Religiozne i konzervativne grupe u Hrvatskoj organizuju bdjenja ispred klinika, marševe u kojima učestvuju hiljade ljudi i skupove na kojima muškarci kleče i mole se na javnim trgovima kako bi pojačale pritisak za zabranu abortusa u toj katoličkoj zemlji.
Žestoka debata je podstakla podjele u ovoj članici Evropske unije gdje je abortus legalan, ali je pristup toj proceduri često uskraćen, usljed čega mnoge žene odlaze u susjednu Sloveniju kako bi prekinule trudnoću, prenosi agencija Asošiejtid pres.
Ovaj pokret je u žestokom kontrastu sa skorijom prošlošću Hrvatske, kada je bila dio bivše Jugoslavije gdje je pravo na abortus prije 50 godina bilo zaštićeno ustavom.
“Nevjerovatno mi je da čak razgovaramo o ovom u 2024. godini”, kazala je za američku agenciju Ana Sunić, majka dvoje djece iz Zagreba. “Osnovno pravo svake osobe je da odluči šta će uraditi sa svojim tijelom”.
Ova tema je ponovo postala aktuelna ranije ovog mjeseca kada je Francuska ustavom zaštitila pravo na abortus, a aktivisti na Balkanu su podsjetili da je bivša Jugoslavija to učinila još 1974.
Tanja Ignjatović iz Autonomnog ženskog centra u Beogradu, istakla je da su žene u bivšoj Jugoslaviji smatrale da im pravo na abortus “pripada i da ne može biti dovedeno u pitanje”. Međutim, ona je dodala, “vidimo da je regresija itekako moguća”.
Nakon raspada bivše Jusgoslavije nove države su zadržale stare zakone. Međutim, postkomunistističko oživljavanje nacionalističkih, religioznih i konzervativnih stavova prijeti toj zaostavštini, ističe AP.
Jugoslovenski zakon o abortusu ostao je netaknut nakon što se Hrvatska osamostalila 1991. godine, ali je ljekarima 2003. pruženo pravo da odbiju da sprovedu prekid trudnoće. Usljed toga, mnoge žene već godinama za abortus putuju u susjednu Sloveniju.
Muška organizacija pod nazivom “Muževni budite” organizuje molitve na gradskim trgovima, gdje propovijedaju povratak na mušku dominaciju i tradicionalne uloge polova zajedno sa kampanjom protiv abortusa
“Jaz između zakona i prakse je ogroman”, kazala je feministička aktivistkinja Sanja Sanavka. “Usljed ogromnog uticaja konzervativnih grupa i Katoličke crkve abortus je de fakto nemoguć u mnogim mjestima, ili ozbiljno ograničen”.
Aktuelna kampanja Za život u Hrvatskoj uključuje molitve, bdjenja i predavanja “za spas nerođenih i prekid abortusa u našoj zemlji”.
Muška organizacija pod nazivom “Muževni budite” organizuje molitve na gradskim trgovima, gdje propovijedaju povratak na mušku dominaciju i tradicionalne uloge polova zajedno sa kampanjom protiv abortusa.
Slučaj žene kojoj je uskraćen abortus, iako je njena beba imala ozbiljne zdravstvene probleme, izazvao je 2022. godine bijes javnosti i proteste pripadnika liberalne hrvatske zajednice.
Mirela Čavajda je bila u 20. nedjelji trudnoće kada su je doktori obavijestili da njen fetus ima tumor na mozgu i da nema šansu za normalan život. Mada je abortus dozvoljen u Hrvatskoj, Čavajda je morala da se toj proceduri podvrgne u Sloveniji.
Čak 207 Hrvatica je iste te godine prekid trudnoće izvršilo u jednoj blonici na granici sa Slovenijiom, pokazala je studija hrvatske akušerke Jasenke Grujić.
Procenat ljekara koji odbijaju da urade abortus uz prigovor savjesti je 100 odsto u pojedinim hrvatskim bolnicama, pokazala je studija. Među njima nijesu samo ginekolozi već i anesteziolozi i drugi ljekari koji su potrebni za tu proceduru, navela je Grujićeva.
“Hrvatska medicinska zajednica je duboko podiljeljena”, navela je Grujićeva u analizi koju je dostavila agenciji AP. “Nadam se da će se ovaj trend nedostupnosti promijeniti. To je veoma opasno za zdravlje i živote žena”.
Jugoslovenski ljekari su prvi put razmatrali legalizaciju abortusa 1935. godine, a to je postalo realnost 1950-ih. Forsirano od strane ženskih organizacija nastalih nakon Drugog svjetskog rata pravo na abortus je kasnije uključeno u jugoslovenski ustav.
Navodeći da je “pravo ljudskog bića da slobodno odlučuje o rođenju djece”, jugoslovenski ustav nije eksplicitno garantovao abortus, kao što je to slučaj sada u Francuskoj. Međutim, pružao je Jugoslovenkama lak pristup prekidu trudnoće na klinikama širom zemlje.
“Odluka Francuske nas je podsjetila na to da smo mi imali to pravo u ustavu iz 1974, što znači tačno 50 godina prije Francuske”, kazala je Ignjatovićeva.
Srbija i Slovenija su slobodu na izbor žena da li žele potomstvo uključile u njihove ustave. Žene u Bosni i Hercegovini mogu zakonski sprovesti abortus tokom prvih deset nedjelja trudnoće, mada u toj zemlji postoje ekonomska ograničenja, ističe AP.
Bonus video:
