Početkom aprila neki stanovnici Harkova primili su seriju zastrašujućih tekstualnih poruka od vladinih zvaničnika koji su ih upozoravali da napuste grad prije nego što ga ruske snage opkole.
"Zbog prijetnje od neprijateljskog opkoljavanja pozivamo civilno stanovništvo Harkova da napusti grad do 22. aprila", stajalo je u jednom upozorenju, koje je nosilo logo Državne službe za vanredne situacije Ukrajine i prikazivalo sigurne rute za bijeg na sofisticiranom infografiku.
Bilo je lažno. Volodimir Timoško je to odmah znao. On je šef policije Harkovske oblasti i bio bi jedan od prvih koji bi saznao za bilo kakve zvanične planove evakuacije.
"Stanovnici su počeli masovno da dobijaju ova obavještenja", rekao je pedesetogodišnji Timoško za Rojters dok je dijelio skrinšot upozorenja, poslatog dok su se ruske trupe gomilale na granici udaljenoj 30 kilometara.
"Ovo je psihološka operacija, izaziva paniku. Šta bi prosječan građanin pomislio kada primi takvu poruku?", pita on.
Dezinformacije i propaganda, odavno prisutni u ratovima, digitalno su pojačani u borbi za Ukrajinu, najvećem sukobu koji je svijet vidio od pojave pametnih telefona i društvenih mreža.
Timoško je rekao da je primio oko deset sličnih poruka putem SMS-a i Telegram mesendžera u aprilu i početkom maja, u sedmicama koje su prethodile ruskoj ofanzivi na sjeveroistoku Ukrajine koja je počela 10. maja i otvorila novi front u ratu.
Ukrajinski bezbjednosni zvaničnik, koji je tražio da ostane anoniman, kako bi pričao o osjetljivim pitanjima, rekao je da Rusi često šalju veliki broj tekstualnih poruka s uređaja pričvršćenih za Orlan-10 izviđački dron dugog dometa koji može da prodre desetinama kilometara u ukrajinski vazdušni prostor.
Uređaji, poznati kao Leer-3 sistemi, imitiraju bazne stanice mobilne mreže na koje se telefoni automatski povezuju u potrazi za signalom, dodao je.
Slanje poruka je bilo praćeno naletom na društvenim mrežama dok su ruske trupe napredovale prema Harkovu, prema riječima Andrija Kovalenka, šefa Ukrajinskog centra za suzbijanje dezinformacija (CCD), ogranka nacionalnog bezbjednosnog savjeta.
Prosječan broj objava na društvenim mrežama klasifikovanih kao dezinformacije o ratu od strane ukrajinskih vlasti skočio je sa 200 dnevno u martu na više od 2.500 kada je počela ofanziva na Harkov u maju, pokazuju podaci koje je prikupio CCD.
Šef CCD-a rekao je za Rojters da su ukrajinske obavještajne službe procijenile da kampanje dezinformacija prvenstveno sprovode ruska FSB bezbjednosna služba i vojna obavještajna agencija poznata kao GRU.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova i FSB nisu odgovorili na zahtjev za komentar na ukrajinske tvrdnje, dok Rojters nije bio u mogućnosti da kontaktira sa GRU-om.
Moskva je optužila Ukrajinu i Zapad da su pokrenuli sofisticirani informativni rat protiv Rusije, koristeći velike medije, odnose s javnošću i tehnološke resurse Zapada kako bi širili lažne i pristrasne narative o Rusiji i ratu.
Ukrajinski bezbjednosni zvaničnik priznao je da njegova zemlja koristi onlajn kampanje kako bi pokušala da pojača antiratno raspoloženje među ruskim stanovništvom, iako je tu aktivnost okarakterisao kao "strateške komunikacije" za širenje tačnih informacija o sukobu.
Botovi i mikrotargetiranje
Rojters je intervjuisao devet osoba sa znanjem o informativnom i dezinformacijskom ratu koji se vodi paralelno s vojnim operacijama na terenu, uključujući ukrajinske zvaničnike, one koji prate dezinformacije i bezbjednosne analitičare.
Ukrajinski bezbjednosni zvaničnik, koji je tražio da ostane anoniman, rekao je da su obavještajne agencije od početka invazije 2022. godine zatvorile 86 ruskih bot farmi, smještenih u Ukrajini, koje su kontrolisale ukupno tri miliona računa na društvenim mrežama s procijenjenom publikom od 12 miliona ljudi.
Takvi objekti su prostorije ispunjene bankama specijalizovane računarske opreme koja može dnevno registrovati stotine lažnih naloga na društvenim mrežama kako bi širile lažne informacije, dodao je, navodeći jednu farmu koju su prošle godine pronašle bezbjednosne službe u gradu Viniciji u centralnoj Ukrajini.
Kovalenko je rekao da su trenutno najznačajniji izvori ruskih dezinformacija na internetu TikTok u Ukrajini i Telegram u Evropi. Obje platforme su široko korišćene u Ukrajini.
Rekao je da je TikTok ranije ove godine zatvorio oko 30 od 90 naloga koje je Ukrajina označila kao one koji šire ruske dezinformacije, dodajući da se često pojavljuju novi nalozi koji zamjenjuju one koji su zatvoreni.
TikTok je rekao za Rojters da njegove smjernice zabranjuju lažni ili obmanjujući sadržaj, dodajući da je zatvorio 13 prikrivenih mreža uticaja koje djeluju iz Rusije u posljednjih nekoliko godina.
"Zabranjujemo i stalno radimo na sprečavanju pokušaja stupanja u prikrivene operacije uticaja manipulisanjem našom platformom i/ili štetnim obmanjivanjem naše zajednice", rekao je portparol.
Mreže dezinformacija su grupe naloga koje kontroliše isti entitet i često se koriste za guranje koordinisanog narativa.
Telegram je rekao da razvija alat za dodavanje provjerenih informacija objavama.
"Telegram vjeruje da je najbolji način borbe protiv dezinformacija ne cenzura, već lak pristup provjerenim informacijama", dodao je portparol.
Gradonačelnik Harkova Ihor Terehov rekao je za Rojters da Rusi pokušavaju da izazovu paniku i nepovjerenje, navodeći primjer objava na društvenim mrežama koje tvrde da se glavni put za Kijev presvlači kako bi gradonačelnik mogao brže da pobjegne kada Rusi dođu - nešto što je odbacio kao laž.
"Oni pokušavaju da zastraše stanovništvo kako bi se ljudi osjećali nelagodno i napustili grad", rekao je u intervjuu u Harkovu krajem maja.
Do tada su se linije fronta sukoba na sjeveroistoku stabilizovale oko 20 km od ruba grada nakon što je ruska ofanziva isprva osvojila teritoriju na sjeveru prije nego što su je ukrajinska pojačanja osujetila.
Marija Avdejeva, bezbjednosna analitičarka iz Harkova koja se fokusira na ruske dezinformacije, pokazala je Rojtersu infografsku kartu s državnim grbom Ukrajine u obliku trozubca, objavljenu na Facebooku početkom aprila, otprilike u isto vrijeme kada je šef policije Timoško dobio drugu evakuacionu mapu putem direktne poruke na Telegramu.
Neporemećena glasnom eksplozijom klizne bombe nekoliko kilometara dalje, objasnila je kako su karta i prateći tekst uključivali lažna zatvaranja puteva i tvrdnje da se očekuju raketni napadi na određena područja oko grada uskoro.
Mikrotargetiranje - koje analizira onlajn podatke ljudi kako bi ciljao određene pojedince i publiku za njih specifičnim porukama, slično ciljanom oglašavanju, komplikuje zadatak CCD-a koji prati kampanje uticaja i suprotstavlja se lažnim narativima, rekao je Kovalenko.
"Ova aktivnost je značajno veoma taktička", rekao je Džon Haltkvist, glavni analitičar američke sajber bezbjednosne firme Mandiant, govoreći o ruskim kampanjama dezinformacija u Ukrajini.
"Vidjeli smo ciljano djelovanje sve do ukrajinskih vojnika u rovovima", dodaje on.
Vazdušni udar ruši TV toranj
Ukrajinci su posebno ranjivi na digitalne dezinformacije; više od tri četvrtine stanovništva dobija vijesti s društvenih mreža, mnogo više nego iz bilo kojeg drugog izvora informacija, prema studiji koju je naručio USAid 2023. godine.
To je znatno više nego u bilo kojoj od 24 evropske zemlje obuhvaćene izvještajem Rojters Instituta za proučavanje novinarstva iz 2024. godine, koje prosječno imaju stopu od 44 odsto.
Krajem aprila, dok su se moskovske snage gomilale na granici blizu Harkova, ruski vazdušni udar je uništio glavni televizijski toranj u Harkovu, otežavajući pristup infromacijama gradu.
Dramatični snimci koje je dobio Rojters pokazali su kako se glavni jarbol televizijskog tornja lomi i pada na zemlju.
Dok je ofanziva na Harkov dovela do značajnog skoka u dezinformacijskim aktivnostima, bilo je sličnih ruskih kampanja tokom rata, prema riječima sagovornika.
Šef CCD-a istakao je rusku kampanju iz oktobra 2023. godine koja je imala za cilj da naglasi ideju da se Ukrajina suočava s teškom zimom i porazom u ratu.
Osavul, ukrajinska kompanija koja se bavim praćenjem dezinformacija, pokazala je Rojtersu svoje podatke za ovu kampanju, koju su nazvali "crna zima". Izbrojali su 914 poruka koje su objavili 549 aktera, a koje su kolektivno skupile gotovo 25 miliona pregleda.
Ipak, prema riječima Kovalenka, sama razmjera i učestalost ruskih operacija uticaja znači da Ukrajinci postaju sumnjičaviji prema informacijama koje primaju, umanjujući njihov uticaj.
Pritisak dezinformacijama tokom ruskog početnog napredovanja prema Harkovu na početku invazije 2022. godine - kada su se prilično približili gradu - doprinio je panici i šoku koji su doveli do bijega stotina hiljada stanovnika, reklo je nekoliko zvaničnika i stručnjaka.
Ovaj put, samo mali broj ljudi napustio je Harkov, iako je količina poruka sa dezinformacijama usmjerenih na grad bila dvostruko veća nego u martu 2022. godine, prema podacima CCD-a.
Uprkos skoro svakodnevnim raketama i bombama koje padaju na grad - napadima koji su se intenzivirali u maju ove godine - 1,3 miliona ljudi ostaje, prema riječima gradonačelnika Harkova Terehova, otprilike isto kao prije posljednje ruske vojne invazije u regiji.
Relativni nedostatak panike takođe odražava sve veću naviknutost Ukrajinaca na život pod napadima.
Rojters je razgovarao s gotovo dvije desetine stanovnika Harkova u drugoj polovini maja, kada je grad bio gađan s nekoliko bombi ili raketa dnevno.
Većina je rekla da ne osjećaju želju da odu i da ne mare za opasnost govoreći da su se navikli na to. Nekoliko njih je reklo da su prestali da prate vijesti.
"To je psihološki mehanizam, navikavamo se na opasnost", rekla je psihološkinja iz Harkova Irina Markevič.
Krajem maja dopisnici Rojtersa bacili su se na tlo u zaklon kada su čuli zvižduk navođene bombe koja se probijala kroz vazduh. Naizgled neuznemirene, majke koje su gurale dječja kolica nastavile su šetnju parkom, a ljudi su se kupali u javnoj fontani.
Julija Oleško, 55-godišnja dadilja koja je gurala kolica u centralnom parku Harkova, rekla je da je najbolji način da se prebrodi noćna mora jednostavno fokusiranje na svakodnevni život.
"Juče sam razmišljala: šetati Harkovom je kao hodati po minskom polju... ali trudim se da ne razmišljam o tim strahovima, inače bih mogla da padnem u depresiju. Isključimo se, inače nećemo preživjeti", rekla je.
prevod: S. Strugar
Bonus video:
