Za ukrajinski narod članstvo u Evropskoj uniji je tračak svjetlosti na kraju tunela, posebno tokom ovog brutalnog rata kroz koji sada moramo da prođemo i napada Ruske Federacije, kazala je u intervjuu za “Vijesti” Ivana Klimpuš Cincadze, predsjedavajuća Odbora za evropske integracije Vrhovne rade Ukrajine.
Ona je dodala da su građani Ukrajine napravili taj izbor tokom Revolucije dostojanstva prije 10 godina.
“I od tada, sprovođenjem Sporazuma o pridruživanju, sprovođenjem reformi, a takođe i borbom za naš izbor, za slobodu našeg izbora, mislim da dokazujemo da smo istinski zainteresovani da osiguramo da imamo svoj put i svoj način da odlučujemo o stvarima”, rekla je Klimpuš Cincadze, koja je u Skupštini Crne Gore prisustvovala XIX sastanku parlamentarnih odbora za evropske integracije zemalja obuhvaćenih Procesom stabilizacije i pridruživanja jugoistočne Evrope.
Ona je kazala da je veoma srećna što su se u EU u posljednje dvije godine, “iako u pozadini veoma bolne situacije”, desile tektonske promjene u geopolitičkom shvatanju potrebe i revitalizacije procesa proširenja. Ona je istakla da je to važno, kako za Ukrajince, tako i za ljude u Crnoj Gori i u drugim zemljama Zapadnog Balkana.
Na samitu u Briselu u decembru 2023, lideri EU su napravili istorijski korak pristankom da započnu pregovore o pridruživanju sa Ukrajinom.
Klimpuš Cincadze kaže da ta odluka Ukrajini daje mogućnost da se fokusira na taj prioritet sa potencijalnim rezultatom jer prije toga, sporazum o pridruživanju nije sadržao evropsku perspektivu za Ukrajinu kao takvu.
Na pitanje kada očekuje ulazak EU, ona je odgovorila:
“Uvijek naglašavam da bih voljela da Ukrajina ne pređe prosječan broj godina koliko je bilo potrebno, ako pogledate sve zemlje koje su prošle kroz proces između statusa kandidata i odluke o članstvu. A prosjek za one koji su već uspjeli je sedam godina. Stoga mislim da bi bilo idealno ako uspijemo i to bi otprilike bio onaj vremenski okvir koji je Šarl Mišel najavio iz ugla Evropske unije”.
Sa druge strane, istakla je da rat utiče na sposobnost Ukrajine da postavi priorirete kada je većina napora usmjerena na podršku oružanim snagama i sposobnost da se odupru napadu i osiguraju da opstanu ne samo kao država, već kao suverena, nezavisna država u okviru međunarodno priznatih granica.
“I očigledno, nažalost, ratna razaranja za Ukrajinu stvaraju mnogo veće izazove nego za bilo koju drugu zemlju koja prolazi kroz ovaj proces u posljednjem vremenskom periodu. Jer kada pogledate hiljade i hiljade kvadratnih kilometara minirane teritorije, na primjer, ili ako pogledate ruševine i pustoš koja je ostala nakon ruskih bombardovanja, kada shvatite koliko je ljudi raseljeno, i koliko ljudi je inostranstvu, jasno je da je Ukrajini puno teže nego bilo kojoj drugoj zemlji da se fokusira isključivo na evropske integracije.
Upitana kako bi Crna Gora mogla pomoći u tom procesu, ona je rekla da je važno da crnogorski narod zna da su Ukrajinci veoma zahvalni za svu podršku koju su dosad dobili.
“Za narod koji je stigao iz Ukrajine, za vojnu pomoć koja je bila moguća, za političku podršku, za pridruživanje sankcijama protiv Rusije, i za mnoge stvari za koje mislim da su izuzetno značajne, naročito to što se zalažemo za iste vrijednosti”.
Što se tiče evropskih integracija, kazala je da su intenzivirali kontakte sa Crnom Gorom, posebno sa Odborom za evropske integracije.
“Shvatili smo da imamo puno zajedničkih izazova, iako ste vi u tom procesu puno duže, ali su zadaci sa kojima smo suočeni vrlo slični”.
Istakla je da bi od velikog značaja bila sistemska razmjena “o tome šta ide lako, šta teže, koje su greške, da ih ne ponavljamo”.
“Mislim da je to veoma pozitivno nadmetanje, fokusirano na saradnju, jer imamo isti cilj da se pridružimo istoj instituciji da bismo imali koristi od toga”.
Ivana Klimpuš Cincadze je za “Vijesti” govorila i o položaju Ukrajinaca u Crnoj Gori.
Od početka totalne invazije Rusije 2022, kroz Crnu Gore su prošle stotine hiljada Ukrajinaca, kazala je.
“Izuzetno je važno da su ti ljudi imali tu vrstu prve pomoći i da su mogli da nastave dalje ili da se vrate kući. Mnogo Ukrajinaca se vraća kući. Prema procjeni vašeg ministra spoljnih poslova, trenutno se ovdje nalazi oko 40.000 Ukrajinaca. Međutim, za produženi status zaštite je registrovano oko 4,3 hiljade Ukrajinaca”.
Na osnovu onoga što je čula od ovdašnjih Ukrajinaca, rekla je da su naišli na veoma topao i iskren doček i da se Crna Gora pokazala kao mjesto gdje se osjećaju ugodno i bezbjedno, te da to puno cijeni.
Ukrajinska poslanica je, međutim, ukazala i na problem sa kojim su suočeni Ukrajinci u Crnoj Gori, a to je da “zakon o privremenoj zaštiti i statusu izbjeglice daje mogućnost da lica dobiju status privremene zaštite samo na dvije godine”.
“To zahtijeva hitno razmatranje u Skupštini Crne Gore i nadamo se da će parlamentarci osigurati da se ovaj pravni izazov u najskorije vrijeme riješi kako bi Ukrajinci mogli da produže boravak na još neko vrijeme, a zatim da se vrate kući čim bezbjednosna situacija to dozvoli”.
U odgovoru na pitanje o tome kako je zadovoljna pomoći koju Crna Gora pruža Ukrajini, Klimpuš Cincadze je istakla da je vrlo važno da se ona potpuno usklađuje da bezbjednosnom i spoljnom politikom EU.
“Shvatamo da su vaši finansijski ili ekonomski resursi oskudni te da postoje veoma ozbiljna ograničenja za vaše mogućnosti. Ali kao što sam rekla, kada zemlja teži da postane članica EU, za nas je od ključnog značaja da se vaša zemlja pridružuje svim paketima sankcija protiv Ruske Federacije”.
Ona je dodala je i podrška Crne Gore kao članica NATO-a izuzetno važna u podršci Ukrajini kroz taj savez.
“Da ne govorim o svim međunarodnim forumima u kojima takođe imamo punu podršku počevši od ne baš funkcionalnih poput UN ili OEBS, ali i u Savjetu Evrope, svuda imamo podršku Crne Gore i to veoma cijenimo”.
Na pitanje o stanju na ratištu, gdje je Ukrajina trenutno u defanzivi, Klimpuš Cincadze je kazala da je situacija veoma teška i da puno toga zavisi od napora onih zemalja koje mogu da proizvode, kupuju i isporučuju oružje za ukrajinske oružane snage.
“Jer ako tamo ne zaustavimo Ruse, oni će, nažalost, napadati druge. Neće se zaustaviti na Ukrajini. To mora biti jasno. Nije samo namjera se Ukrajina izbriše kao nacija sa mape svijeta”.
Kijev, čiji je nedostatak ljudstva pogoršan kašnjenjima u isporuci zapadnog oružja, upozorio je da se Rusija možda priprema za veliku ofanzivu u narednim nedjeljama.
Ukrajinska političarka smatra da ruski predsjednik Vladimir Putin želi da obnovi Sovjetski Savez u nekom formatu uticaja, napada i represije.
“To nije zemlja koja donosi razvoj, prosperitet, život, mir, sigurnost i poštovanje ljudskog dostojanstva. To je zemlja koja vam donosi smrt, mučenje, krv, bol, suze i potpuno uništenje”.
Klimpuš Cincadze je istakla da Ukrajina sa sopstvenim resursima ne može biti uspješna onoliko koliko svi očekuju.
“Kao prvo, mi se suprotstavljamo drugoj po veličini vojnoj sili u svijetu. Osim toga, nju podržavaju zemlje koje čine osovinu zla. Sjeverna Koreja je već poslala milione komada municije Rusiji. Iran je obezbijedio veliku količinu dronova i municije”.
Ona je pomenula i da su u ruskim raketama nađeni čipovi porijeklom iz Kine i da je pitanje kako zaustaviti taj dio trgovine kako bi se obezbijedilo da proizvodi dvostruke namjene ne završe u vojnoj proizvodnji Rusije.
To nije zemlja koja donosi razvoj, prosperitet, život, mir, sigurnost i poštovanje ljudskog dostojanstva. To je zemlja koja vam donosi smrt, mučenje, krv, bol, suze i potpuno uništenje
“Dakle, Rusija nije sama, to mora biti jasno. To nije samo sukob dvije zemlje oko nečega. To je rat za promjenu svjetskog poretka. Stoga je važno da svi koji vjeruju da su vaše granice važne, da je život vašeg naroda važan, da međunarodno pravo znači išta, da se možemo fokusirati na stvaranje, na izgradnju, na razvoj, svako ko vjeruje u to mora da podrži Ukrajinu. To je važno jer se radi o vašoj bezbjednosti sjutra. Dakle, zavisiće od toga koliko brzo, u kom obimu i koliko kvalitetno naoružanje će stići od naših partnera... Zato, ako dobijemo dobru podršku, sigurno ćemo uspjeti da zaštitimo sebe, ali i svjetski poredak”.
Ukrajinci su umorni i iscrpljeni, ali im ne ponestaje odlučnosti i hrabrosti i svjesni su da mogu opstati i ostati u svojoj domovini samo ako se bore, kaže Klimpuš Cincadze.
“Ne želim da bježim. To je moja zemlja. Moja porodica je tamo živjela vjekovima i želim da moja djeca razvijaju tu zemlju. Egzistencijalna prijetnja našoj zemlji definiše naš način ponašanja. I dokgod budemo imali imalo snage, borićemo se ako se Rusija ne povuče”, rekla je ističući da je ključ za okončanje rata u rukama Moskve.
“Mi ih nismo napali. Bili smo, čak i po ustavu, po našim zakonima, neutralna, nesvrstana država bez namjere da uđemo u, na primjer, NATO, kada nas je Rusija napala 2014, kada su pripojili Krim, kada su oni napali nas na istočnom frontu itd. Mi ih nismo provocirali. Rusija širi čiste laži da bi opravdala želju da proširi svoju teritoriju. To je zemlja koja se oduvijek, kako god se zvala, Carska Rusija, Sovjetski Savez, Ruska Federacija razvijala vodeći osvajačke ratove vjekovima. Pa su odlučili da tako treba i u 21. vijeku”, rekla je ukrajinska parlamentarka.
“Vijesti” su je pitale da li misli da će Zapad podržavati Ukrajinu dok to bude potrebno.
“Ukrajini je vrlo važno da dobije poruku da će imati podršku koliko god joj bude potrebno da pobijedi i koliko god bude potrebno da Rusija bude poražena kako više ne bi mogla da napada bilo koga, ne iz bilo kog drugog razloga”.
Ukrajinci tvrde da su ih višemjesečna odgađanja američkog Kongresa da izglasa veliki paket pomoći koštala na bojnom polju.
Klimpuš Cincadze smatra da su zbog odugovlačenja SAD sa slanjem pomoći mnoge vodeće evropske države shvatile da je njihova uloga i odgovornost u pružanju podrške Ukrajini mnogo veća.
“Tako da se nadam da će evropske države pojačati napore u smislu dodatnih nabavki, dodatne proizvodnje, kupovine municije u inostranstvu kada ne mogu da proizvedu dovoljno”.
Dodala je da je važno da su SAD usvojile odluku o pomoći i da je Ukrajina na tome zahvalna, te da se nada da to neće biti posljednji američki paket. Pomenula je da su svjesni da će SAD uskoro biti zaokupljene svojim izborima i da je u tom smislu još važnije da se donose dugoročne odluke koje taj proces neće poremetiti.
Zbog odugovlačenja SAD sa slanjem pomoći mnoge vodeće evropske države su shvatile da je njihova uloga i odgovornost u pružanju podrške Ukrajini mnogo veća
Kazala je da je veliki broj republikanaca, “nažalost”, glasao protiv podrške “kako bi se promijenilo javno mnjenje i shvatanje zašto to pomaže Ukrajini, zašto je to nacionalni interes SAD”.
“Veoma sam tužna zbog činjenice da su mnogi u SAD izgubili iz vida koliko će jačanje Ruske Federacije ili njen uspjeh u bilo kom od ovih nastojanja da okupira i uništi Ukrajinu, zapravo drastično uticati na sposobnost SAD da dalje štite bilo kakve ostatke međunarodnog poretka ili svoje interese u drugim djelovima svijeta ili njihova obećanja i veze sa drugim nacijama, što će se takođe svakom američkom građaninu vratiti kao bumerang u ekonomskom i bezbjednosnom smislu.
Povodom stanja ukrajinske ekonomije i procjena da će za obnovu biti potrebno skoro 500 milijardi dolara, ona je rekla da nijedna zemlja na svijetu ne bi mogla da izađe na kraj sa tolikim obimom uništenja.
Međutim, smatra da postoji nekoliko načina za obnovu i oporavak, koje će djelimično moći sami da finansiraju, ali će se obratiti i drugim državama za kredite, grantove i druge mogućnosti.
“Ali mislim da najveća mogućnost leži na našem putu evropskih integracija jer ako budemo uspješni u promjenama u smislu transformacije, i reformama, moći ćemo da računamo na strane direktne investicije, nudićemo ravnopravne uslove i međunarodne kompanije će uvidjeti da imaju zaštićena imovinska prava i da imaju prilike u zemlji”.
Korupcija u zemlji koja krvari
Povodom korupcije u Ukrajini, dugotrajnog problema koji predstavlja značajne izazove za upravljanje zemljom, ekonomski razvoj i međunarodnu reputaciju, Klimpuš Cincadze je rekla da ona i dalje postoji, ali da je važno da se ne zatvaraju oči pred njom.
Ona očekuje da će institucije za borbu protiv korupcije koje su gradili godinama, i u okviru procesa liberalizacije viznog režima, konačno početi da daju rezultate.
“Dobro je što imamo novinare koji ukazuju na te probleme, dobro je što antikorupcijska infrastruktura koju smo izgradili reaguje na to i otvara slučajeve, sprovodi istrage i veoma se radujem sudskim odlukama zasnovanim na vladavini zakona”.
Ukrajina, koju korupcionaški skandali potresaju od pada Sovjetskog Saveza, obećala je da će pojačati napore u borbi protiv korupcije u okviru težnje da uđe u EU.
Predsjednik Volodimir Zelenski je obećao politiku nulte tolerancije prema tom problemu i prošle godine je smijenio ministra odbrane nakon optužbi za korupciju u njegovom resoru.
“Za mene je nezamislivo da se korupcija dešava dok zemlja krvari. Mislila sam da ćemo možda konačno završiti sa svim slučajevima korupcije u našoj zemlji jer prolazimo kroz takav rat”, kazala je Ivana Klimpuš Cincadze.
Bonus video:
