Kremlj je juče na pitanje da li je došlo do većih bezbjednosnih propusta u sprečavanju napada na koncertnu dvoranu u predgrađu Moskve, saopštio da je nijedna zemlja nije imuna na terorizam, dok analitičari ocjenjuju da su ruske bezbjednosne službe zbog rata u Ukrajini zanemarile prijetnju islamskog ekstremizma.
Najmanje 137 osoba je stradalo, a 182 su ranjene kada su četvorica muškaraca upala u "Krokus" koncertnu dvoranu, pucajući na ljude iz automatskog oružja prije nego što su je zapalili.
Uprkos tome što je ekstremistička Islamska država preuzela odgovornost za napada, ruski zvaničnici upiru prstom u Ukrajinu, u potezu za koji analitičari kažu da ima za cilj da izazove bijes domaće javnosti prema susjednoj zemlji i skrene pažnju sa propusta u bezbjednosnom sistemu Moskve.
Ruski predsjednik Vladimir Putin kazao je sinoć da su napad u Moskvi sproveli radikalni islamisti, ali da se pucnjava uklapa u širu kampanju zastrašivanja od strane Ukrajine. "Ovaj zločin je možda samo karika u cijelom nizu pokušaja onih koji su u ratu sa našom zemljom od 2014. kojima upravlja neonacistički režim u Kijevu", kazao je Putin. Prema njegovim riječima oni koji su planirali napad "nadali su se da će posijati paniku i neslogu u našem društvu, ali su naišli na jedinstvo i odlučnost da se odupru ovom zlu".
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov juče je, kako prenosi Rojters, saopštio da nije primjereno komentarisati tvrdnje ID-a da je odgovoran za napad "dok je istraga u toku".
Na pitanje da li je tako smrtnosan napad koji se dogodio nadomak ruske prijestonice zapravo nauspjeh specijalnih službi; Peskov je kazao da su emocije uzavrele, ali da nijedna zemlja nije imuna. "Nažalost, naš svijet je pokazao da nijedan grad, nijedna zemlja ne može biti potpuno imuna na prijetnju terorizma", kazao je Peskov. On je rekao da specijalne službe rade "neumorno za odbranu Rusije". Na pitanje da li je ruskim bezbjednosnim službama potrebna pomoć Zapada kazao: "Naše specijalne službe rade nezavisno, sada nema govora ni o kakvoj pomoći".
Savezna služba bezbjednosni (FSB), glavna nasljednica sovjetskog KGB-a, jedna je od najmoćnijih ruskih institucija, ističe britanska agencija. Na njenom čelu je od 2008. godine, Aleksandar Boritnikov, koji je izvijestio Putina o toku istrage nakon napada.
Od početka opšte invazije na Ukrajinu prije dvije godine FSB je, prema analizi zvaničnih saopštenja koju je sproveo nezavisni list "Novaja gazeta", promijenio fokus. Prethodno je FSB bio skoro u potpunosti fokusiran na prijetnje islamističkog terorizma, ali se od 2022. godine većina saopštenja odnosi na Ukrajinu. Optuženi za terorizam su u posljednjih dvije godine često Rusi koji protestuju protiv rata ili vlade", pokazala je analiza "Novaja gazete". "Putin je mislio da je borba protiv islamskog ekstremizma završena nakon smirivanja Čečenije", kazao je za "Fajnenšl tajms" Kamal Alam iz Atlantskog savjeta.
Zapravo, Rusija je dugo bila meta ID-a, a ovo se "značajno povećalo nakon njene vojne intervencije u Siriji 2015, kasnijeg angažmana širom Afrike i njenih odnosa sa talibanima", rekao je Lukas Veber, suosnivač MilitantWire-a, koji analizira aktivnosti militanata.
Asfandiar Mir viši saradnik na američkom Institutu za mir kazao je da je "prema doktrini ID-a, Rusija jednako loša kao SAD, Kina i Iran". "Isis-K vjeruje u napade u inostranstvu, koji su po svojoj prirodi spektakularni i, koji izazivaju veliku pažnju i predstavljaju ih kao vodeći džihadistički pokret u svijetu", kazao je Mir.
Mada se Rusija založila za palestinski cilj u sukobu Hamasa sa Izraelom, za grupe kao što je Isis-K, "ogorčenost prema Rusiji i Putinu datira odavno", kazala je za FT Hana Note, iz Centra "Džejms Martin". "Ogorčeni su zbog Čečenije, zbog Avganistana".
Vera Mironova, saradnica u Dejvis centru na Harvard univerzitetu, istakla je da je značajno što su napadači udarili u trenutku kada je Rusija u stanju rata, a vojska i bezbjednosne službe mobilisani. Mironova, koja proučava islamističke terorističke pokrete u bivšem Sovjetskom Savezu, kazala je da je Isis-K napao u Moskvi jer je to bilo relativno lako. "Radi se o pogodnosti mete", kazala je Mironova i dodala da mnogi pripadnici Isis-K potiču iz Tadžikistana - siromašne zemlje iz koje veliki broj ljudi putuje u Rusiju da bi radio.
Sa druge strane FT ističe da je Isis-K proteklih mjeseci planirao nekoliko napada širom Evrope, ali da su oni spriječeni.
Predsjednik Francuske Emanuel Makron izjavio je juče da su teroristi koji su izveli napad u Krokus dvorani dio islamističke grupe koja je nekoliko puta posljednjih mjeseci pokušavala da izvede napade u Francuskoj. On je time objasnio zašto je francuska vlada juče podigla nivo bezbjednosti, prenio je Rojters.
Komentarišući insinuacije Moskve da je u napad umiješana Ukrajina, francuski predsjednik je rekao da je to "cinično i kontraproduktivno". "Odgovornost za ovaj napad je preuzela Islamska država, a informacije koje su dostupne, našim (obavještajnim) službama, kao i našim partnerima, zaista ukazuju na to da je Islamska država podstakla ovaj napad", rekao je Makron. Dodao je da je ista grupa nekoliko puta pokušala da napadne Francusku.
Ukoliko bude potvrđen, napad Isis-K na koncertnu dvoranu će biti prvi veliki teroristički napad te grupe izvan jugozapadne Azije
To može imati za cilj podizanje profila grupe i proširenje njene baze regrutacije, izjavila je Amira Jadun, docentkinja na odsjeku političkih nauka na Univerzitetu Klenson. Kao rezultat, napad u petak može biti najnoviji znak da Avganistan postaje baza za globalne terorističke napade, ističu analitičari.
Pojedini ukazuju i na sporu reakciju policije budući da su napadači izvjesno vrijeme harali dvoranom, a zatim čak uspjeli i da pobjegnu. Za zemlju sa sa ogromnim, rasprostranjem bezbjednosnim aparatom, spora reakcija je šokantna. Pojedini Rusi su na društvenim mrežama poredili izostanak policijske reakcije u petak sa ogromnim policijskim prisustvom na sahrani opozicionog lidera Alekseja Navaljnog, nakon njegove smrti u ruskom zatvoru.
"FSB je očigledno pogrešno postavio prioritete. Glavni resursi su fokusirani na Ukrajinu i domaću opoziciju. Ti prioriteti su im nametnuti sa vrha", kazao je za britanski "Gardijan" Mark Galeoti, ekspert za ruske bezbjednosne službe.
List ističe da je u Rusiji u posljednjih dvije godine intenzivirana represija prema svakoj vrsti nezadovoljstva a bezbjednosne službe hapse ljude koji su lajkovali antiratni sadržaj na društvenim mrežama i pripadnike LGBT+ zajednice koji sada mogu biti optuženi za "ekstremizam" samo zbog posjeta gej klubovima.
Hiljade bezbjednosnih službenika su sa svojih redovnih poslova poslate u Ukrajini kako bi nadzirali preuzimanje okupiranih djelova.
Naredni dani će pokazati da li su tvrdnje Kremlja o umiješanosti Ukrajine samo taktika za skretanje pažnje sa obavještajnog propusta, ili će biti upotrijebljeni za intenziviranje ratne retorike.
U mnogim društvima, nakon ovakvog napada uslijedile bi ozbiljne političke posljedice, međutim "Gardijan" ističe da će Putin vjerovatno nastojati da izbjegne da se previše priča o obavještajnoj katastrofi.
"Pomislili biste da će glave letjeti u FSB-u, ali tokom invazije u Ukrajini nije bilo značajnih sankcija zbog njihovih obaveštajnih propusta. Putin oklijeva da sprovede veće reforme", kazao je Galeoti.
Bonus video:
