjuu za "Špigl".
Novac mi nije toliko bitan, ja sam socijalista. Ovdje u Skandinaviji učimo djecu timskom radu od malih nogu. Nije stvar u pojedincu. I ja sam takva. Nikada nisam tražila povišicu za 34 godine
Knudsen je razvila ono što se naziva antagonist GLP-1 receptora za liječenje patološke gojaznosti: liraglutid. Taj antagonist je aktivni sastojak ljekova za mršavljenje. Za dijabetičare, “Novo Nordisk” trenutno plasira antagonist semaglutid pod imenom “ozempik” - i kao “vegovi” za gojaznost. Sa tržišnom kapitalizacijom od više od 400 milijardi eura, ova danska kompanija sada ima tržišnu vrijednost veću od trenutnog procijenjenog bruto domaćeg proizvoda Danske, navodi “Špigl”.
“Volmart” prodaje manje pica
Na pitanje kada je shvatila da je stvorila aktivni sastojak koji će izazvati revoluciju kao injekcija za mršavljenje, naučnica je odgovorila:
“Uvijek sam se tajno nadala tom ishodu. Manje me iznenadilo što je postao lijek za mršavljenje. U razgovorima sa gojaznim pacijentima često sam čula koliko je stresno stalno biti gladan. Ovi ljudi sada mogu voditi normalniji život”.
Njemački nedjeljnik navodi da “Volmart” sada očigledno prodaje manje zamrznutih pica zbog njenog istraživanja. Knudsen ističe da joj je drago ako je to tako i da joj prija što je radila na nečemu važnom za mnoge ljude.
“Ali, trudim se da ne razmišljam previše o tome. Više me zanima šta još mogu da uradim. Međutim, zaista volim da pratim šta lijek finansijski donosi kompaniji. To je moj argument za dobijanje novih sredstava za istraživanje”.
Insulin je sto godina bio glavni proizvod danske kompanije. Do 1970-ih, kada je proizveden sintetički, pravljen je od otpadaka iz klanica. “Ozempik” i “vegovi” sada čine više od 50 odsto prihoda kompanije. Samo u trećem tromjesečju 2023. godine, kompanija je ostvarila operativni profit od preko tri milijarde eura.
Povodom moralnih aspekata njenog pronalaska poput pitanja da li će ljudi u budućnosti morati više da objašnjavaju zašto su gojazni uprkos tome što postoji injekcija, Knudsenova kaže da je više zanima opšte pitanje zašto treba liječiti gojaznost.
“Jer ako to učinite, značajno smanjujete rizik od kardiovaskularnih bolesti. To je izuzetno vrijedno za ljude”.
Međutim, lijek je skup i u mnogim zemljama nije pokriven zdravstvenim osiguranjem.
Zaista volim da pratim šta lijek finansijski donosi kompaniji. To je moj argument za dobijanje novih sredstava za istraživanje
Na konstataciju “Špigla” da će i dalje važiti da biti siromašan znači biti debeo, Knudsenova je kazala:
“Trudim se da ne brinem previše o cijeni jer se tu radi o kompleksnim odlukama. Uvijek je potrebno neko vrijeme da novi lijek dospije do opšte populacije”.
Ozbiljne posljedice za dijabetičare
Globalna potražnja za lijekom je ogromna, s ozbiljnim posljedicama po dijabetičare. Oni zavise od ljekova koji se sada redovno rasprodaju u apotekama. Njemački Savezni zavod za ljekove i medicinska sredstva već razmatra zabranu izvoza “ozempika” iz Njemačke.
Knudsenova je još 1997. izumila prvi lijek za mršavljenje, liraglutid. Međutim, tada nije bilo euforije.
Ona smatra da je to povezano sa gubitkom težine. Sa liraglutidom, prosječan gubitak težine po osobi bio je osam odsto, a sa semaglutidom 17 odsto.
“Kada smo 2014. godine tražili odobrenje za liraglutid u liječenju gojaznosti, to je bilo prvi put, i radili smo mnogo pripremnog posla oko toga zašto bi uopšte trebalo razmatrati tretiranje gojaznosti ljekovima. Ljudi to zaista nisu smatrali važnim. Kada su nastupile poteškoće u farmaceutskom istraživanju, na primjer kada je liječenje dijabetesa prebačeno s injekcija na tablete, mnoge kompanije su se povukle iz borbe protiv gojaznosti”.
Knudsen je kazala da se suočila i sa otporom unutar kompanije, ali da je nastavila istraživanje zato što je motiviše nezadovoljena potreba za liječenjem gojaznosti i perspektive u toj oblasti.
“Takođe, moždani udar u mojoj užoj porodici prije nekoliko godina dodatno me motivisao da nastavim da tražim načine za prevenciju teških bolesti”.
Knudsenova je kazala njena kompanija takođe istražuje hipotezu o efikasnosti semaglutida protiv Alchajmerove bolesti. Ona je istakla da su podaci fenomenalni kada je pitanju upotreba protiv srčane insuficijencije zato što GLP-1 ljekovi takođe prigušuju inflamatorne procese u tijelu.
Euforija na društvenim mrežama
Na društvenim mrežama, mnogi poznati trenutno slave semaglutid zbog njegovog efekta mršavljenja. Američka influenserka Kim Kardašijan se zaklinje u taj lijek, a pop zvijezda Robi Vilijams je nedavno otkrio za “Tajms” kako je smršao: “Draga, koristim ‘ozempik’.”
Komentarišući to što influenseri na TikToku i Instagramu promovišu lijek koji se izaje uz recept, Knudsen je rekla da uvijek govori ljudima da konsultuju svog ljekara.
“Svaki lijek ima svoje nuspojave, stoga treba pitati ljekara. Ali mislim da je u redu da ljudi razmjenjuju ideje o tome, pod uslovom da se pridržavaju pravila svoje zemlje. To isto rade i sa ljekovima za snižavanje krvnog pritiska”.
Lote Bjere Knudsen se suočila sa otporom u svojoj kompaniji zbog istraživanja koje će kasnije postati velika vijest širom svijeta
Na posjećanje da se samo nekoliko influensera bavi ljekovima za pritisak i da je preduzetnik Ilon Mask promovisao “post” i “vegovi”, Knudsen je rekla:
“Moj suprug vozi ‘teslu’ tako da mi je Ilon Mask definitivno blizak. Šalu na stranu: Kao istraživač, ne trebalo da previše brinem o euforiji na društvenim mrežama. Koristim Fejsbuk samo da bih bila u kontaktu sa porodicom i komšijama. Imam Instagram nalog - ali samo za hranu”.
Naučnica kaže da voli hranu, ali da to takođe znači da mora da se suzdržava.
“Eksperimentišem sa periodičnim postom. To znači da ne jedem ništa prije 11 ili 12 sati, a onda samo osam sati. Ne radim to da bih smršala, već da mogu da jedem bez previše razmišljanja: čak i ukusnu tortu koja se dijeli na sastancima. Ali post mi je pokazao koliko može biti teško kontrolisati apetit i reći ‘ne’. Jer često nije istina kada se gojaznim osobama kaže da je njihova krivica što su debele. Tu se genetika i biologija susrijeću sa savremenim, bogatim društvom”.
Nuspojave
U prošlosti je bilo teško kontrolisati gojaznost medicinski. Raniji proizvodi za mršavljenje su povlačeni sa tržišta. I semaglutid takođe ima nuspojave. Jedan njemački organ je čak upozorio na rizik od raka. Mogući dugoročni efekti nisu jasni. Ipak, “Novo Nordisk” vojim zaposlenima i njihovim supružnicima plaća recepte za “vegovi”, koji koštaju stotine eura svakog mjeseca.
Knudsenova nije saglasna sa tim da injekcije daju ljudima dozvolu da jedu šta god žele.
“Takav način života svakako nije zdrav. I u vezi sa tim, injekcija za mršavljenje ne pomaže. Kada me pitaju o njihovoj upotrebi, volim da odgovorim: “Ako želite luksuz starosti, onda treba da brinete o sebi. Time ne mislim na uzimanje našeg lijeka”.
Revolucionirani lijek ima neke ozbiljne nuspojave, pri čemi se govori o povećanom riziku od raka štitne žlijezde i pankreatitisa, atrofije mišića, a sumnjalo se i na povećanu stopu samoubistava.
Istraživači su u petak objavili da veliko istraživanje u Sjedinjenim Američkim Državama nije pronašlo dokaze da uzimanje preparata “ozempik” i “vegovi” povećava suicidalne misli.
Knudsenova je rekla da su sproveli mnoga istraživanja kako bi dokazali bezbjednost lijeka.
“Međutim, svi ljekovi imaju nuspojave. Kod GLP-1 ljekova, to je najčešće mučnina i malaksalost”.
Postoje izvještaji da je “Novo Nordisk” pozvao američke ljekare koji bi potencijalno propisivali semaglutid polaznicinma skupih seminara o gojaznosti. A švedski ljekari navodno dobijaju visoke naknade za konstultantski rad. Na pitanje da li je to u skladu sa etikom, Knudsen je odgovorila:
“Mislim da je u redu platiti nekome za njegovo vrijeme. Naravno, ako se ne bismo pridržavali pravila, to ne bi bilo u redu. Ali mi smo intenzivno obučeni kako da komuniciramo sa ljekarima i donosiocima odluka. Srećom, nije posao istraživača da se bavi time”.
“Špigl” piše da je borba za tržišni udio u proizvodima GLP-1 u punom jeku. “Eli Lili”, američka kompanija koja je tradicionalno najveći konkurent “Novo Nordisku”, čeka odobrenje za lijek za mršavljenje u Evropi, zasnovan na mehanizmu sličnom onom kod “vegovija”.
Lijek “zepbound” navodno malo bolje djeluje protiv gojaznosti. Obje kompanije trenutno ulažu milijarde eura u proširenje proizvodnje u Evropi. “Novo Nordisk”, na primjer, u jednom od svojih najvažnijih pogona u Kalundborgu u Danskoj, a “Eli Lili” u Alcaju u Njemačkoj.
Bonus video:
