Američki predsjednik Džozef Bajden izjavio je 9. juna da je postigao dogovor s francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom o korištenju dobiti od zamrznute ruske imovine za pomoć Ukrajini.
Detalji nisu objavljeni. Grupa sedam razvijenih zemalja (G7) i Evropska unija (EU) razmatraju kako iskoristiti dobit ostvarenu od zamrznute ruske imovine na Zapadu, kako bi Ukrajini dali zajam i osigurali finansiranje Kijeva za 2025. godinu.
Oko 281 milijardu dolara ruske centralne banke zamrznuto je širom svijeta, a najviše u EU.
Ta sredstva generišu do 3,8 milijardi dolara godišnje dobiti, za koju EU kaže da ugovorno ne pripadaju Rusiji.
Istovremeno, Moskva tvrdi da bi preusmjeravanje dobiti od zamrznutih sredstava predstavljalo krađu.
Grupa (G7) sedam razvijenih zemalja traži načine da iskoristi budući prihod od zamrznute ruske imovine kako bi pojačala finansiranje ratom razorene Ukrajine.
G7 su zajedno sa saveznicima zamrzli oko 300 milijardi eura, kao što su strane valute i državne obveznice, ubrzo nakon što je Moskva pokrenula invaziju na Ukrajinu u februaru 2022.
Rusija je oštro osudila sve pokušaje konfiskovanja ili prenamjene njene finansijske imovine kao kršenje međunarodnog prava. Predsjednik Vladimir Putin potpisao je 23. maja ukaz kojim se dozvoljava konfiskacija imovine koju drže američki građani i kompanije u Rusiji, kao odgovor na predlog Zapada.
Stotine američkih i evropskih firmi već su se povukle iz Rusije kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu i sankcije uvedene nakon toga.
Bonus video:
