Gruzija želi da postane članica Evropske unije, ali ne želi da preuzme ono što predstavnici vlade nazivaju „LGBTQ+ propagandom“ i „pseudoliberalnim vrijednostima“. Vladajuća stranka „Gruzijski san“ nedavno je predložila dopunu ustava kojom bi trebalo da se „štite porodične vrijednosti i maloljetnici“.
Mamuka Mdinaradze, predsjednik poslaničke grupe stranke „Gruzijski san“, kaže da bi ustavna promjena trebalo da definiše brak isključivo kao „ujedinjenje samostalnog genetskog muškarca i samostalne genetske žene“. „A ako neko želi da nam namjetne istopolni brak“, kaže Mdinaradze, „onda ćemo da kažemo: to zabranjuje naš ustav.“
Poznavaoci situacije procjenjuju da će promjene biti usvojene tek kasnije ove godine, vjerovatno tek nakon izbora u oktobru. Ako budu prihvaćene, to se neće odnositi samo na istopolne brakove. Onda bi i svako okupljanje u vezi s LGBTQ+ osobama bilo protivzakonito, zabranjene bi bile i sve mjere izjednačavanja prava homoseksualnih i heteroseksualnih osoba, kao i usvajanje djece od strane istopolnih parova.
Prava LGBTQ+ osoba kao oružje u predizbornoj kampanji
Opozicioni političari i grupe civilnog društva osuđuju tu inicijativu za promjenu ustava i kažu da je populistička. Neki smatraju da vladajuća stranka instrumentalizuje konzervativne stavove stanovništva kako bi na parlamentarnim izborima u oktobru osvojila više glasova. To ima posljedice i po opoziciju.
„Opozicija dospijeva u izuzetno tešku situaciju. Ako se založi za prava LGBTQ+ osoba, to bi moglo da joj naškodi na izborima, jer je gruzijsko društvo prilično konzervativno“, kaže za DW Korneli Kakačija, profesor političkih nauka i direktor Gruzijskog instituta za politiku u Tbilisiju.
U ovom trenutku teško je da li će „Gruzijski san“ moći to da progura u parlamentu, kaže stručnjak za ustavno pravo Vakhušti Menabde. „Oni nemaju dovoljno poslanika za promjenu ustava, ali ne može se isključiti da će na svoju stranu da pridobiju neke opozicione političare.“ Menabdea zabrinjava prije svega to što bi takva promjena ustava mogla da podijeli gruzijsko društvo i raspali sukobe između pojedinih društvenih grupa.
Predlozi iz Tbilisija slični su onima koje je nedavno usvojila Moskva. Kritičari optužuju premijera Irakliju Kobačidzea, koji je na toj dužnosti od februara, da svoju zemlju želi više da približi Rusiji.
Vlada Gruzije je već slijedila Rusiju, pokušavši da uvede tzv. zakon o „stranim agentima“. Po njemu bi organizacije koje više od 20 odsto svojih prihoda dobijaju iz inostranstva morale da se registruju kao „strani agenti“. U stvari, takvi zakoni su, kako tvrde aktivisti za ljudska prava, usmjereni protiv opozicionih grupa i inicijativa civilnog društva. Nakon masovnih, a dijelom i nasilnih demonstracije prošle godine, vlada u Tbilisiju je taj zakon suspendovala.
Sada predloženu promjenu ustava o LGBTQ+ osobama mnogi vide kao novo izdanje „ruskog zakona“. Jer, „činjenica je da nijedna zemlja na svijetu nema interesa za protivdemokratskim razvojem u Gruziji – osim Rusije. Zato to vidim kao ’ruski zakon’“, rekao je za „Radio slobodna Evropa“ Pata Zakarejšvili, bivši gruzijski ministar za pomirenje i građansku jednakost.
Nasilje protiv LGBTQ+ osoba u Gruziji
Uprkos nastojanjima da uđe u Evropsku uniju, gruzijsko društvo sklono je konzervativnim vrijednostima. Gruzijska pravoslavna crkva je na primjer jedna od najvažnijih institucija te zemlje i ona igra presudnu ulogu i u politici i u društvu.
Prema istraživanju komisije UN za prava žena iz 2022. godine, 56 odsto ljudi u Gruziji smatra da prava LGBTQ+ osoba moraju biti zaštićena. Ali, oni istovremeno izjavljuju i da „pripadnici te grupe ne bi trebalo svoj način života da nameću drugima“.
U julu 2023. desno-ekstremni demonstranti napali su „Tbilisi Prajd“. Povrijeđeno je više desetina osoba, među kojima je bilo i novinara, a povorka je morala da bude otkazana. Organizatori „Tbilisi Prajda“ optužuju Ministarstvo unutrašnjih poslova i antizapadne grupe da su inscenirali koordinisane napade.
EU: Gruzija se mora pridržavati evropskog prava
„Od Gruzije se, kao kandidatkinje za pristup Evropskoj uniji, očekuje da svoje zakone uskladi s pravom EU“, saopštila je delegacija Unije u Gruziji. „Zemlja-kandidatkinja za pristup mora da ima stabilne institucije, kako bi garantovala poštovanje ljudska prava i zaštitu manjina“ – što su uslovi za članstvo u Evropskoj uniji.
U decembru prošle godine predsednici država i vlada EU dodijelili su Gruziji kandidatski status. Evropska komisija je pritom postavila devet uslova, među kojima su: suprotstavljanje političkoj podjeli zemlje, bolja zaštita ljudskih prava i sprečavanje miješanja spolja u unutrašnju politiku. Izgleda da predložena promjena ustava nije u skladu s tim uslovima.
Vlada u Tbilisiju pokušava da balansira između dva suprotna cilja, ocjenjuje politikolog Kroneli Kakačija. „Da bi opstala na vlasti, vladajuća stranka mora i da ostane na kursu EU, jer to podržava više od 80 odsto Gruzijaca. Istovremeno, oni su počeli da Briselu diktirati sopstvene uslove – oni žele da budu kao mađarski premijer Viktor Orban.“
Orban ima dobre odnose sa šefom Kremlja Vladimirom Putinom i u više navrata je blokirao pomoć Ukrajini. „Ali, Mađarska je već članica EU“, napominje Kakačija.
Bonus video:
