Podmornica je ukotvljena u luci Karlskrona. Samo mali dio tamnog čeličnog kolosa viri iz vode, a ratna zastava Švedske vijori se na vjetru. Podmornica je dio flote koju Švedska donosi u NATO. I na to smo ovdje ponosni, kaže šefica švedske flotile podmornica Paula Valenburg.
Ona govori o floti podmornica „svjetske klase“ koja može odlično da manevriše u tom specifičnom prostoru. I druge države su sposobne da to urade sa svojim podmornicama, „ali mi smo eksperti u Baltičkom moru, poznajemo region spolja i iznutra kao rijetko ko drugi“, kaže.
Samo Njemačka, Poljska i Švedska imaju podmornice
Pet modernih podmornica, posebno za misije u Baltičkom moru i to upravo u vrijeme ruske agresije. To NATO čini jačim, kaže Jakob Vestberg, profesor na Švedskom univerzitetu odbrane u Stokholmu.
On priznaje da brojka od pet podmornica ne zvuči kao velika oružana sila, ali ističe da „inače samo Njemačka i Poljska imaju podmornice. Što se tiče poljskih, nije sasvim jasno da li su u funkciji. Njemačka ima šest podmornica. Dakle, to je skoro dupliranje kapaciteta NATO u regionu.“
Baltičko more je plitko i voda je mutna. To otežava nadzor, posebno ako to radi jedna država. Komandatkinja flote Valenburg i njen tim će se zato u budućnosti fokusirati prvenstveno na dobru saradnju s Njemačkom. Jer, podmornice ne mogu da pokriju neograničeno područje kada su u pitanju nadzor ili operacije, ali zajedničkim radom možemo „bolje spriječiti neprijatelje da ovde djeluju“, naglašava ona. Valenburg još ne želi da otkriva detalje buduće saradnje.
Dugo čekanje na pristupanje NATO
Švedska je već godinama veoma blisko sarađivala sa NATO, ali ne kao članica. Nakon što je Rusija prije dvije godine izvršila invaziju na Ukrajinu, Švedska je podnijela zahtjev za članstvo u isto vrijeme kada i Finska. Ali, Švedska je morala dugo da se izbori da dobije odobrenje od Turske i Mađarske.
NATO neće samo profitirati od švedskih podmornica, jake mornarice i vazduhoplovstva. Švedska je geopolitički takođe važan dio slagalice za Alijansu, kaže Vestberg. Regionalno odbrambeno planiranje NATO biće mnogo lakše ako može u potpunosti da uzme u obzir švedske resurse i teritoriju.
Baltičko more – „izazovno okruženje“
Baltičke države i Poljska moći će mnogo bolje da se zaštite nakon pristupanja Švedske. Pojačanja i resursi bi ubuduće mogli brže da se transportuju u region Baltičkog mora, a Rusiji će biti teže da izoluje taj dio Baltičkog mora, kaže Vestberg.
Švedska takođe želi da doprinese finansijski: zemlja bi da postigne cilj NATO od dva odsto BDP-a za odbranu već ove godine.
Članstvo u NATO čini da se i ljudi u Karlskroni osećaju bezbjednije, kaže kapetan podmornice Viktor Moberg. Baltičko more je oduvek bilo „izazovno okruženje“, a u sadašnjoj situaciji sve je postalo još nepredvidljivije.
Bonus video:
