U novom institucionalnom ciklusu Evropske unije, nakon evropskih izbora, Ursula fon der Lajen i Roberta Mecola mogle bi ponovo da budu predsjednice Evropske komisije (EK) odnosno Evropskog parlamenta (EP), Portuglac Antonio Košta možda će biti na čelu Evropskog savjeta, a Estonka Kaja Kalas nova šefica diplomatije, piše "Politiko".
Očekivalo se da će trgovina najvišim pozicijama trajati mjesecima. Međutim, iako još ništa nije potpuno izvjesno, sada se očekuje da lideri EU na neformalnom samitu u ponedjeljak (17. juna) stave potpise na nacrt sporazuma, izjavilo je za briselski portal više evropskih zvaničnika i diplomata pod uslovom da ostanu anonimni.
"Da kucnem u drvo, ali ovaj put stvari mogu da idu relativno brzo", rekao je jedan zvaničnik EU dodajući da će do formalng dogovora vjerovatno doći na samitu Evropskog savjeta kasnije ovog mjeseca (27-28. juna).
Razlog za optimizam u vezi sa vremenskim okvirom je i taj što će francuski predsjednik Emanuel Makron imati malo prostora za svoje uobičajene trikove kao veliki remetilački faktor.
Pošto su francuski liberali i Makron, jedan od glavnih posrednika u razgovorima o vodećim pozicijama, doživjeli težak poraz od krajnje desnice na izborima za EU, njegova pregovaračka moć u Briselu je oslabila. Njegova pažnja je sada usmjerena na vanredne izbore koje je raspisao u Francuskoj, a ne na funkcije u Briselu, ističe "Politiko".
Evropski zvaničnici i diplomate upozorili su da Evropa, suočena sa ruskom agresijom na Ukrajinu i potencijalnim povratkom Donalda Trampa u Bijelu kuću, ne može sebi da priušti "cjenkanje" u Briselu i žrtvovanje stabilnosti.
Kada je riječ o Ursuli fon der Lajen, ona će gotovo sigurno dobiti drugi mandat jer je njena grupa, Evropska narodna partija, ostala najveća politička snaga poslije evropskih izbora 6-9. juna.
"Vođe ne mogu da je zaobiđu, čak ni oni koji bi to žejleli," rekao je drugi zvaničnik EU. "Ona je njihov glavni kandidat, oni su najveća partija. Ona će biti prvi pokretač".
Socijalisti, druga po snazi grupa u Evropskom parlamentu i ključni dio aktuelne koalicije centra, ciljaju na čelnu poziciju u Evropskom savjetu, a Antonio Košta je favorit da zamijeni Šarla Mišela.
Međutim, kandidaturu Košte mogli bi da iskomplikuju njegovi pravni problemi. Naime, on se u novembru povukao sa mjesta premijera Portugala nakon su ga tužioci identifikovali kao osumnjičenog u opsežnoj istrazi o trgovini uticajem. Optužnica protiv Košte nije podignuta, ali ni tužioci nisu odustali od istrage.
Košta je, na svoj zahtjev, prošlog mjeseca odgovarao na pitanja tužioca i ponovo tvrdio da je nevin.
"Politiko" navodi da se u brojnim evropskim prijestonicama pravni slučaj protiv Košte ne smatra preprekom za njegov prelazak u Brisel. Košta ima dobre odnose sa Fon der Lajenovom i evropski lideri ga generalno vole.
A, kako je rekao jedan francuski zvaničnik, Makronu se sviđa bivši portugalski premijer koji govori francuski i sa kojim voli da vodi intelektualne rasprave.
Međutim, na njegove pravne probleme mogle bi da ukažu nordijske zemlje koje žele da poguraju kandidaturu danske premijerke Mete Frederiksen, isto iz redova socijalista, a čije se ime takođe pominjalo u Briselu posljednjih mjeseci.
Više zvaničnika EU reklo je da je u ovom trenutku najneizvjesnije mjesto šefa diplomatije bloka.
Estonska premijerka Kalas cilja na tu poziciju, i kao žena iz istočne Evrope, liberalka i nacionalna liderka, bila bi gotovo idealan izbor za liberale dok biraju nasljednika Žozepa Borela, piše "Politiko".
Uoči evropskih izbora, zemlje EU sa malo iskustva u vezi sa ruskom agresijom bile su skeptične prema njenim snažnim antikremaljskim stavovima. Neki zapadni lideri su strahovali da bi ona mogla da se fokusira isključivo na Rusiju i ne obraća dovoljno pažnje na druge regione, posebno Bliski istok i Afriku. Međutim, kako ističe "Politiko", to protivljenje je splasnulo jer bi Kalas savršeno odgovarala trenutnoj slagalici radnih mjesta, geografski, politički i diplomatski.
Najlakši dogovor u vezi sa nominacijama jeste da se aktuelnoj predsjednici EP Roberti Mecoli, iz redova narodnjaka, dodijeli još jedan dvoipogodišnji mandat. Međutim, o ovoj odluci konačnu riječ imaće sam Parlament, a ne lideri EU.
"Politiko" piše da će evropski lideri narednih dana, na neformalnoj večeri i samitu, pregovarati sa Fon der Lajenovom, nudeći joj podršku u zamjenu za ključne portfelje u narednoj EK.
Čak i ako Evropski savjet postigne brzi dogovor o slagalici vodećih pozicija, i dalje postoji prepreka u Evropskom parlamentu, koji bi mogao glasati o drugom petogodišnjem mandatu za Fon der Lajenovu već 18. jula.
"Uvijek postoji iznenađenje u razgovorima o vodećim pozicijama", rekao je jedan diplomata EU.
Bonus video:
