Njemačka, Britanija i druge evropske države saopštile su u utorak da ne planiraju da šalju kopnene trupe u Ukrajinu nakon što je Francuska nagovijestila tu mogućnost, a Kremlj je juče upozorio da bi svaki takav potez neizbježno doveo do konflikta između Rusije i NATO-a.
Francuski predsjednik Emanuel Makron kazao je u ponedjeljak da zapadni saveznici ne treba da isključuju nijednu opciju u cilju sprečavanja ruske pobjede u Ukrajini, mada je naglasio da nema konsenzusa u ovoj fazi.
“Danas nije bilo konsenzusa za zvanično slanje trupa, ali... ništa ne treba isključiti. Učinićemo sve što moramo kako Rusija ne bi pobijedila”, kazao je Makron novinarima nakon na brzinu sazvanog sastanka evropskih lidera u Parizu kako bi razgovarali o načinima jačanja podrške Ukrajini protiv ruske invazije.
Makron je, kako prenosi “Politiko”, potvrdio da se o temi o zapadnim vojnicima u Ukrajini razgovaralo na “vrlo direktan i otvoren” način, dodajući da je “sve moguće, ako je korisno”.
Tu temu je u javnosti prvo pokrenuo slovački premijer Robert Fico, koji je kazao da je u jednom dokumentu uoči samita nagoviješteno da “jedan broj NATO i EU država razmatra slanje vojske u Ukrajinu na bilateralnoj osnovi”.
Makronovi komentari uslijedili su nakon napretka na frontu snaga ruskog predsjednika Vladimira Putina na istoku Ukrajine i sve veće nestašice municije i ljudstva na ukrajinskoj strani, ističe agencija Rojters.
Međutim, Njemačka, Britanija, Španija, Poljska i Češka Republika juče su se distancirale od svakog predloga da pošalju kopnene snage u ukrajinski rat, koji je ušao u treću godinu.
“Neće biti kopnenih trupa, neće biti vojnika iz evropskih ili NATO država na ukrajinskoj teritoriji”, kazao je njemački kancelar Olaf Šolc.
Njemački ministar odbrane Boris Pistotrijus je bio jednako kategoričan. “Slanje vojnika nije opcija za Njemačku”, kazao je on novinarima tokom posjete Beču.
Makron je potvrdio da se o temi o zapadnim vojnicima u Ukrajini razgovaralo na “vrlo direktan i otvoren” način, dodajući da je “sve moguće, ako je korisno”
“Drago mi je ako Francuska razmatra kako da snažnije podrži Ukrajinu, ali ako mogu nešto da predložim, onda je to slanje dodatnog naoružanja”, kazao je njemački ministar ekonomije Robert Habek. “Učinite ono što je sada u vašoj moći i dajte Ukrajini municiju i tenkove koji mogu biti poslati odmah”.
Nakon razgovora u ponedjeljak, Šolc je kazao da evropski lideri sada djeluju voljno da nabave oružje izvan Evrope kao način ubrzavanja vojne pomoći Ukrajini.
Njemačka je drugi najveći snabdjevač vojne pomoći Kijevu otkad je Rusija pokrenula punu invaziju na Ukrajinu 24. februara 2022, ali je krajnje oprezna kada su u pitanju potezi koji bi uvukli NATO savez u direktni sukob sa Rusijom.
Kremlj je odmah juče uputio upozorenje ukazujući na visoke uloge.
“Sama činjenica da se razgovara o mogućnosti slanja određenih kontingenata u Ukrajinu iz NATO država je veoma važan novi elemenat”, kazao je portparol Dmitrij Peskov na pitanje novinara o izjavi Makrona.
Komentarišući rizike u slučaju da NATO članice pošalju vojnike da se bore u Ukrajini, Peskov je rekao: “U tom slučaju, razgovarali bismo ne o mogućnosti, već o neizbježnosti (direktnog koknflikta).
Kazao je da zapadne zemlje treba da razmisle da li je takav scenario zaista u njihovom interesu.
Rusija i Sjedinjene Države, velika sila iza NATO-a, imaju najveći arsenal nuklearnog oružja na svijetu, podsjeća Rojters. Predsjednik Džo Bajden je upozorio da bi konflikt između Rusije i NATO-a mogao izazvati Treći svjetski rat.
Sjedinjene Države neće slati vojsku u Ukrajinu, saopštila je juče Bijela kuća.
“Predsjednik Bajden je bio jasan da SAD neće slati vojnike da se bore u Ukrajini”, kazala je portparolka Savjeta za nacionalnu bezbjednost Edrijen Votson.
Britanija takođe ne planira raspoređivanje vojnika u Ukrajini velikih razmjera, kazao je juče portparol premijera Rišija Sunaka ističući da već imaju manji broj ljudi u toj zemlji koji pruža podršku snagama Kijeva.
Španija želi da ograniči pomoć slanjem više oružja i drugog materijala Kijevu, kazao je portparol vlade Pilar Alegria.
Na sličan način i premijeri Poljske i Češke Republike, snažne pristalice Ukrajine, kazali su juče na konferenciji za novinare u Pragu da žele da pošalju više municije Kijevu, ali da ne planiraju da šalju vojnike.
Česi su ovog mjeseca najavili planove, uz podršku Kanade, Danske i drugih država, da finansiraju brzu kupovinu stotina hiljada komada municije iz trećih država kako bi ih poslali Ukrajini.
Makron je kazao da će Pariz “učestvovati u toj inicijativi”, dodajući: “Potpuno smo otvoreni za to, a jedini cilj je da efikasno pomognemo Ukrajincima”.
Za Francusku, kako ističe briselski portal, to predstavlja značajnu promjenu stava. Pariz je ranije tvrdio da bi ishitrena kupovina oružja izvan EU podrila motivaciju evropskih proizvođača i to u trenutku kada bi kontinet trebalo da se više oslanja na svoje kapacitete.
Visoki ukrajinski zvaničnik pozdravio je odluku Makrona da pokrene mogućnost slanja zapadnih trupa u njegovu zemlju.
“To prvenstveno pokazuje apsolutnu riješenost rizika koje za Evropu predstavlja militaristička, agresivna Rusija”, naveo je u pisanom komentaru na Makronovo saopštenje savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihailo Podoljak.
Uoči samita u Parizu, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski podsjetio je da EU u velikoj mjeri nije ispunila svoja obećanja o ispurukama oružja. “Od milion projektila koje nam je obećala Evropska unije, nije stiglo ni 50 odsto već svega 30. Nažalost”, kazao je Zelenski.
Bonus video:
