Njemačka neće Kijevu da isporučuje krstareće rakete Taurus, odlučio je Bundestag. Dok neki političari i stručnjaci međunarodnog prava smatraju da Ukrajina njemačkim oružjem smije da napada Rusiju, kancelar Šolc je oprezan.
Već mjesecima se u Nemačkoj raspravlja o tome treba li Ukrajini isporučiti krstareće rakete Taurus. U srijedu uveče (17. januar) njemački Bundestag glasao je o tome i velikom većinom glasova odbacio odgovarajući prijedlog opozicionih Demohrišćana (CDU/CSU), koji su od savezne vlade tražili da „konačno i odmah obezbjedi Ukrajini operativne krstareće rakete ’Taurus’ u najvećoj mogućoj mjeri“.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022, ruska vojska gotovo svakodnevno napada ukrajinske gradove artiljerijom, projektilima i bespilotnim letjelicama. Zauzvrat, Ukrajina granatira vojne ciljeve na teritorijima pod ruskom okupacijom, recimo na Krimu.
Ali, napadnuti su i neki ciljevi u samoj Rusiji, recimo u regionu oko strateški važnog grada Belgoroda, na oko 30 kilometara od ukrajinske granice. Prema ruskim informacijama, 30. decembra 2023. u Belgorodu je, prilikom ukrajinskog bombardovanja, poginulo 25 ljudi.
U skladu s međunarodnim pravom
Ti napadi su u načelu u skladu s međunarodnim pravom, kaže Volf Hajnčel fon Hajneg, stručnjak za međunarodno pravo na Evropskom univerzitetu Vijadrina u Frankfurtu na Odri. U međunarodnim oružanim sukobima „nijedna strana u sukobu nije obavezna da ograniči neprijateljstva samo na sopstvenu teritoriju“, ukazuje on za DW. „Naprotiv, legitiman je cilj oslabiti protivničke snage i napasti ih, kako direktno, tako i druge legitimne vojne ciljeve“, kaže njemački stručnjak.
Čak i ako pritom poginu civili, to bitno ne mijenja pravnu situaciju, smatra Fon Hajneg: „Iako direktni napadi na civile i civilne objekte ostaju zabranjeni, to ne znači da se uvijek može izbjeći da oni stradaju.“
Međunarodno humanitarno pravo zabranjuje „napade na legitimne vojne ciljeve ako se može očekivati da će takozvana kolateralna šteta biti izrazito nesrazmjerna očekivanoj vojnoj prednosti“, ali Fon Hajneg misli da to nije slučaj s ukrajinskim napadima na ciljeve u Rusiji.
Njemačko oružje protiv zabranjenog napadačkog rata
S jedne strane, još nije jasno da li je u napadima na Rusiju korišćeno i oružje sa Zapada, a s druge, to je ključno pitanje za zapadne saveznike Ukrajine.
Tako, recimo, njemački kancelar Olaf Šolc ne želi da isporuči Ukrajini krstareće rakete dugog dometa Taurus. One važe kao jedno od najmodernijih raketnih oružja kojima Zapad raspolaže i dometa su do 500 kilometara. Šolc strahuje da bi njima mogli da budu napadnuti ciljevi u Rusiji, čime bi Njemačka mogla direktno da bude uvučena u rat.
Ali, čak i da se koristi njemačko oružje, to iz perspektive međunarodnog prava ne bi bio problem, tvrdi Volf Hajnčel fon Hajneg. Ruska invazija u februaru 2022. bila je „jasan slučaj zabranjenog, napadačkog rata, tako da je trećim državama poput Nemačke (…) dozvoljeno da pomognu žrtvi agresije, pa i isporukama oružja.“ U tom smislu za međunarodno pravo „ne igra nikakvu ulogu“ da li se to oružje onda koristi protiv ciljeva u Rusiji.
Pritisak Zelenih i Demohrišćana na kancelara
Nije samo Ukrajina ta koja traži od njemačke vlade da isporuči Taurus. I u Njemačkoj raste pritisak na kancelara Šolca da pristane na isporuke.
Sara Nani, poslanica u Bundestagu zadužena za pitanja odbrane iz redova Zelenih, stranke koja je dio koalicione sa Šolcovim Socijaldemokratama (SPD) i Liberalima (FDP), ide i korak dalje. U razgovoru za DW ona se izričito zalaže da se Ukrajini dozvoli napad na rusku teritoriju, uključujući i korišćenje njemačkog oružja.
Što se tiče mogućih posljedica po Njemačku, ona kaže: „Naravno, uvijek se bojim da bi Rusija mogla da proširi svoj rat na NATO, a time i na Njemačku. Međutim, to ne zavisi od toga šta isporučimo ili ne isporučimo. To samo zavisi od toga šta će Putin da odluči.“
Takvo otvoreno zagovaranje većeg njemačkog angažovanja u ratu još uvijek je prilično novo u Nemačkoj. Ali, na pitanje DW, Roderih Kizeveter, političar opozicione CDU zadužen za pitanja bezbjednosti, takođe podržava tu ideju. „Napadi Ukrajine na vojne ciljeve na ruskoj teritoriji ne samo da su prema međunarodnom pravu dozvoljeni, oni su i vojno-strateški apsolutno razumni“, kaže Kizeveter.
Taj političar smatra da je pritom nebitno da li će biti korišćeno i njemačko oružje, „jer je to onda ukrajinsko oružje. Ukrajina treba samostalno da odluči o upotrebi oružja koje joj je stavljeno na raspolaganje i da omogući najefikasniju upotrebu oružja.“ To Njemačku ne čini aktivnim učesnikom u ratu, kaže Kizeveter.
Na taj način opozicioni njemački političar protivrječi idejama koje navodno kruže u vladinim krugovima da bi Njemačka mogla da isporuči Taurus Ukrajini, ali tek nakon što mu tehnički ograniči domet i uz uslov da se njime ne gađaju ciljevi u samoj Rusiji.
Upozorenje bivšeg njemačkog generala
Važnije je, međutim, pitanje šta Ukrajina i Nemačka žele da postignu projektilima Taurus i koji je na kraju krajeva cilj cjelokupne podrške Ukrajini.
Dok Kizeveter vjeruje da je deklarisani ukrajinski cilj ponovnog zauzimanja svih teritorija koje je Rusija okupirala, uključujući i Krim, ispravan i ostvarljiv, penzionisani brigadni general Helmut Ganzer upozorava da je to iluzija.
U intervjuu za list „Cajt“ Ganzer je objasnio: „Očekivanje da Ukrajina može da obnovi svoj puni teritorijalni integritet vojnim sredstvima bazira se na očiglednom gubitku uvida u realnost, kada se ima u vidu ogroman napor koji bi to iziskivalo, a sve manju spremnost za podršku na Zapadu.“
General Ganzer smatra da postoji velika opasnosti od uvlačenja NATO u rat ukoliko se sve stavlja na kartu „ukrajinskog pobjedničkog mira“. „Odgovorna bezbjednosna politika, koja mora da spriječi moguću štetu po njemačko stanovništvo (što je ustavni zadatak kancelara, prim.red), ne smije da ide tim putem“, kaže Ganzer.
Kiezeveter, koji je takođe bivši oficir Bundesvera, takve izjave smatra „izrazom popuštanja i nekritičkog precenjivanja Rusije“. Ukrajina, tvrdi, „može da nastavi da pobeđuje“, ali joj je za to potrebno oružje sa Zapada i perspektiva članstva u NATO. O tom pitanju rasprava u Njemačkoj još nije okončana.
Bonus video:
