U drugom krugu vanrednih parlamentarnih izbora u Francuskoj najviše glasova je danas dobila ljevičarska koalicija Novi narodni front, po prvim procjenama izlaznih anketa, ispred tabora predsjednika Emanuela Makrona i ekstremne desnice, tako da nijedan blok neće imati apsolutnu većinu za samostalnu vladavinu.
Danas se glasalo za 501 poslaničko mjesto u Narodnoj skupštini Francuske koja ima 577 poslanika. U prvom krugu je 30. juna izabrano samo 76 poslanika.
Ekstremno desničarska stranka Nacionalno okupljanje ulazi u Parlament sa do sada najvećim brojem poslanika (između 115 i 155), ali ostaje daleko od preuzimanja vlasti, bilježeći razočaravajući rezultat u poređenju sa prodorom u prvom krugu prije sedam dana.
Sa 172 do 215 poslanika prema prvim procenama instituta za ispitivanje javnog mnjenja, lijevi savez Novog narodnog fronta, koji čine stranke koje se ne slažu oko niza pitanja, iznenada postaje vodeća politička snaga u zemlji.
Mjesec dana poslije raspuštanja Parlamenta, Makron i njegova tabor Zajedno, imaće od 150 do 180 poslanika, a imali su 250 na parlamentarnim izborima u junu 2022.
Odziv birača bio je oko 67 odsto, što je najveća izlaznost od 1981. godine.
Za sada nije poznato kako će biti sastavljena nova vlada.
Premijer neće sigurno biti lider Nacionalnog okupljanja Žordan Bardela, koji je ranije pominjao da će biti premijer u slučaju apsolutne većine. Taj scenario bi otvorio put za liderku ekstremne desnice Marin Le Pen da eventualno pobedi na predsjedničkim izborima 2027. godine.
Mnoga pitanja se otvaraju u Francuskoj, zemlji stubu Evropske unije, uronjenoj u nepoznato, bez izvjesnosti o budućoj vladi tri nedjelje prije otvaranja Olimpijskih igara.
Pitanja su da li će ljevičarske stranke i Makronov tabor naći politički dogovor; Kakvo mjesto će zauzeti radikalna ljevica i njen lider Žan Lik Melanšon; a postavlja se i pitanje strategije desničarske stranke Republikanci posle izbacivanja lidera Erika Siotija i osvajanja od 57 do 67 poslaničkih mjesta.
Tri nedjelje prije otvaranja Olimpijskih igara, koje će Francusku staviti u centar pažnje svijeta, ona bi, pod uslovom da se postigne konsenzus, mogla da krene ka tehničkoj vladi, poput one koja je spasla Italiju od dužničke krize 2011.
U nejasnim uslovima Emanuel Makron bi takođe mogao biti naveden da odugovlači s odlukom o tome šta dalje, a sadašnji premijer Gabrijel Atal se izjasnio da je spreman da "obezbijedi kontinuitet države koliko god je potrebno".
Rojters navodi da će ovi rezultati, ako budu potvrđeni, ostaviti parlament podijeljen na tri velike grupe sa izuzetno različitim platformama, koje nemaju tradiciju saradnje.
To bi potencijalno moglo najaviti period nestabilnosti, osim ako ljevica ne uspije postići dogovor sa drugim strankama da rade zajedno, dodaje agencija.
Makron pozvao na oprez u analizi rezultata
Predsednik Francuske Emanuel Makron pozvao je večeras na oprez u analizi rezultata danas završenih vanrednih parlamentarnih izbora, kako bi se znalo ko bi mogao da bude zadužen za formiranje nove vlade, saopštilo je Makronovo okruženje.
Makron je rekao da je njegov blok "veoma u životu" poslije sedam godina na vlasti.
Jelisejska palata je navela da će Makron sačekati "strukturisanje" novog saziva Parlamenta da bi donio "neophodne odluke".
Bardela neuspjeh na izborima pripisao "savezu sramote"
Predsjednik Nacionalnog okupljanja Žordan Bardela osudio je večeras "savez sramote" koji je "Francuzima oduzeo pravo na politiku oporavka", pošto je njegova stranka završila treća u drugom krugu parlamentarnih izbora.
"Nacionalno okupljanje oličava više nego ikada jedinu alternativu", rekao je Bardela i dodao da njegova stranka neće upasti u "bilo kakav politički kompromis", uvjeravajući da "ništa ne može zaustaviti ljude koji su ponovo počeli da se nadaju".
Ekstremna desnica je osvojila najviše glasova u prvom krugu parlamentarnih izbore prije sedam dana, ali je danas propala mogućnost za Bardelu da postane premijer, kako je ranije pominjao.
Strah od vlade sa ekstremnom desnicom na čelu prvi put od kraja Drugog svjetskog rata, doveo je između dva kruga glasanja do formiranja "republikanskog fronta" sa strankama desnice, desnog centra i ljevice namijenjenog da kontrira kandidatima Nacionalnog okupljanja.
Veliki broj kandidata koji se kvalifikovao za drugi krug izbora iz tog novog "republikanskog fronta" povukao se u prilog kandidata koji ima najveće šanse da pobijedi protivnika iz Nacionalnog okupljanja. Na taj način je izbjegnuto rasipanje glasova.
Za radikalnu ljevicu sadašnji premijer treba da ode s vlasti
Lider radikalne ljevice Žan-Lik Melanšon, čija je stranka Nepokorena Francuska članica Novog narodnog fronta, koji je zauzeo prvo mjesto na izborima, ocijenio je večeras da sadašnji premijer Gabrijel Atal treba da ode.
"Naši ljudi su jasno odbacili najgore rješenje", rekao je Melanšon, aludirajući na ekstremnu desnicu, koja je bila favorit sa najviše glasova u prvom krugu, ali je konačno došla na treću poziciju.
Bivši predsjednik Oland izabran za poslanika
Bivši predsjednik Francuske, socijalista Fransoa Oland, uspio je danas da se vrati u politiku tako što je izabran za poslanika svog okruga.
On je iz ljevičarskog saveza Novi narodni front, koji je dobio najviše glasova u drugom krugu vanrednih parlamentarnih izbora.
Oland (69) je bio šef države od 2012. do 2017, kada je predsjednik postao centrista Makron, i sedam godina kasnije je izašao kao pobjednik u svom okrugu Korez na jugozapadu Francuske.
Oland je osvojio 43 odsto glasova, ispred kandidata ekstremne desnice, a u prvom krugu prije sedam dana je dobio 37,6 odsto.
Bonus video:
