Zapadne vlade juče su osudile pobjedu Vladimira Putina na predsjedničkim izborima koje su okarakterisale kao nefer i nedemokratske, ali su Kina, Indija i Sjeverna Koreja veteranskom lideru čestitale produžetak vladavine za još šest godina.
Suprotne reakcije su, kako navodi Rojters, naglasile geopolitičke podjele koje se produbljuju otkad je Rusija pokrenula invaziju punih razmjera na Ukrajinu prije dvije godine, izazivajući najdublju krizu u odnosima sa Zapadom od kraja Hladnog rata.
Dolazeći juče u Brisel, šefovi diplomatija EU odbacili su izborni rezultat kao prevaru prije nego što su dogovorili sankcije osobama povezanim za maltretiranjem i smrću kritičara Kremlja Alekseja Navaljnog.
"Izbori u Rusiji su bili glasanje bez pravog izbora", kazala je njemačka ministarka inostranih poslova Analena Berbok na početku sastanka.
Aludirajući na termin "specijalna vojna operacija" koji Rusija koristi za rat u Ukrajini, francuski ministar inostranih poslova Stefan Sežurn kazao je da je Pariz primio k znanju "specijalnu izbornu operaciju".
"Kriterijumi za slobodne, pluralističke i demokratske izbore nijesu ispunjeni", saopšteno je iz njegovog ministarstva.
Britanski šef diplomatije Dejvid Kameron kazao je da je izborni rezultat naglasio "dubinu represije" u Rusiji. "Putin uklanja svoje političke protivnike, kontroliše medije, a zatim sebe kruniše za pobjednika. Ovo nije demokratija", kazao je Kameron.
Francuska, Britanija i ostali osudili su činjenicu da je Rusija takođe održala izbore u okupiranim regionima Ukrajine za koje tvrdi da ih je pripojila tokom rata, prenio je Rojters.
"Svima na svijetu je jasno da Putin bolesno želi moć i da čini sve kako bi zauvijek vladao", kazao je Zelenski.
Kremlj je odbacio takve kritike, rekavši da je 87 odsto glasova koje je osvojio Putin tokom trodnevnih izbora pokazalo da se ruski narod konsoliduje oko njega.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kazao je da ruski izbori nijesu imali legitimitet.
"Svima na svijetu je jasno da Putin bolesno želi moć i da čini sve kako bi zauvijek vladao", kazao je Zelenski.
Portal "Politiko" podsjeća da kada je Putin 2018. godine ponovo izabran za predsjednika, evropski lideri su bili znatno više voljni da mu čestitaju, uprkos tome što je agresija Moskve na istoku Ukrajine bila u toku i što je prije toga pokušan atentat na dvostrukog agenta u Rusiji.
"Srdačno vam čestitam na vašem reizboru za predsjednika Rusije", glasila je tada čestitka njemačke kancelarke Angele Merkel. Tadašnji američki predsjednik Donald Tramp i francuski predsjednik Emanuel Makron čestitali su tada Putinu u telefonskom razgovoru.
Portparol Bijele kuće saopštio je u nedjelju da izbori u Risiji "očigledno nijesu bili ni slobodni, ni pošteni".
Za razliku od toga, kineski predsjednik Si Đinping čestitao je Putinu i kazao da će Peking zadržati blisku komunikaciju sa Moskvom kako bi promovisao partnerstvo "bez granica" koje su dogovorili 2022. godine malo prije nego što je Rusija napala Ukrajinu. "Vjerujem da će pod vašim rukovodstvom, Rusija svakako moći da ostvari veća dostignuća u nacionalnom razvoju", naveo je Si u poruci Putinu, prenijela je agencija Sinhua.
Indijski premijer Narendra Modi ponovio je tu poruku, rekavši da se raduje jačanju "specijalnog i privilegovanog partnerstva" Nju Delhija i Moskve.
Indija i Kina su, zajedno sa Rusijom, članice BRIKS grupe ekonomija u usponu koja ima za cilj da dovede u pitanje američku dominaciju u globalnoj ekonomiji.
Lider Sjeverne Koreje Kim Džon Un i iranski predsjednik Ebrahim Raisi, koje Zapad optužuje da snabdijeva oružjem Rusiju, takođe su čestitali Putinu, naglašavajući njihovu želju za širenje bilateralnih odnosa sa Moskvom.
Putinu su pobjedu čestitali i lideri Bjelorusije, Venecuele, Nikaragve i Azerbejdžana, prenio je "Politiko".
"Rezultat je, naravno, zapanjujući. To je ozbiljan signal Zapadu, koji pokušava da destabilizuje unutrašnju situaciju u Rusiji", kazao je predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko na sastanku sa zvaničnicima, a poslije telefonskog razgovora sa Putinom.
U Africi, gdje Zapad pokušava da dobije podršku za napore da izoluje Moskvu zbog rata u Ukrajini, pojedini mediji su naveli da reizbor Putina jača pozicije Burkine Faso, Malija i Nigera.
Te tri države u regionu Sahela su osnažile veze sa Rusijom nakon puča proteklih godina na štetu svojih tradicionalnih saveznika Francuske i SAD.
"U Africi, ovaj reizbor može djelovati kao nebitan, međutim imajući u vidu kontekst u Sahelu on ima naročito značenje, jer je Putin otjelotvorenje nove geopolitičke ravnoteže moći na kontinentu sa rastućim ruskim prisustvom i uticajem", naveo je dnevni list "Ožurdui o Faso" iz Burkine Faso.
Bonus video:
