Mađarski parlament trebalo bi u ponedjeljak da glasa o ratifikaciji kandidature Švedske za NATO, čime će se okončati više od godinu dana odlaganja koje je izazvalo gnjev drugih saveznika u zapadnoj vojnoj alijansi dok se Ukrajina bori protiv ruskih trupa.
Mađarska je posljednja prepreka za članstvo Stokholma u NATO-u pošto je Turska ratifikovala zahtjev Švedske u januaru.
Švedska i susjedna Finska su poslije početka ruske invazije na Ukrajinu prije dvije godine podnijele zahtjev za ulazak u NATO u maju 2022.
Finska je prošlog aprila postala 31. članica odbrambenog saveza koji predvode SAD.
Iako je Mađarska više puta ponavljala da podržava članstvo Švedske u principu, nastavila je da koči proces tražeći od Švedske da prestane da "omalovažava" mađarsku vladu, dok je švedske zvaničnike optuživala da "žele da napadaju Mađarsku" po pitanjima vladavine prava.
Poslije sastanka u petak mađarskog premijera, Viktora Orbana, i njegovog švedskog kolege, Ulfa Kristersona, u Budimpešti, mađarski nacionalistički lider je najavio napredak po pitanju kandidature Stokholma.
"Uspjeli smo da razjasnimo naše obostrane dobre namjere", rekao je Orban novinarima poslije potpisivanja ugovora o nabavci četiri borbena aviona švedske proizvodnje, proširivši postojeću flotu od 14 lovaca Jas-39 Gripen.
Orbanova nacionalistička partija Fides – čija vladajuća koalicija sa demohrišćanskom KDNP ima dvotrećinsku većinu u parlamentu – nagovijestila je da će podržati kandidaturu Švedske.
O zahtjevu Švedske se glasa na prvoj plenarnoj sednici poslije povratka sa zimske pauze. Parlamentarni odbori su već odobrili ratifikaciju i nedostaje samo saglasnost cijele skupštine.
Za ratifikaciju su sve opozicione stranke osim ekstremno desničarskog pokreta Naša otadžbina.
Zbog toga se očekuje da će poslanici dati zeleno svjetlo za kandidaturu skandinavske zemlje na glasanju u parlamentu u ponedjeljak oko 16.20.
Poslije početka ruske invazije na Ukrajinu, većina članica NATO-a je željela da brzo odobri kandidature za članstvo i Finske i Švedske, ali su Mađarska i Turska su kočile proces.
Dok je Ankara navela zabrinutost za bezbjednost, Budimpešta se pozivala na niz različitih razloga za odlaganje ratifikacije Švedske.
Prema nekim stručnjacima, to je bila strategija da se iz Brisela izvuku ustupci kako bi se otključale milijarde eura zamrznutih sredstava u Mađarskoj, dok su ocjenjivali da to naglašava Orbanovu bliskost sa predsjednicima Rusije i Turske.
Mađarska je odobrila članstvo Finske prošlog marta, ali uprkos ranijim obećanjima, Budimpešta je na kraju bila posljednja koja glasala o kandidaturi Švedske za NATO.
Bonus video:
