Rumunija i Bugarska su se 31. marta djelimično pridružile evropskoj zoni bez provjere putnih dokumenata, što je označilo novi korak u dubljoj integraciji u Evropsku uniju (EU) ove dvije zemlje članice.
Nakon godina pregovora o pridruživanju takozvanom šengenskom prostoru, sada postoji slobodan pristup za putnike koji dolaze vazdušnim ili morskim putem.
Međutim, kopnene granične provjere će ostati na snazi zbog protivljenja prvenstveno Austrije, koja je dugo blokirala njihov ulazak u šengen zbog zabrinutosti za ilegalnu migraciju.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Lajen pozdravila je ovaj korak kao "ogroman uspjeh za obje zemlje" i "istorijski trenutak" za najveću zonu slobodnog putovanja na svijetu.
Šengenska zona je uspostavljena 1985. Prije prijema Bugarske i Rumunije, sastojala se od 23 od 27 zemalja članica EU, zajedno sa Švajcarskom, Norveškom, Islandom i Lihtenštajnom. Svaki dan oko 3,5 miliona ljudi prelazi unutrašnju granicu Šengena.
Austrija je stavila veto na prijem Rumunije i Bugarske u šengensku zonu krajem 2022. godine, ali je Hrvatskoj dozvolila puno pristupanje. Bugarska i Rumunija pristupile su EU 2007., a Hrvatska 2013. godine.
Zigfrid Muresan, rumunski član Evropskog parlamenta, rekao je za Asošijeted pres da je to "važan prvi korak" koji će koristiti milionima putnika godišnje.
"Bugarska i Rumunija godinama ispunjavaju sve kriterije za ulazak u šengenski prostor — imamo pravo da se pridružimo i sa kopnenom granicom", rekao je on, dodajući da će to "dati dodatne argumente posljednjoj članici EU koja je bila stavila veto na puno pristupanje".
Rumunski premijer Marsel Siolasu nazvao je to "zasluženim postignućem" za Rumuniju za koje je rekao da će koristiti građanima da lakše putuju i da će ojačati ekonomiju.
"Imamo jasan i čvrsto pretpostavljen plan vlade za puno pristupanje šengenskom prostoru do kraja godine", rekao je on.
Izvršni ogranak EU, Evropska komisija, već više od decenije govori da i Rumunija i Bugarska ispunjavaju tehničke kriterijume za puno pristupanje, za šta je potrebna jednoglasna podrška njihovih partnera. Obje zemlje su se složile da provedu nasumične sigurnosne provjere na aerodromima i pomorskim granicama u cilju borbe protiv ilegalne migracije i prekograničnog kriminala.
Iako se očekuje da će ukidanje graničnih kontrola u vazdušnim i morskim lukama pozitivno uticati na sektor turizma, članovi Evropskog parlamenta izrazili su zabrinutost zbog dugih redova na kopnenim granicama EU i uticaja koji to može imati na trgovinu na jedinstvenom tržištu bloka, kao i kao zdravlje i sigurnost vozača.
Vozači kamiona su često zaglavljeni u kilometarskim redovima na granicama i Rumunije i Bugarske. Unija međunarodnih prijevoznika u Bugarskoj procjenjuje da kašnjenja koštaju sektor desetine miliona eura svake godine.
Bonus video:
