Dvoje američkih istraživača tvrde da su u Rusiji otkrili vjerovatno mjesto razmještanja novih ruskih krstarećih raketa na nuklearni pogon - 9M370 Burevestnik - za koje je predsjednik Vladimir Putin rekao da imaju skoro neograničen domet i da mogu da izbjegnu američku protivraketnu odbranu, javlja Rojters, a prenosi Glas Amerike.
Na slikama slike koje je 26. jula napravila komercijalna satelitska kompanija Planet Labs identifikovani su građevinski projekti koji se nalaze u blizini skladišta nuklearnih bojevih glava poznatog pod imenima Vologda-20 i Čebsara, kao potencijalnog mjesta za postavljanje novih raketa. Objekat se nalazi na oko 500 km sjeverno od Moskve.
Razmještanje Burevestnika u Vologdi omogućilo bi ruskoj vojsci da budu te rakete dostupne za brzo lansiranje.
Pronalaženje mjesta za moguće lansiranje raketa sugeriše da Rusija nastavlja sa njihovim razmještanjem nakon serije testova u posljednjih nekoliko godina, pri kojima je bilo problema.
Analitičar istraživačke i analitičke organizacije CNA, pogledao je satelitske snimke i identifikovao devet horizontalnih lansirnih rampi u izgradnji. One su smještene u tri odvojene grupe, da bi ih zaštitile od napada ili da bi spriječile slučajnu eksploziju u jednoj od detonacije projektila u drugima.
Rusko ministarstvo odbrane i ambasada u Vašingtonu nisu odgovorili na zahtjev da komentarišu ovo otkriće, stratešku vrijednost Burevestnika, rezultate testiranja i rizike koje oni predstavljaju. Portparol Kremlja rekao je da su to pitanja za Ministarstvo odbrane i odbio je da dalje komentariše.
Hans Kristensen iz Federacije američkih naučnika, koji je takođe proučavao slike Vologde na molbu Eveleta, rekao je da djeluje da su na njima lansirne rampe. Ali on je rekao da ne može dati konačnu procjenu, jer Moskva obično ne postavlja takve rampe pored skladišta nuklearnih bojevih glava.
Zamjenik ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov rekao je da će Rusija izmijeniti svoje smjernice o upotrebi nuklearnog oružja, kao odgovor na, kako smatra, "zapadnu eskalaciju u ratu u Ukrajini", izvjestila je u nedjelju državna novinska agencija TASS.
U izvještaju Nacionalnog centra za kosmičku obaveštajnu delatnost američkog vazduhoplovstva iz 2020. navodi se da će Rusija, ako uspješno uvede Burevestnik u upotrebu, imati jedinstveno oružje sa mogućnošću interkontinentalnog dometa.
Stručnjaci nazivaju Burevestnik političkim oružjem koje je Putin koristio da ojača svoj imidž moćnog lidera prije reizbora 2018. godine i da poruči Vašingtonu da ne može da odbaci njegovu zabrinutost zbog američke protivraketne odbrane i drugih pitanja.
Ali loši rezultati i ograničenja oružja izazvali su sumnje među osam stručnjaka koje je Rojters intervjuisao u vezi sa tim da li će njegovo postavljanje promijeniti nuklearni ulog za Zapad i druge ruske neprijatelje.
Burevestnik ima loše rezultate testiranja od najmanje 13 poznatih testova, sa samo dva delimična uspeha, od 2016. godine, prema podacima Inicijative protiv nuklearne pretnje (NTI), grupe koja se bori za smanjenje nuklearnih, bioloških i tehnoloških rizika. Među problemima je i eksplozija 2019. tokom neuspešnog pokušaja vađenja nuklearnog reaktora koji je ostao da radi na dnu Belog mora, godinu dana nakon pada prototipa, navodi se u izveštajima Stejt departmenta.
NATO nije odgovorio na pitanja o tome kako će alijansa odgovoriti na raspoređivanje tog oružja.
O tehničkim detaljima Burevestnika se malo zna. Stručnjaci procenjuju da bi ga mala raketa na čvrsto gorivo lansirala ubacivanjem vazduha u motor koji ima minijaturni nuklearni reaktor. Pregrejani i verovatno radioaktivni vazduh bi onda izašao, kako bi se obezbedio potisak napred.
Putin ju je predstavio u martu 2018, rekavši da će raketa biti nisko leteća, sa skoro neograničenim dometom, nepredvidivom putanjom leta i nepobediva za sadašnju i buduću protivvazdušnu odbranu. Međutim mnogi stručnjaci su skeptični prema Putinovim tvrdnjama.
Burevestnik bi, kažu, mogao da ima domet od nekih 23.000 kilometara.
Raspoređivanje Burevestnika nije zabranjeno Novim START sporazumom, posljednjim američko-ruskim sporazumom koji ograničava raspoređivanje strateškog nuklearnog oružja, a koji ističe u februaru 2026. godine.
Pozivajući se na rat u Ukrajini, Rusija je odbacila pozive SAD na bezuslovne razgovore o zamjeni novog START sporazuma, podstičući strah od sveopšte trke u nuklearnom naoružanju kada istekne.
Bonus video:
