Iako je pažnja tokom izbora za Evropski parlament (EP) fokusirana na uspjeh krajnje desnice, pojedini glasni kandidati protiv establišmenta iz redova ljevice i desnice će dobiti poslanička mjesta. Agencija Rojters je napravila selekciju nekoliko novih evroposlanika:
Češka Republika
Filip Turek - Partija motorista
Partija motorista češkog kolekcionara automobila i bivšeg motociklista Filipa Tureka je evroskeptična grupa koja nema predstavnika u češkom parlamentu, a koja tvrdi da brani prava vozača od klimatskih politika EU. Ona je formirala koaliciju sa protestnom strankom Zakletva i zajedno su osvojile treće mjesto sa 10,3 odsto glasova. Tureku (38), koji poziva na preoblikovanje Evrope raste popularnost na društvenim mrežama. Međutim, policija je istraživala fotografije od prije nekoliko godina, na kojima on koristi nacistički pozdrav, kao i neke druge aktivnosti koje bi mogle ukazivati da gaji simpatije prema nacistima. Optužnica nije podignuta, a on je odbacio optužbe kao nesporazum zbog lošeg smisla za humor u prošlosti.
Njemačka
Mari-Agnes Štrak-Cimerman - Njemački liberali
Mari Agnes Štrak-Cimerman, poznata poslanica u njemačkom Bundestagu i vojna ekspertkinja, ući će u EP ispred njene liberalne partije, FDP.
Ona je snažna pristalica Ukrajine i kritikovala je njemačkog kancelara Olafa Šolca, njenog koalicionog partnera, zbog toga što je u nekoliko navrata previše oklijevao da Kijevu pošalje oružje, uključujući njemačke krstareće rakete “taurus”.
Ona je nedavno kazala da je Šolc “autistična sveznalica”.
Ova 66-godišnjakinja je vodila aktivnu kampanju, kritikujući predsjednicu Evropske komisije (EK) Ursulu fon der Lajen zbog povećanja birokratije i zbog pretjeranih regulativa u ekonomiji.
Maksimilijan Krah (Nezavisni)
On je bio glavni kandidat njegove partije, međutim Maksimilijan Krah će sada morati da sjedi kao nezavisni poslanik u EP nakon niza skandala zbog kojih je postao previše toksičan i za krajnje desničarsku Alternativu za Njemačku (AfD).
Nadareni govornik, ovaj 47-godišnji pravnik je pripadao ekstremno desničarskom krilu njegove partije, a privukao je pažnju bezbjednosnih službi zbog nacionalističkih i islamofobičnih komentara.
Ništa od toga nije spriječilo njegove partijske kolege da ga ubjedljivom većinom izaberu za glavnog kandidata na evropskim izborima, ali je za njemačku partiju koja se predstavlja kao prvenstveno patriotska bilo ponižavajuće kada je njegov asistent optužen da špijunira za Kinu.
Kap koja je prelila čašu je bila njegova izjava za jedan italijanski list da nijesu svi pripadnici nacističke paravojne SS formacije bili loši ljudi zbog čega je Nacionalno okupljanje Marin le Pen prekinulo veze sa AfD-om.
Petr Bajstron (AfD)
Još jedan član desnog krila AfD-a, Petr Bajstron je kritikovao to što Njemačka šalje pomoć Ukrajini u njenoj borbi protiv ruske invazije. Kasnije se ispostavilo da je ovaj 51-godišnji biznismen češkog i njemačkog porijekla, redovni posjetilac propagandističkih portala blisko povezanih sa Kremljom.
Češke bezbjednosne službe tvrde da je on primio novac za pojavljivanje. Bajstron nije eksplicitno negirao te navode, ali je kazao da su oni dio političkog napada na njega.
Tokom pandemije, bio je istaknuti kritičar politike vakcinacije, optužujući “globaliste” da pokušavaju da “porobe” ljude “obaveznom vakcinacijom”.
Karola Rakete (Ljevica)
Njena partija je možda na ivici nestanka, ali pomorkinja, aktivistkinja i ekološkinja, 35-godišnja Karola Rakete je jedno od najistaknutijih lica koje će krasiti EP.
Rakete je veći dio svoje mladosti provela na istraživačkim putovanjima u Antarktiku i protestujući protiv sječe šuma, ali je postala poznata kao kapetanica na brod Sea-Watch 3, suprotstavljajući se vlastima tako što je spasavala libijske izbjeglice od davljenja u Mediteranu i iskrcavala ih u italijanskim lukama.
Zbog toga se kratko našla u kućnom pritvoru i na meti desničarskih političara, ali je istovremeno postala heroina za mnoge u redovima ljevice, što je rezultiralo njenim izborom za zajedničkog glavnog kandidata njemačke ljevice na evropskim izborima.
Iako je stranka osvojila manje od tri odsto glasova, izgleda da će ona biti garantovano izabrana. Mada je najpoznatija po spasilačkom radu, Rakete kaže da želi da se u parlamentu fokusira na pitanja životne sredine i klime, naglašavajući pravedno dijeljenje troškova prilagođavanja i minimiziranja klimatskih promjena između bogatih i siromašnih zemalja.
Italija
General Roberto Vanaći - Liga
Vanaći je general italijanske vojske koji je prošle godine objavio knjigu u kojoj omalovažava LGBTQ+ populaciju, manjine i feministkinje. Njegove ideje izazvale su bijes kod mnogih, ali su odjeknule kod lidera krajnje desničarske Lige, Matea Salvinija, koji ga je angažovao za glavnog kandidata njegove partije.
U njegovom bestseleru, Vanaći dovodi u pitanje da li ljudi koji nijesu bijelci ikada mogu biti Italijani, čak iako su rođeni u toj zemlji, i brani pravo svake osobe da “mrzi”.
Vanaći, 55-ogodišnji komandant padobranaca, bio je vojni ataše u italijanskoj ambasadi u Moskvi. On je pod istragom zbog pronevjere za vrijeme njegovog boravka u Rusiji. On odbacuje optužbe. Takođe je suspendovan iz vojske i optužen da je svojom knjigom diskreditovao vojsku.
Ilarija Salis - Italijanski savez Zelenih i Ljevice (AVS)
Salisova, 39-godišnja italijanska nastavnica, bila je više od godinu dana u pritvoru u Mađarskoj zbog navodnog napada na krajnje desničarske militante, što ona poriče. Njen slučaj je izazvao bijes u Italiji u februaru kada je na saslušanje u sudnicu uvedena okovanih nogu i ruku i sa lancem oko struka.
Tužioci traže kaznu od 11 godina zatvora. Njen visoki profil obezbijedio joj je mjesto na izbornoj listi AVS-a i kao izabrana poslanica ona sada ima imunitet i biće oslobođena u Mađarskoj.
Poljska
Danijel Obajtek - Pravo i pravda (PiS)
Danijel Obajtek, izvršni direktor državne rafinerije Orlen iz 2018. godine dok nacionalistička partija Pravo i pravda nije izgubila vlast 2023. godine, suočava se sa nekoliko istraga.
Tužioci istražuju da li je Orlen vještački snizio cijene goriva prije izbora 2023. kako bi pomogao PiS-u i da li je prodao imovinu koja pripada poljskoj rafineriji Lotos ispod tržišne vrijednosti kako bi dobili odobrenje regulatora za preuzimanje.
Takođe istražuju gubitak od oko 400 miliona dolara Orlen Trading Switzerland (OTS) u pretplatama.
Za vrijeme dok je Obajtek bio na čelu kompanije, Orlen je kupio izdavačku kuću Polska Press. Kritičari tvrde da je to bio pokušaj PiS-a da stekne veću kontrolu nad medijima, ali je Orlen tvrdio da je to čisto poslovna transakcija.
Obajtek se nije pojavio na nekoliko zakazanih saslušanja pred parlamentarnom komisijom, kao ni na saslušanju u kabinetu tužioca. On poriče sve optužbe.
Gžegož Braun - Konfederacija
Gžegož Braun iz poljske krajnje desničarske stranke Konfederacija izazvao je mađunarodni bijes u decembru kada je uzeo aparat za gašenje požara u predvorju parlamenta kako bi ugasio svijeće koje su bila zapaljene u okviru proslave Hanuke.
Nakon toga, Braun je u parlamentu jevrejski praznik opisao kao “satanistički” i rekao da je vratio “normalnost”.
Braun, koji je takođe u prošlosti davao proruske izjave, već je postao ozloglašen zbog incidenata poput onoga kada je u korpu za otpatke bacio božićnu jelku ukrašenu bojama Evropske unije i Ukrajine i zbog toga što je oštetio mikrofon dok je pričao jedan istoričar holokausta.
Španija
Tereza Ribera - Socijalistička partija
Španska ministarka energetike Tereza Ribera (55), predvodiće grupaciju od 20 poslanika Socijalističke partije koji su izabrani nakon što su istraživanja prvobitno pokazivala da će vladajuća partija pretrpjeti teški poraz.
Tehnokratkinja Ribera je bila na poziciji ministarke šest godina i uticajna je u Briselu gdje se zalagala za reformu energetskog tržišta bloka.
Kada je Španija prošle godine predsjedavala EU, ona je bila ključna osoba na COP28 konferenciji u Dubaiju. Nije isključeno da bi mogla dobiti poziciju u narednom sazivu EK.
U Španiji, ona je usmjeravala ambicioznu zelenu agendu od 2018, zalažući se za čvršću, brzu tranziciju na ekonomiju bez emisije karbona.
Horhe Busade - Voks
Horhe Busade (48), predvodio je špansku partiju krajnje desnice, Voks, do solidnog rezultata na izborima tokom vikenda povećavši broj poslaničkih mjesta sa četiri na šest. On je bio glas te partije u Briselu u proteklih pet godina.
Učinak Voksa nije bio snažan kao drugih grupa krajnje desnice u bloku i bio je slabiji u smislu udjela u ukupnom broju glasova nego na posljednjim nacionalnim izborima prošlog jula. Rezultat koji je partija ostvarila se smatra dobrim imajući u vidu snažnu konkurenciju i vidu influensera Alvisea Pereza i njegovog pokreta “Zabava je gotova”, koji je osvojio tri mjesta.
Busade pripada najkonzervativnijem krilu Voksa, čiji lider Santjago Abaskal oscilira između libertarijanskih stavova do antiimigracije, antigej i ultrakonzervativnih pozicija.
Alvise Perez (Zabava je gotova)
Influenser koji se bori protiv establišmenta, Alvise Perez, osvojio je 800 000 glasova i tri mjesta u EP, uglavnom od mladih birača koji u ovom desničarskom aktivisti vide uzor.
Njegova partija nema izborni program, osim što predlaže izgradnju zatvora sa Bazenom ili teretanom za korumpirane političare. Perez je obećao da će se odreći svoje plate evroposlanika ako bude izabran.
Alvise, koji se suočava sa nekoliko sudskih slučajeva zbog klevete, nije vodio tradicionalnu kampanju ali je iskoristio naloge na svojim društvenim mrežama - skoro milion pratilaca na Instagramu, preko 500 000 pretplatnika na Telgramu - kako bi učinio svoj simbol, vjevericu sa maskom Gaja Foksa, popularnom širom Španije.
Francuska
Žordan Bardela, Nacionalno okupljanje
Uglađeni 28-godišnjak sa velikom podrškom među mladim Francuzima, Žordan Bardela je blistavi podmladak Nacionalnog okupljanja Marin le Pen, koji je predvodio ovu partiju krajnje desnice do pobjede nad centristima predsjednika Emanuela Makrona na izborima u nedjelju.
Nakon što je prvi put izabran za poslanika 2019, Bardela je pomogao da Nacionalno okupljanje postane prijemčivije predvodeći napore da se ograde od rasističke prošlosti fokusiranjem na ekonomske teme, imigraciju i kritike EU.
Ponosi se svojim porijeklom iz radničke klase i surovih predgrađa Pariza, tvrdeći da sve duguje svojoj majci, koja je bila italijanska imigrantkinja, i Marin le Pen.
Makron je u nedjelju sazvao vanredne parlamentarne izbore za kasnije ovog mjeseca. Ukoliko bi krajnja desnica osvojila većinu glasova na tim izborima, Bardela bi najvjerovatnije bio kandidat za premijera.
Bonus video:
