Predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev ubjedljivo je osvojio peti mandat na predsjedničkim izborima u srijedu. Nakon zatvaranja više od 6.500 biračkih mjesta u zemlji, azerbejdžanski državni mediji su da je Alijev dobio između 92,4 i 93,9 odsto glasova. Izlaznost je bila 76,73 odsto, saopštila je izborna komisija.
Redovni predsjednički izbori trebalo je da budu održani u oktobru 2025, ali su, odlukom Alijeva, održani godinu i po dana ranije.
Na ovim izborima Alijev praktično nije imao konkurenciju. Za mjesto predsjednika su se kandidovala šestorica malo poznatih političara bliskih vlasti, koji na prethodnim izborima nikada nisu osvajali više od sedam do osam odsto glasova.
Opozicija je bojkotovala izbore, tvrdeći da nema nade da će oni biti demokratski.
Izbori bez izbora
Mnogi, ne samo u Azerbejdžanu, vjeruju da je pobjeda u ratu u Nagorno-Karabahu značajno ojačala poziciju Alijeva.
"Problem Karabaha je 30 godina dominirao političkim diskursom Azerbejdžana i izgledao je nerješiv. Ali Ilham Alijev ga je riješio“, kaže azerbejdžanski politikolog Ilgar Velisade.
"To se smatra njegovim istorijskim dostignućem i takođe ima uticaj na ponašanje birača", kaže politikolog.
Prema riječima šefa azerbejdžanskog Instituta za politički menadžment Azera Gasimlija, euforija zbog pobjede već je prošla. Ali, socijalni i ekonomski problemi i dalje postoje.
"Usvojeni su zakoni koji ograničavaju aktivnosti demokratskih institucija. Granice su i dalje zatvorene, navodno zbog kovida. U 2023. godini privredni rast je bio 0,5 odsto, najniži na postsovjetskom prostoru, a nezavisni stručnjaci za ovu godinu predviđaju recesiju“, nabraja on.
"Pored toga, postoji ogromna razlika između glavnog grada i provincija, iako su u posljednjih deset godina desetine milijardi petrodolara potrošene na regionalne razvojne projekte“, kaže Gasimli.
Prema njegovim riječima, u Azerbejdžanu ne postoje nezavisne institucije koje mogu da ponude vjerodostojne ankete.
"Sama činjenica da se prijevremeni izbori održavaju bez prave konkurencije pokazuje da se politička procjena predsjednika poslije rata u Karabahu nije mnogo promijenila“, zaključuje stručnjak.
Imitacija demokratije i represija
Gasimli opisuje dosadašnju vladavinu Alijeva riječima "imitacija i represija": "S jedne strane, on imitira demokratiju i manevriše između interesa Zapada i Rusije, a sa druge strane vodi oštru, autoritarnu i represivnu politiku".
Ipak, politički stil Alijeva se promijenio u posljednjih 20 godina, kaže Ilgar Velisade: "Dok je ranije pažljivo slušao mišljenja i savjete raznih međunarodnih organizacija, sada djeluje odlučnije i samostalnije. Koncentriše se na dugoročne strateške interese zemlje".
Jedna od tih organizacija je i Parlamentarna skupština Savjeta Evrope (PSSE). U rezoluciji iz oktobra 2023. ona je osudila raseljavanje Jermena iz Nagorno-Karabaha, što je pogoršalo odnose između PSSE i Azerbejdžana.
PSSE je izrazila "ozbiljne zabrinutosti" ped izbore. To što Azerbejdžan nije dozvolio PSSE da posmatra izbore takođe je jedan od razloga što je azerbejdžanska delegacija sada isključena iz te organizacije.
Njen šef Samed Seidov je optužio Zapad za miješanje i antiazerbejdžansku propagandu. Zbog toga su izbore posmatrali samo predstavnici Organizacije turskih država, Šangajske organizacije za saradnju i Zajednice nezavisnih država.
Približavanje ili udaljavanje od Zapada?
Ilgar Velisade očekuje da će Baku, kao i do sada, nastojati da održi ravnotežu u odnosima sa Moskvom i Teheranom, ali da će istovremeno uspostavi bliže kontakte sa zemljama centralne Azije kako bi postao spona između njih i Evrope.
I sama Evropa će, kako se nada Velisade, na kraju sklopiti "mir" sa Azerbejdžanom, makar samo iz razloga regionalne bezbjednosti.
Politički stručnjak u egzilu Rauf Mirkadirov smatra da će Azerbejdžan poslije izbora težiti približavanju Zapadu i da će ponovo pokrenuti mirovne pregovore sa Jermenijom.
Azer Gasimli, s druge strane, smatra da je Ilham Alijev već donio geopolitičku odluku u korist Rusije: "Očekujem u bliskoj budućnosti nastavak procesa integracije sa Ruskom Federacijom i, nasuprot tome, dalje pogoršanje odnosa sa Zapadom.“
Istovremeno, Gasimli priznaje da je situacija na postsovjetskom prostoru veoma nestabilna i da bi, na primjer, uspjesi Ukrajine u ratu sa Rusijom mogli da utiču na prorusku politiku Alijeva.
Bonus video:
