Nakon 14 godina na vlasti, britanski konzervativci su na putu ka istorijskom porazu dok različite projekcije oko opštih izbora pokazuju opozicionu Laburističku partiju koju vodi Kir Starmer, na pragu moguće parlamentarne supervećine.
Ukoliko pobijede, laburisti će se suočiti s nizom izazova od kojih su najizraženiji ekonomski problemi i ukorijenjena kriza životnih troškova dok su, tvrde stručnjaci, poslovne investicije i trgovina robom kolabirali poslije Bregzita, pišu svjetski mediji.
Poraz "najuspješnije" političke stranke
Do petka će britanski premijer Riši Sunak gotovo sigurno biti izbačen iz Dauning strita, a njegova vladajuća Konzervativna partija suočiće se sa najdubljom rupom u više od jednog vijeka, ukazuje Vol strit žurnal.
Ankete uoči izbora u Velikoj Britaniji 4. jula, pokazuju da su opoziciona Laburistička partija i njen lider Kir Starmer na putu pobjede s razlikom od oko 20 postotnih poena, čime će biti okončano 14 godina vladavine vladajućih torijevaca.
Postavlja se pitanje, kako ističe njujorški list, kolike će biti razmjere poraza najstarije i najuspješnije političke stranke na svijetu, mjereno godinama na vlasti u proteklih 150 godina.
Ako su ankete tačne, konzervativci su na putu da dobiju samo oko 20 posto glasova - što je njihov najmanji udio u modernoj britanskoj istoriji i manje od polovine 43,5 posto glasova koliko su osvojili na posljednjim opštim izborima 2019., kada je partija osvojila ogromnu parlamentarnu većinu sa 365 mjesta u poređenju sa samo 203 za laburiste.
Za torijevce, prema pisanju Vol strit žurnala, predstojeći poraz okončava više od decenije na vlasti koja je doživjela pet premijera i dramatične trenutke poput glasanja Britanije 2016. za izlazak iz Evropske unije. Od tada, britanska ekonomija se bori s problemima, dodatno pogoršana pandemijom i ratom u Ukrajini.
Konzervativnu partiju su često potresali i unutrašnji sukobi i skandali, naglašava list i dodaje da se torijevci pripremaju da, u najboljem slučaju, pet godina budu u opoziciji, a u najgorem za unutrašnje podjele koje bi joj mogle dodatno naštetiti.
Sunak, bivši bankar Goldman Saksa, proveo je posljednjih nekoliko dana kampanje pozivajući glasače da izaberu dovoljno torijevaca kako bi laburisti imali pravu opoziciju. Sunak je, podsjetio je Vol strit žurnal, u maju iznenadio gotovo sve raspisavši prijevremene izbore za ovo ljeto, uprkos tome što je bio daleko u zaostatku u anketama.
Jedan od razloga zašto torijevci idu u tako težak poraz je jednostavno taj što su glasači spremni na promjenu, ocijenio je list uz podsjećanje da nijedna britanska politička partija nikada nije osvojila peti uzastopni mandat na vlasti.
Britanska politika ima tendenciju da radi u ciklusima, pri čemu se dvije glavne stranke obično biraju između 10 i 15 godina prije nego što javnost glasa za opoziciju. Torijevci su vladali od 1980. do 1997., laburisti od 1997. do 2010., a torijevci od tada.
"Izumiranje torijevaca"
Nakon 14 godina na vlasti, čini se da su britanski konzervativci na putu ka istorijskom porazu, ocjenjuje u analizi Vašington post dodajući da pojedine prognoze ukazuju da konzervativci nakon izbora možda neće ni biti najveća opoziciona partija.
List ukazuje na prošlomjesečno istraživanje Telegrafa, novina koje su poznate po svojim konzervativnim sklonostima, koje predviđa "brisanje torijevaca", pri čemu bi bivša vladajuća partija pala na samo 53 mjesta sa sadašnjih 365 u Donjem domu, a laburisti bi osigurali zapanjujućih 516 mjesta.
Sunak bi, prema istraživanju koje prenosi vašingtonski list, izgubio svoje mjesto, kao i dvije trećine njegovog kabineta. Neke liberalne demokrate mogli bi, u nekim scenarijima, osvojiti više biračkih jedinica od njih.
Pojedini stručnjaci i analitičari označili su izbore kao mogući događaj koji će dovesti do "izumiranja torijevaca", koji su, naglasio je Vašington post, predsjedavali zadivljujućim periodom političkih i ekonomskih turbulencija od osvajanja vlasti 2010. pod tadašnjim liderom stranke Dejvidom Kameronom. Sada se Britanija nosi sa padom produktivnosti i ukorijenjenom krizom troškova života, ističe list.
"Realne plate stagniraju, ne više nego danas kada je koalicija predvođena Kameronom prvi put došla na vlast 2010. godine, dok je slab rast BDP-a od tada u velikoj mjeri rezultat visoke imigracije - BDP po glavi stanovnika jedva da je porastao", kazao je politički ekonomista Vilijam Dejvis dodajući da su poslovne investicije i trgovina robom kolabirali kao posljedica Bregzita.
Umjesto da vodi kampanju o naslijeđu svoje stranke, Sunak - koji je došao na vlast ne putem izbora, već unutarstranačkih glasanja – posljednje dane predizborne kampanje proveo je moleći glasače da osujete veliku većinu laburista.
Međutim, ukazuje Vašington post, torijevci pod njegovim vođstvom sada vjerovatno ne vode samo izgubljenu bitku protiv nadolazećih laburista, već i protiv pobunjeničke krajnje desničarske Reformske partije Ujedinjenog Kraljevstva. Stranku predvodi Najdžel Faraž, koji je bio jedan od najuticajnijih britanskih političara tokom protekle decenije.
I Boris Džonson u kampanji
Ostavljajući po strani svoje nesuglasice s Rišijem Sunakom, bivši premijer Boris Džohnson se pridružio predizbornoj kampanji u jedanaestom satu, piše Tajms.
Džonson se 2. jula pojavio na predizbornom skupu u centru Londona u posljednjem pokušaju da povrati nezadovoljne birače konzervativaca, ističe londonski list, dodajući da je on upozorio glasače torijevaca da će laburisti "podeblajti poreze" i "progoniti privatna preduzeća, obrazovanje i zdravstvo".
Džohnson je direktno kritikovao i Faraža zbog njegove tvrdnje da je Zapad isprovocirao Putina da napadne Ukrajinu, i istakao obećanje torijevaca da će povećati potrošnju na odbranu na 2,5 posto do 2030.
Džonsonova intervencija, prema pisanju Tajmsa, dolazi nakon što mu je Sunak prošle sedmice poslao poruku tražeći od njega da učini sve što je u njegovoj moći da pomogne kampanji koja ulazi u završnu fazu.
Bio je to jedan od najdelikatnijih pregovora u predizbornoj kampanji, ukazuje list i ističe da već nedeljama Džonsonovi i Sunakovi pomoćnici pokušavaju iza kulisa da ih ubijede da održe zajednički događaj kao demonstraciju jedinstva kako bi se spriječilo očigledno egzistencijalno uništenje torijevaca.
Kako je svaka ambicija za pobjedu na izborima odavno nestala, prekasno je da se preokrene izborna sreća Konzervativne stranke, zaključuje Tajms i dodaje da i dalje postoji nada "da će intervencije velikih torijevskih zvijeri prošlosti i sadašnjosti biti dovoljne da se izbjegne katastrofa".
Britaniji potreban novi početak
Čini se da su glasači odlučili da je, nakon često turbulentnih 14 godina na funkciji pet premijera, vrijeme Konzervativne partije isteklo, pišu u komentaru urednici Fajnenšl tajmsa ističući da se laburistima, s druge strane, mora dati prilika da vladaju.
Nijedna partija na vlasti tako dugo ne može izbjeći obračun, a barem od 1979. godine nijedna vlada nije ostavila državne poslove u tako očajnom stanju, ocjenjuje list, naglasivši da su rast privrede i realne plate od 2010. znatno zaostale, da je poresko opterećenje blizu rekorda nakon 1945., dok je državni dug najveći u odnosu na proizvodnju u posljednjih 60 godina. Javne usluge se raspadaju, a britanska odbrana je iscrpljena.
Konzervativci mogu ukazati na vanjske šokove: posljedice finansijske krize i velike recesije; globalna pandemija i invazija Vladimira Putina na Ukrajinu. Međutim, ocjenjuju urednici Fajnenšl tajmsa, velika šteta je nanesena iznutra, uz pojašnjenje da su proširene mjere štednje oslabile javnu oblast, da je Liz Tras kao premijerka 2022. neoprezno izazvala krizu tržišta dok se Bregzit pokazao kao čin teškog ekonomskog samopovređivanja.
List dodaje da je tokom grozničavog procesa povlačenja iz EU, vlada Borisa Džonsona "igrala brzo i labavo sa vladavinom prava", podrivajući poštovanje javnosti prema politici i institucijama, dok je položaj Britanije umanjen u očima njenih saveznika.
Iako je premijer Riši Sunak preduzeo korake da popravi situaciju, on ni sada ne djeluje kao lider stranke zaglibljene u svađe, piše londonski list uz ocjenu da su konzervativci - prečesto od 2010. godine - davali prioritet upravljanju svojom razularenom partijskom politikom u odnosu na zdravo upravljanje Britanijom.
S druge strane, Laburistička partija Kira Starmera danas je u boljoj poziciji da obezbijedi vodstvo koje je zemlji potrebno. Starmer je transformisao ono što je, kako ističu urednici Fajnenšl tajmsa, bila havarijska grupa koja je žudjela za neuspjelim intervencionizmom 1970-ih natrag u kredibilnu stranku vlade.
Iako su izazovi specifični za Britaniju izuzetno teški, nova vlada se mora suočiti s istim problemima kao i druge vodeće ekonomije: borba protiv klimatskih promjena i ovladavanje vještačkom inteligencijom, te suočavanje s Kinom u usponu, revizionističkom Rusijom i, moguće, drugim Trumpovim predsjedništvom u SAD, naglasio je list uz zaključak da veliki dio zemlje, zapravo žudi za novim početkom.
Bonus video:
