Evropska komisija odbija da objavi nalaze istrage o ljudskim pravima u Tunisu koju je sprovela neposredno prije nego što je najavila kontroverzni migracioni sporazum sa tom sve autoritarnijom sjevernoafričkom zemljom.
Istraga evropskog ombudsmana otkrila je da je komisija tiho sprovela „vježbu upravljanja rizicima“ u vezi sa zabrinutostima o ljudskim pravima u Tunisu, ali neće objaviti njene rezultate, prenosi Gardijan.
Do sada je Brisel više puta izjavljivao da nema potrebe za procjenom uticaja na ljudska prava u vezi sa prošlogodišnjim veoma osporavanim sporazumom, koji je povezan s brojnim optužbama za zlostavljanje.
Čak i kada je ombudsman - nezavisno tijelo koje drži institucije EU odgovornim - zvanično zatražio nalaze svoje istrage o ljudskim pravima u Tunisu, Evropska komisija je odbila da ih podijeli, što je izazvalo zabrinutost zbog toga šta je otkrila.
"Ombudsman je otkrio da je, uprkos ponovljenim tvrdnjama komisije da nije bilo potrebe za prethodnom procjenom uticaja na ljudska prava, u stvari sprovedena vježba upravljanja rizicima za Tunis prije nego što je sporazum potpisan,“ navodi se u izvještaju objavljenom u srijedu.
Predstavljen u julu 2023. godine, migracioni pakt između EU i Tunisa u vrijednosti od 150 miliona eura ima za cilj sprječavanje ljudi da dođu do Evrope i najavljen je usred zabrinutosti da Tunis postaje sve represivniji, a njena policija djeluje uglavnom nekažnjeno.
Istraživanje Gardijana prošlog mjeseca otkrilo je zlostavljanja od strane bezbjednosnih snaga u Tunisu finansiranih iz EU, uključujući optužbe da su pripadnici nacionalne garde Tunisa silovali migrantkinje i tukli djecu.
Nekoliko dana kasnije, Međunarodnom krivičnom sudu (MKS) dostavljeni su dokazi koji dokumentuju široko rasprostranjeno zlostavljanje migranata iz podsaharske Afrike od strane tuniskih vlasti.
Situacija se vjerovatno nije poboljšala od tada, sa reizborom autokratskog predsjednika Tunisa, Kaisa Sajeda, koji ima istoriju rasističkih tirada protiv migranata iz podsaharske Afrike.
Ombudsmanka Emili O'Rajli u svom izvještaju je osudila Evropsku komisiju zbog skrivanja onoga što je znala o kršenjima ljudskih prava prije nego što je objavila sporazum, navodeći da je trebalo da komisija bude transparentnija.
O'Rajli je dodala da bi sprovođenje eksplicitne procjene uticaja na ljudska prava bilo poželjnije, jer su takve procjene obično javno dostupne.
Druga područja zabrinutosti, koje je O'Rajli identifikovala, uključuju procese koji su postavljeni za obustavu ili reviziju finansiranja kada su kršenja ljudskih prava povezana sa fondovima EU. Pozvala je da se usaglase konkretni kriterijumi za obustavljanje finansiranja projekata u Tunisu zbog kršenja ljudskih prava.
Ranije ovog mjeseca, Gardijan je otkrio da EU nije uspjela da povrati nijedan dio od 150 miliona eura plaćenih Tunisu u okviru migracionog sporazuma, uprkos tome što su sredstva povezana sa kršenjima ljudskih prava.
O'Rajli je takođe zatražila da organizacije koje prate ljudska prava u Tunisu uspostave mehanizme za podnošenje pritužbi kako bi pojedinci mogli da prijave navodna kršenja povezana sa projektima finansiranim od strane EU.
Odgovarajući na zahtjeve ombudsmanke, komisija je izjavila da je „vježba upravljanja rizicima“ u vezi sa kršenjima ljudskih prava u Tunisu nešto što sprovodi sa svim partnerskim zemljama koje bi mogle da dobiju podršku iz budžeta EU.
Dodali su da je ta vježba uzela u obzir kriterijemu slične onima u uobičajenoj procjeni uticaja na ljudska prava, uključujući "ljudska prava, demokratiju, vladavinu prava, bezbjednost i sukobe u relevantnoj partnerskoj zemlji".
O'Rajli nije imala pristup dokumentima. Komisija, međutim, nije proaktivno podijelila ove informacije, uključujući i svoj odgovor na stratešku inicijativu ombudsmanke o ovom pitanju, navodi se u izvještaju.
Portparol Evropske komisije izjavio je da će komisija u potpunosti odgovoriti nakon objavljivanja izvještaja.
Bonus video:
