Nakon velikih demonstracija protiv krajnje desnice proteklog vikenda u Njemačkoj, sada se povela rasprava o tome koliko je na njima tačno bilo učesnika.
Koliko je ljudi zapravo protestovalo protiv krajnje desnog ekstremizma širom Njemačke u posljednjih nekoliko dana? Procjene se kreću od stotina hiljada do 1,4 miliona, u zavisnosti od toga gdje tražite podatke ili koga pitate.
Broj demonstranata takođe se u velikoj mjeri razlikovao u pojedinim gradovima: u Berlinu su organizatori naveli da je bilo 350.000 ljudi, dok je policija procijenila na više od 100.000. U Minhenu su vlasti saopštile da je na demonstracijama bilo 100.000 ljudi, dok su organizatori rekli ih da je bilo oko 250.000.
Ta odstupanja podstakla su pitanja o tačnosti procjena, posebno među korisnicima društvenih mreža, ali i političarima krajnje desnice.
A tokom pojačanih tenzija u Njemačkoj, te procjene su postale više od pukih brojeva. One su korišćene kao dio političke poruke za promovisanje ili diskreditaciju značaja tih protesta.
Zašto su ti brojevi postali tako kontroverzni?
Ekstremno desničarski političari i komentatori iskoristili su te razlike kako bi delegitimisali proteste, posebno one u sjevernom njemačkom gradu Hamburgu, koje su bile i prekinute zbog prevelikog broja okupljenih.
Lokalna policija saopštila je da je na početku demonstracija bilo oko 30.000 ljudi, dok je novinska agencija AFP kasnije izvijestila o oko 50.000. Organizatori su govorili da se okupilo do 80.000 demonstranata. Političari krajnje desnice brzo su uočili te razlike u procjenama, pa su sugerisali da je riječ o manipulaciji.
Georg Pazderski, član ekstremno desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD), citirao je različite izvještaje o protestima s procjenama učesnika koje su se kretale od 30.000 do 130.000.
Pazderski je rekao da se "falsifikuju brojevi i fotografije" i ocijenio da je riječ o "insceniranju protiv desnice".
Pazderski nije bio jedini ekstremno desničarski političar koji je komentarisao broj demonstranata. Tim Dojče velea (DW) za provjeru činjenica zato je analizirao i opovrgao slične tvrdnje koje su se pojavile.
Zašto se, dakle, brojevi toliko razlikuju?
Brojevi koje policija i organizatori nude kada je riječ o broju demonstranata često se razlikuju, iako ne uvijek u tolikoj mjeri. Demonstracije protiv krajnje desnice u tom smislu nisu bile izuzetak.
Na primjer, portparol berlinske policije Martin Halveg rekao je za list "Tagesšpigel" da su rasprave o tim razlikama "gotovo svakodnevna pojava" u glavnom gradu Njemačke.
U ovom posebnom političkom i društvenom kontekstu, problem je međutim postao očigledniji djelimično i zbog velikog broja protesta širom zemlje. U samo nekoliko dana, demonstracije su organizovane na više od 100 lokacija širom Njemačke, s punim trgovima i ulicama u većim gradovima i mnoštvom ljudi koji su dolazili i odlazili.
Zbog toga je vlastima i organizatorima posebno teško da utvrde koliko se tačno ljudi pojavilo. Zapravo, stručnjaci naglašavaju da te brojke nisu ništa više od osnovnih procjena ili grubih proračuna, baziranih na različitim metodama.
Takođe, neki posebni interesi mogu da igraju ulogu pri određivanju broja demonstranata. Iako su organizatori skloniji da budu optimističniji u pogledu posjećenosti, policijske procjene često su opreznije, ponekad čak i "potcjenjujuće" kada je u pitanju broj učesnika. Te razlike na kraju i igraju ulogu u tome koliko će protest da bude uspješan.
Studije – poput jedne koju je uradila Fondacije Konrad Adenauer – pokazale su da je "za organizatore političkih protesta komparativna kvantifikacija uvijek oblik kontrole uspjeha".
Kako se računa broj demonstranata?
Jedna od metoda, kada je riječ o velikim demonstracijama, jeste analiza fotografija iz vazduha, odnosno snimljenih iz helikoptera ili dronova.
Moguće je izračunati prosječan broj ljudi po kvadratnom metru, a taj broj se zatim preračunava u odnosu na ukupnu površinu. Softverski programi takođe mogu da se koriste za provjeru video-zapisa.
Drugi način je manuelno prebrojavanje ljudi. U Berlinu je organizacija "Fridays for Future", koja je pomogla u organizaciji demonstracija proteklog vikenda, postavila ljude na određene lokacije kako bi izračunali broj učesnika, piše list "Tagesšpigel". Nakon toga su koristili karte kako bi došli do ukupne brojke.
Ali, kako ističe portparolka tog pokreta Samira Gandur, ljudima "nije bilo ni početka ni kraja", a oni su bili i preusmjeravani u sporedne ulice.
To potvrđuje koliki izazov predstavljaju procjene o posjećenosti nekog protesta i koliko pažnje bi trebalo posvetiti pitanju: kada, gdje i kako uraditi procjene.
Brojke su vjerovatno drugačije kada se broji na početku demonstracija ili na polovini događaja, onda kada se skupi više ljudi. One će takođe da variraju ako je fokus na centralnoj lokaciji demonstracija ili ako ima i drugih okupljanja u koje su uključeni ljudi sa strane.
Ne postoji jedinstveni način suočavanja sa izazovom procjene konkretnih brojeva učesnika, ali stručnjaci upozoravaju da je ključno razumjeti da je to neprecizna aktivnost.
Štefan Pope, stručnjak sa Univerziteta u Lajpcigu, preporučuje da se ne koriste egzaktni brojevi, već da se umjesto njih navodi raspon. On je za televiziju Bajerišer Rundfunk rekao je da bi to bilo "iskrenije" i "važnije za politički diskurs".
U Njemačkoj je trenutno u pripremi više protesta protiv krajnje desnog ekstremizma, tako da će rasprava o tome kako i kada brojati učesnike vjerovatno da se nastavi.
Bonus video:
