Skoro tri mjeseca nakon što je izazvao političku krizu u Francuskoj raspisivanjem vanrednih izbora, predsjednik Emanuel Makron se muči da imenuje novog premijera kojeg rivali neće odmah srušiti, a koji će sačuvati njegovu ekonomsku politiku.
Izbori nijesu donijeli jasnog pobjednika, pa Makron sada mora da izabere premijera koji će zadovoljiti tri približno izjednačena politička bloka - ljevicu, krajnju desnicu i njegovu centrističku grupaciju - koji ni najmanje nisu skloni pravljenju ustupaka.
Makron se već nedjeljama sastaje s političkim liderima svih političkih grupacija kako bi pronašao mogućeg premijera, ali njegovi napori nijesu urodili plodom. Budući da mu je pozicija nakon izbora značajno oslabljena, on nema mnogo izbora osim da razmotri ustupke u vezi s teško izvojevanom reformom penzija koju ljevica prezire ili da se odrekne povećanja poreza, što zahtijevaju konzervativci.
“Predsjednik ne žuri jer ne želi premijera koji će dirati njegovu ekonomsku zaostavštinu. Povećanje poreza i reforma penzionog sistema su njegove crvene linije”, rekao je za Rojters socijalistički poslanik Artur Delaport.
Rivali ne žele da ostave utisak da prave ustupke Makronu, koji je veoma nepopularan i kod ljevice i kod desnice. Njegova pregovaračka pozicija dodatno je oslabljena u utorak nakon što je Eduar Filip, njegov popularni bivši premijer, odlučio da iskoristi situaciju i najavio svoju kandidaturu na sljedećim predsjedničkim izborima 2027. godine.
Odnos između Filipa i Makrona ranije je bio definisan rivalstvom, ali i međusobnim poštovanjem. Bivši premijer, koji je jedan od najpopularnijih političara u Francuskoj, obećao je “lojalnu, ali slobodnu” podršku Makronu, pri čemu njegova stranka Horizonti podržava francuskog predsjednika u parlamentu.
Nekoliko istaknutih članova partije Horizonti kazalo je za portal “Politiko” da Filip računa na to da će Makron biti primoran da se povuče prije kraja svog mandata.
Filipov potez, u kombinaciji s teškom situacijom u kojoj se nalazi, pokreće pitanje da li će Makron ostati do kraja svog drugog i posljednjeg mandata
Uprkos svojoj nepredvidljivosti, malo je vjerovatno da će Makron poslušati pozive s ljevice da podnese ostavku. Ipak, Filipov potez, u kombinaciji s teškom situacijom u kojoj se predsjednik nalazi, pokreće pitanje da li će Makron ostati do kraja svog drugog i posljednjeg mandata.
Delaport je kazao da je Filip svojim potezom “zabio nož u leđa predsjedniku”, dok je konzervativni senator Bruno Retalju nagovijestio da se Makronova era sada bliži kraju.
“Ušli smo u novi period”, kazao je on za BFM TV.
Jelisejska palata odbacila je Filipove predsjedničke ambicije, navodeći da je više fokusirana na sastavljanje vlade koja će voditi zemlju. “Moramo pronaći novog premijera, baviti se hitnim situacijama i izazovima s kojima se zemlja suočava. Tako da ostalo...”, rekao je savjetnik iz Jelisejske palate.
Izvori bliski Makronu navode da je, nakon nedjelja konsultacija, Makron suzio izbor kandidata za premijera na bivšeg socijalističkog premijera Bernara Kazneva sa lijeve strane i bivšeg ministra rada i Ksavijea Bertrana iz redova konzervativaca.
Nije jasno da li bi bilo koji od njih mogao da dobije dovoljno podrške u parlamentu da formira vladu, ili bi se odmah suočili s izglasavanjem nepovjerenja što bi ponizilo Makrona i vratilo Francusku na početak.
Senatorka Lor Darkos, saveznica Bertrana, izjavila je za Rojters da on ne bi pokušao da demontira Makronovu penzionu reformu iz 2023. godine, koja je dovela do višenedjeljnih protesta na ulicama i koja je usvojena zaobilazeći parlament.
Dok su ljevica i krajnja desnica odlučne da je ponište, čak je i Makronov centristički saveznik i politički veteran Fransoa Bairu izjavio da predsjednik treba da razmotri izmjene kako bi je ublažio.
Kako se Makronova potraga za premijerom odužila, javne finansije su se brzo pogoršale, a odlazeći ministar finansija Bruno Le Mer kazao je da su potrebne mjere štednje u vrijednosti od nekoliko desetina milijardi eura kako bi se pokrio budžetski deficit.
Međutim, ljevičarski poslanici zahtijevaju povećanje poreza, što je jedva prihvatljivo za Makrona nakon što je smanjio poreze za kompanije i domaćinstva za više od 50 milijardi eura otkako je prvi put preuzeo dužnost 2017. godine.
Konzervativna poslanica Veronik Luazi rekla je za Rojters da njena stranka Republikanci ne može podržati premijera koji bi povećao poreze ili dozvolio da javne finansije izmaknu kontroli.
Koga god da Makron izabere, suočiće se s vatrenim krštenjem jer vrijeme ističe za pripremu budžetskog zakona za 2025. godinu, što bi moglo izazvati posebno glasanje o nepovjerenju ako druge stranke ne budu zadovoljne.
Ako se to desi, “ne vidim drugo rješenje osim Makronove ostavke”, rekao je ljevičarski poslanik Erik Kokrel. “Kada su stvari blokirane, neko mora da popusti”.
Bonus video:
