Evropska unija je, uz protivljenje Mađarske, obećala slanje novog paketa finansijske pomoći Kijevu. Novac bi trebalo da bude iskorišćen za jačanje vojnih odbrambenih kapaciteta napadnute zemlje.
Ovog utorka 25. juna trebalo bi da i zvanično počnu pregovori o članstvu Ukrajine u Evropskoj uniji. Na sastanku u Luksemburgu, EU će predstavniku vlasti u Kijevu predati pregovarački okvir koji definiše smjernice toka pregovora. Nakon konferencije s Ukrajinom, Unija će otvoriti i pregovore s Moldavijom.
„EU je životno osiguranje“ za obje zemlje, izjavila je uoči luksemburških sastanaka šefica njemačke diplomatije Analena Berbok. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski naglasio je da se tim korakom „ostvaruje evropski san“ njegovih zemljaka.
Pregovori bi mogli, kako se očekuje, da potraju nekoliko godina, a možda i nekoliko decenija. Pretpostavka za ulazak u EU je, barem u slučaju Ukrajine, mir s Rusijom.
I prije otvaranja pregovora s Unijom, iz Luksemburga je stigla još jedna dobra vijest za Kijev. „Tokom idućeg mjeseca mi ćemo Ukrajini na raspolaganje da stavimo 1,4 milijarde evra, a još jednu milijardu do kraja ove godine“, obećao je visoki predstavnik EU za spoljne poslove Žozep Borelj. Na konferenciji za novinare nakon sastanka šefova diplomatija zemalja-članica EU, on je rekao da bi taj novac trebalo da bude iskorišćen za protivvazdušnu odbranu, nabavku municije i pomoć ukrajinskoj industriji.
Kod tog novca radi se zapravo o kamatama na zamrznutu rusku imovinu. Odavno postoje planovi oko toga da se taj novac „preusmjeri“ kao pomoć Ukrajincima. Savjet EU se sada konačno, i to uz protivljenje Mađarske, dogovorio oko toga da se za pomoć Kijevu iskoristi 90 odsto raspoloživih kamata na rusku imovinu u okviru fonda EPF (European Peace Facility). I članice grupe G7 nedavno su postigle dogovor oko toga da se uz pomoć prihoda od kamata osiguraju krediti Ukrajincima.
Iz EPF se, prema navodima Evropske unije, u periodu između 2022. i 2024. godine, već prikupilo više od jedanaest milijardi evra za Ukrajinu. Prema navodima Evropske komisije na području EU je zamrznuta ruska imovina vrijedna oko 210 milijardi evra. Prema nekim procjenama, svake godine se na tu imovinu u prosjeku „zaradi“ između 2,5 i tri milijarde evra na konto kamata. Za 2023 je finansijski institut Euroclear, sa sjedištem u Belgiji, izračunao da su kamate na rusku imovinu iznosile 4,4 milijardi evra.
Pravni trik
Borelj je osim toga saopštio da se „uspjelo da se pronađe pravni postupak uz pomoć kojeg se sprečava svaki oblik blokade“. Pritom je vjerovatno mislio na Mađarsku i protivljenje te zemlje ideji da se prihodi od kamata na rusku imovinu „preusmjere“ u Kijev.
Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto najavio je da će njegova zemlja ispitati pravne mogućnosti koje su joj na raspolaganju protiv postupka EU, javila je agencija Rojters. EU tom odlukom „prelazi crvenu liniju“, izjavio je portparol mađarske vlade, citirajući pritom objavu Sijartoa na platformi Iks. Mađarski šef diplomatije kritikvao je „kršenje zajedničkih evropskih propisa bez presedana“.
Mađarska na čelu EU
Mađarska blokada po pitanju Ukrajine nije nikakva novost za EU. Ta zemlja već mjesecima blokira slanje nove finansijske pomoći u iznosu od nekoliko milijardi evra, baš kao i slanje vojne pomoći. Mađari tu politiku pravdaju strahom od toga da bi dodatna pomoć mogla da rezultira daljom eskalacijom rata. Prema Boreljovim navodima, ukupna vrijednost blokirane pomoći za Ukrajinu iznosi oko šest milijardi evra.
Evropska unija pak na drugoj strani blokira slanje novca Mađarskoj, i to zbog sumnji oko (ne)poštovanja načela vladavine prava. Mađarska će 1. jula preuzeti predsjedavanje Uniji u idućih šest mjeseci. Budimpešta će tako do kraja ove godine voditi i sastanke Ministarskog savjeta, odnosno biti ključna zemlja za kreiranje dnevnog reda sastanaka na nivou EU, kao i za pokretanja postupaka usvajanja novih zakona na nivou Unije.
S obzirom na predstojeću ulogu koju će Mađarska preuzeti u EU, odnosno u kontekstu dalje podrške Ukrajini, njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok u ponedjeljak je izjavila: „Mi sve te korake možemo zajednički da usvojimo u Uniji, onako kako smo to radili u protekle dvije godine. I tu su nam potrebni svi, uključujući i zemlju koja predsjedava Savjetom.“
Nove sankcije protiv Rusije
Ministarke i ministri spoljnih poslova EU na sastanku u Luksemburgu su osim toga usvojili i novi, 14. paket sankcija protiv Rusije. On posebno cilja na zatvaranje nekih „rupa“ koje su uočene u dosadašnjim paketima kaznenih mjera. Oko jedne tačke zemlje-članice ipak nisu (u potpunosti) slijedile preporuke Komisije. I to zbog Njemačke. Evropska komisija je, naime, htjela da kazni one koncerne koji preko svojih ekspozitura u inostranstvu „zaobilaze“ sankcije u trećim zemljama. U novom paketu samo stoji da koncerni moraju „što je moguće bolje“ da se potrude da se takve stvari ne događaju. Novim paketom sankcijama se, između ostalog, zabranjuje „pretovar“ ruskog tečnog prirodnog plina na području EU, kako bi se smanjili ruski prihodi od prodaje energenata.
Litvanski ministar spoljnih poslova Gabrijelius Landsbergis ocijenio je da je paket sankcija s vremenom postajao sve slabiji i slabiji. Rusija je novi paket kaznenih mjera nazvala „neefikasnim“. Na sastanku Ministarskog saveta u Luksemburgu se, između ostalog, raspravljalo i o situaciji na Bliskom istoku, kao i na Zapadnom Balkanu.
Bonus video:
