Skoro polovina građana Njemačke ima malo ili nimalo povjerenja u izvještavanje njemačkih medija o ratu na Bliskom istoku, pokazuje jedna nova anketa. Odakle to nepovjerenje?
Rat u Pojasu Gaze traje već skoro 11 mjeseci, a njemački mediji su stalno na udaru kritika zbog svog izvještavanja. „Mediji u Njemačkoj izvještavaju jednostrano i to u korist Izraela“ – kritika je koja se stalno može čuti. Da li gledaoci, slušaoci i čitaoci gube poverenje u nemačke medije?
Novinari TV-magazina ZAPP javnog servisa NDR o tome su naručili reprezentativnu anketu od Instituta za istraživanje javnog mnijenja Infratest Dimap. Rezultat: 40 odsto ispitanika ima veliko povjerenje u njemačko izvještavanje o ratu u Gazi i vojnoj ofanzivi Izraela, ali 48 odsto njih, dakle skoro svaki drugi ispitanik, ima malo ili nimalo povjerenja.
Dovodi se u pitanje nepristrasno i izbalansirano izvještavanje
„To je prilično loš rezultat za jednu reprezentativnu anketu o povjerenju u medije“, kaže Karola Rihter. Ona je profesorka na Institutu za komunikacije Slobodnog univerziteta u Berlinu, gdje između ostalog istražuje i način izvještavanja o ratu na Bliskom istoku u stranim zemljama. I s obzirom na to da u Njemačkoj generalno gledano postoji osnovno povjerenje u izvještavanje klasičnih medija, ona smatra da su rezultati ove ankete veoma značajni.
Glavni urednik javnog servisa ARD Oliver Ker smatra da su ove brojke šokantne – iako naglašava da su njemački mediji ocijenjeni kao cjelina, i da se pri tome nije gledalo samo na izvještavanje javnih servisa. „Sveukupno je zastrašujuće što toliko mnogo ljudi nema povjerenja u izvještavanje njemačkih medija“, ističe Ker.
Anketa je pokazala i da 38 odsto ispitanih smatra da je izvještavanje o ratu u Gazi izbalansirano, ali istovremeno 31 odsto njih misli da njemački mediji previše staju na stranu Izraela. Samo pet odsto ispitanih ocjenjuje da njemački mediji daju preveliku podršku palestinskoj strani, dok 26 procenata ne može ili ne želi da dâ odgovor.
Suviše malo palestinske perspektive?
To što skoro trećina ljudi osjeća da u njemačkim medijima postoji pristranost u korist Izraela je „visoka i neobična brojka“, ocjenjuje ekspertkinja za komunikacije Rihter. A glavni urednik ARD-a Ker ukazuje da postoje različiti faktori koji stvaraju takav utisak: „Jedan razlog može biti taj da u ovom sukobu mnogi ljudi, po mom mišljenju, nepokolebljivo stoje na jednoj strani.“ Zato je, kaže, za njih teško objektivno izvještavati.
Zašto ljudi imaju utisak pristrasnosti u korist Izraela? Jedan od razloga koji se često navodi na društvenim mrežama jeste da je palestinska perspektiva suviše malo zastupljena u njemačkim medijima. Da bi se provjerilo da li je taj utisak tačan, novinari TV-magazina ZAPP pregledali su sve emisije uživo na javnim servisima ARD i ZDF, koje su emitovane od 7. oktobra do kraja jula. U 15 emisija ARD-a koje su se bavile ratom na Bliskom istoku, bila su tri gosta palestinskog porijekla. Znatno više, njih deset, imalo je izraelsko državljanstvo.
Na pitanje, zašto u emisijama uživo postoji takva neravnoteža, glavni urednik ARD-a Oliver Ker odgovara: „Zapravo, ne mogu da vjerujem da je to tako.“ Prema njegovom mišljenju, redakcije i novinari ARD-a obično paze na ravnotežu i izbalansiranost. „Da je bilo značajnijeg odstupanja, ja bih to primjetio.“
U emisijama na ZDF-u koje se emituju uživo, slika je drugačija: U 30 emisija o ratu, bilo je ukupno osam nastupa ljudi s palestinskim poreklom, a devet je imalo izraelsko državljanstvo.
Kritike na izvještavanje o studentskim protestima
Posebnu ulogu u izvještavanju o ratu u Gazi i Izraelu ima izdavačka kuća Aksel-Špringer. U sklopu te kuće su novine i TV-kanal „Velt“, kao i tabloid „Bild“, najtiražniji list u Nemačkoj. Ta izdavačka kuća ima sopstveni „zakon“, koji se sastoji od pet načela. Jedno od njih glasi: „Podržavamo jevrejski narod i pravo na postojanje države Izrael.“
„Mislim da solidarnost s jevrejskim narodom i pravo Izraela na postojanje podržavaju i mnogi drugi mediji“, kaže Karola Rihter. Ali, iz toga, za medije izdavačke kuće Špringer proizilazi da Palestince i sve one koji kritikuju Izrael „treba diskreditovati i da protiv toga treba pisati“, ocjenjuje Rihter.
Jedan od istaknutih i mnogo kritikovanih primjera iz mjeseca maja bio je sljedeći: kada su se profesori sa berlinskih univerziteta izjasnili protiv toga što je policija nasilno uklonila studente koji su na demonstracijama podržavali Palestince, „Bild“ je o njima „pisao polemično“ – pa je još i objavio fotografije i puna imena profesora.
Izdavačka kuća Špringer je na nekoliko pisanih pitanja novinara ZAPP-a dala samo uopštene odgovore. U njima naglašava da je nezavisnost novinara i urednika jedno od njenih najvažnijih načela. „Ta nezavisnost podrazumijeva da redakcije iz svog ugla gledanja izvještavaju o politici izraelske vlade, ali i jasno i nedvosmisleno o terorističkom napadu Hamasa i njegovim antisemitskim aktivnostima kojima se taj napad relativizuje.“
Narativi izraelske vojske
Još jedna optužba na račun njemačkog izvještavanja o ratu na Bliskom istoku glasi: narativi, koji dijelom dolaze od ekstremno desne izraelske vlade ili vojske, često se u njemačkim medijima nekritički preuzimaju. Za to postoje primjeri u novinama, onlajn medijima, ali i na centralnom dnevniku ARD-a Tagesšau.
Desetog jula izraelska vojska pozvala je sve stanovnike Gaze da napuste grad, a istog dana na dnevniku ARD-a u 14 sati iz Tel Aviva se uživo uključila novinarka Laura Goudkamp. Na pitanje iz studija gdje bi civili trebalo da odu, ona je najprije rekla da će izraelska vojska dati informacije stanovništvu Gaze o tome, a zatim je kasnije dodala: „I usmenim putem se, naravno, prenose informacije o tome gdje i kako ljudi mogu da napuste grad koristeći bezbjedan koridor kako bi se sakrili u skloništima na periferiji grada.“
Koliko je poznato, u Gazi ne postoje takvi bezbjedni koridori za bjekstvo, niti skloništa. Kristijan Limpert, šef dopisništva ARD-a u Tel Avivu, koje je i odgovoran za taj prenos uživo, priznaje: „To je bila greška, koja nije smjela da se dogodi i koja naravno ozbiljno narušava ugled našeg dopisništva.“ ARD sada navodi da se svakodnevno trudi da objektivno izvještava o različitim događajima, a redakcija dnevnika „Tagesšau“ tu konkretnu grešku je i ispravila.
Uočljiv trend
Primjeri poput ovog odmah se dijele na društvenim mrežama, munjevito se šire i umanjuju povjerenje. Mnogi ljudi se na kraju u potpunosti okreću od tradicionalnih medija i informišu se samo putem društvenih mreža. Izvještaje etabliranih medija često primjete samo ako neko na nekom profilu kojem vjeruju kritikuje te medije. Uravnoteženim izvještajima se ne poklanja pažnja.
Komunikološkinja Karola Rihter kaže da se tu nazire svojevrstan trend: „Čini se da će doći do neke vrste fragmentacije u društvu, što znači da različite perspektive više neće biti u međusobnoj vezi.“ Sve u svemu, rat u Izraelu i Gazi ostaje jedna od najtežih tema za njemačke medije.
Bonus video:
