Vlasnik Iksa Ilon Mask izazvao je bijes britanske vlade nakon što je povodom nereda koji su zahvatili tu zemlju objavio komentar "građanski rat je neizbježan".
Kabinet premijera Kira Starmera je saopštio da nema "nikakvog opravdanja" za Maskove komentare.
U odgovoru na Starmerovu izjavu da njegova vlada "neće tolerisati napade na džamije ili muslimanske zajednice", vlasnik Iksa je rekao: "Zar ne bi trebalo da budete zabrinuti za napade na sve zajednice?" Milijarder je u trećoj objavi ocijenio da policija djeluje pristrasno.
Britanska ministarka unutrašnjih poslova Ivet Kuper kritikovala je način na koji društvene mreže kontrolišu podstrekavanje i dezinformacije na svojim platformama.
"Postoje neke stvari koje su već očigledno kriminalne, gdje će biti potrebna intervencija policije i akcija za procesuiranje tih slučajeva", izjavila je Kuper za BBC.
"Postoje i druge oblasti gdje kompanije društvenih mreža već imaju jasne obaveze da uklone kriminalni materijal i trebalo bi to da rade, ali ponekad to traje predugo. U nekim oblastima su dali obećanja u vezi sa svojim uslovima i pravilima koja bi trebalo da budu primijenjena, ali to se ne radi."
Britanski ministar za tehnologiju Piter Kajl sastao se s predstavnicima platformi društvenih mreža uključujući Iks da ih podsjeti na odgovornost da zaustave širenje rasne mržnje i podsticanje na nasilje.
Ipak, uprkos zabrinutosti zbog širenja desničarskih poruka, čini se da su britanski alati za primoravanje društvenih mreža da djeluju ograničeni.
Neredi u više gradova, tokom kojih su napadnute džamije i mjesta gdje su smješteni tražioci azila, izbili su nakon ubistva tri djevojčice na času plesa u Sautportu, primorskom gradu na sjeveru Engleske, nakon što su lažne poruke na društvenim mrežama pogrešno identifikovale osumnjičenog ubicu kao islamističkog migranta.
Agitatori koriste dugotrajne tenzije oko imigracije i, u posljednje vrijeme, sve veći broj migranata koji ilegalno ulaze u zemlju prelazeći Lamanš na gumenim čamcima.
Ti problemi su bili centralno pitanje prošlomjesečnih izbora, a bivši premijer Riši Sunak je obećao da će zaustaviti čamce deportovanjem "ilegalnih imigranata" u Ruandu. Iako je sadašnji premijer Starmer odbacio taj plan nakon što je ostvario uvjerljivu pobjedu, obećao je da će smanjiti imigraciju u saradnji s drugim evropskim zemljama i ubrzavanjem deportacije osoba kojima je odbijen zahtjev za azil.
Širenju lažnih informacija o ubistvu djevojčica prošle sedmice pomogli su lažni informativni kanali na Iksu.
Desničarski influenseri s ogromnim dometom, kao što su osnivač Engleske odbrambene lige Tomi Robinson i glumac koji je postao aktivista protiv woke pokreta Lorens Foks, slali su poruke hiljadama svojih pratilaca na društvenim mrežama.
Vocap i Telegram su korišćeni za organizaciju okupljanja u kratkom roku, dok su leci koji organizuju specifične proteste šireni na Fejsbuku. TikTok je bio preplavljen video-zapisima nasilja.
Međutim, Iks se posebno pokazao kao žarište desničarskih razgovora. Pored Maskove direktne intervencije, ta platforma je takođe vratila Robinsonov nalog. On je trenutno zabranjen na Instagramu i Fejsbuku.
"Prijetnja Ilona Maska demokratiji je nepodnošljiva. On koristi najveću i najuticajniju platformu u demokratskom svijetu da potpiruje rasni sukob i građanske nerede - u svojim objavama i onome što Iks promoviše. Demokratije više ne mogu to ignorisati", napisao je na Iksu kolumnista britanskog "Fajnenšl tajmsa" Edvard Lus.
Hajdi Aleksander, britanska ministarka pravosuđa, upozorila je šefove društvenih mreža da imaju "moralnu odgovornost da zaustave propagiranje i širenje obmanjujućih i otvoreno zapaljivih materijala na svojim platformama".
Aleksander, bivša zamjenica gradonačelnika Londona, oštro je kritikovala Ilona Maska.
"Ti komentari su potpuno neopravdani. Imamo policajce koji su ozbiljno povrijeđeni na našim ulicama, ljudi pljačkaju i pale zgrade. Za nekoga ko ima veliku platformu i veliki broj pratilaca, da koristi tu moć na tako neodgovoran način, mislim da je zapravo prilično nesavjesno. Svi bi trenutno trebalo da pozivaju na mir."
Portal "Politiko" piše da britanska vlada ima moćan zakonodavni alat koji može da upotrijebi, ali on još nije spreman.
Prema britanskom Zakonu o bezbjednosti na internetu, koji se godinama priprema, platforme će imati dužnost da "preduzmu snažne mjere" protiv ilegalnog sadržaja. To uključuje sadržaj koji podstiče nasilje ili je povezan s "kršenjem javnog reda i mira na rasnoj ili vjerskoj osnovi".
Platforme su dužne da spriječe pojavljivanje ilegalnog sadržaja na svojim platformama na prvom mjestu, i da ga brzo uklone ako se pojavi.
Neispunjavanje ovih obaveza moglo bi dovesti do toga da britanski medijski regulator Ofcom društvenim mrežama odredi novčane kazne do 18 miliona funti, ili 10 odsto njihovog globalnog prihoda, šta god da je veće.
Međutim, piše "Politiko", odredbe zakona o ilegalnom sadržaju stupaju na snagu tek krajem 2024. godine. A postojeći britanski zakoni o podsticanju nasilja potiču iz Zakona o javnom redu iz 1986. godine, koji je nekoliko decenija stariji od društvenih mreža, tako da policija mora da češlja platforme u potrazi za potencijalnim prekršajima.
Za sada, britanske vlasti mogu samo da apeluju na tehnološke kompanije da strogo sprovode sopstvene politike, od kojih mnoge tvrde da zabranjuju onu vrstu sadržaja koja je bila otvoreno prisutna na internetu proteklih dana.
"Nema potrebe da onlajn servisi čekaju da novi zakoni stupe na snagu prije nego što učine svoje sajtove i aplikacije sigurnijim za korisnike", rekao je portparol Ofcoma.
"Naša uloga će biti da osiguramo da regulisani servisi preduzimaju odgovarajuće korake da zaštite svoje korisnike", dodali su. "To neće podrazumijevati da mi donosimo odluke o pojedinačnim objavama ili nalozima."
Postojeći britanski zakoni o podsticanju nasilja potiču iz Zakona o javnom redu iz 1986. godine, koji je nekoliko decenija stariji od društvenih mreža
Sara Kan, koja je bila savjetnica bivšeg premijera Sunaka za društvenu koheziju, optužila je ministre da nisu poslušali njen izvještaj iz 2021. godine koji je napisala zajedno sa šefom Metropolitanske policije Markom Roulijem, a koji je upozorio da određeni rasprostranjeni oblici mržnjom motivisnog ekstremizma nisu obuhvaćeni postojećim zakonodavstvom.
"Naša pravila nisu evoluirala s ovom rastućom prijetnjom ekstremizma, postoje praznine u našem zakonodavstvu koje im omogućavaju da, u suštini, djeluju nekažnjeno", rekla je Kan za "Gardijan" ove sedmice.
U Evropskoj uniji, ekvivalent Zakona o onlajn bezbjednosti - Zakon o digitalnim uslugama - već je na snazi i Iks se suočava s istragom Evropske komisije zbog širenja toksičnog sadržaja na toj platformi.
U međuvremenu, društvene mreže bi mogle imati prednosti u hvatanju onih koji krše zakon. Nazir Afzal, koji je bio glavni tužilac na sjeverozapadu Engleske u vrijeme nemira 2011. godine, istakao je da će video-zapisi podijeljeni na internetu učiniti puno lakšom identifikaciju počinilaca u odnosu na prije 13 godina, kada je glavni resurs bila CCTV kamera.
Ali, kako se sukob s Maskom nastavlja, britanska vlada ostaje skeptična.
"Neki od ovih slučajeva se odnose na kriminalno ponašanje pojedinaca, a neki na odgovornost kompanija društvenih mreža", rekla je Kuper, ministar unutrašnjih poslova.
"Moramo se baviti oboma, jer očigledno ne možemo nastaviti ovako."
Bonus video:
