Birališta u Gruziji zatvorena su u 20 sati na parlamentarnim izborima koji se uvelike smatraju referendumom o članstvu u Europskoj uniji.
Ishod glasovanja vjerojatno će odrediti hoće li se zemlja Južnog Kavkaza vratiti na put članstva u EU-u ili će pasti u autoritarizam i rusku orbitu, navodi AP.
Gruzijci biraju 150 zastupnika među kandidatima iz 18 stranaka. Ako niti jedna stranka ne osvoji 76 mjesta potrebnih za formiranje vlade, predsjednik će pozvati najveću stranku da formira koaliciju.
I stranka Gruzijski san, koja je vladajuća od 2012. godine, i opozicija rekli su da žele pridruživanje o EU-u, ali Brisel je ranije ove godine suspendovao proces članstva te zemlje koja broji oko 3,8 miliona stanovnika i graniči se s Rusijom, nakon što je vladajuća stranka usvojila zakone koji guše slobodu govora.
U podne je odaziv bio veći od 22 odsto, saopštila je Centralna izborna komisija, više nego na prošla dva prethodna izbora 2020. i 2016., ali oko tri odsto manje nego 2012. godine, kada je na vlast došao Gruzijski san dok se konačna brojka o izlaznosti još uvijek čeka.
Gruzijski san je izbore prikazao kao izbor između mira i rata, rekavši da će opozicija, ako pobijedi, uvući Gruziju u rat protiv Rusije.
Opozicija je glasanje postavila kao izbor između Zapada i Rusije te između demokratije i autoritarizma, što je narativ koji ponavljaju zvaničnici u Sjedinjenim Američkim Državama i Evropi koji su kritikovali Gruzijski san zbog demokratskog nazadovanja.
Zabilježeni su neki incidenti, iako je Natia Joseliani, portparolka izborne komisije, ranije rekla medijima da se nakon "manjih tehničkih nedostataka" proces odvijao "u mirnom okruženju" na svih 3.111 biračkih mjesta.
Dopisnik Radio Slobodna Evropa iz ove zemlje izvijestio je o incidentu u južnom gradu Marneuliju, gdje je člana opozicijske stranke na biračkom mjestu navodno pretukao predstavnik Gruzijskog sna.
U Rustaviju, gradu dvadesetak kilometara jugoistočno od Tbilisija, dopisnik Radija Slobodna Evropa Davit Mčedlidže verbalno je zlostavljan i spriječen da obavlja svoj posao na biračkom mjestu od strane neidentifikovanih osoba koje su mu pokušale uzeti telefon.
Svjedok je za RSE rekao da su nepoznate osobe bile na glasačkom mjestu, što je suprotno zakonu. Iako je policija pozvana, niko nije stigao, rekao je svjedok za RSE.
Novi izborni sistem znači da stranke ili koalicije moraju preći prag od pet odsto kako bi ušle u parlament. To je motivisalo gruzijske opozicione stranke da formiraju koalicije kako bi imale razumne izglede za prelazak izbornog praga.
Stranku Gruzijski san osnovao je bivši premijer Bidzina Ivanišvili, milijarder i najbogatiji čovjek Gruzije. Kremlj ne skriva da više navija za pobjedu Gruzijskog sna.
Nakon što je glasao, Ivanišvili je pozvao Gruzijce da glasaju u što većem broju, dok je optužio opoziciju da je u službi neimenovane "strane države" koja će Gruziju uvući u rat protiv Rusije.
"Gruzijo, gruzijski narode, brinite o svojoj zemlji ili birajte agenta strane države koji će samo izvršavati naredbe iz inostranstva", rekao je Ivanišvili, dodavši da će Gruzija tada biti suočena s "katastrofom i ruševinama".
Premijer Irakli Kobakidže rekao je nakon glasanja da je optimist da će Gruzijski san osvojiti oko 60 odsto glasova, ne objašnjavajući svoj optimizam.
"Ovo je referendum između rata i mira, između nemoralne propagande i tradicionalnih vrijednosti. Ovo je referendum između mračne prošlosti zemlje i svijetle budućnosti", rekao je.
Kobakidže je odbio odgovoriti na pitanje o prenosu vlasti u slučaju pobjede opozicije.
Ispitivanja javnog mnjenja pokazuju da Gruzijci uglavnom podržavaju pridruživanje Evropskoj uniji i NATO-u, ali takođe žele da izbjegnu sukob s Rusijom i duboko su konzervativni po pitanjima kao što su LGBT+ prava.
Među kontroverznim predlozima zakona koje je Gruzijski san usvojio je zakon koji zahtijeva od grupa koje primaju 20 odsto ili više svog finansiranja iz inostranstva da se registruju kao "strani agenti".
Protivnici su ga nazvali "ruskim zakonom", opisujući ga kao autoritarnog i inspiriranog sličnim zakonima koji se koriste za suzbijanje neslaganja u Rusiji.
Usvajanje zakona ranije ove godine izazvalo je masovne proteste i podstaklo Sjedinjene Američke Države da nametnu sankcije nekolicini Gruzijaca i zaprijete ukidanjem pomoći Tbilisiju.
Evropska unija bi mogla razmotriti privremeno ukidanje svog bezviznog režima s Gruzijom ako izbori "ne budu slobodni i pošteni", rekao je u septembru ambasador EU u Tbilisiju.
Drugi kontroverzni zakoni ograničavaju prava homoseksualaca.
Četiri opozicijske stranke koje će najvjerovatnije preći izborni prag od pet odsto su Jedinstvo - Za spas Gruzije, koalicija predvođena bivšim vladajućim Ujedinjenim nacionalnim pokretom (ENM), Koalicija za promjene, uglavnom sastavljena od bivših osoba povezanih s ENM-om, Snažna Gruzija, ideološki koalicija koja se pokušala pozicionirati ni kao ENM ni kao Gruzijski san, i Za Gruziju, stranka koja se odvojila od Gruzijskog sna.
U kampanji su svoju paljbu usmjerili na vladajuću stranku, a ne jedni na druge, sa zajedničkim ciljem okončanja 12-godišnje vladavine Gruzijskog sna i oživljavanja zaostalih pokušaja Gruzije da se pridruži Evropskoj uniji.
Dogovorili su se da će u slučaju pobjede opozicije dopustiti predsjednici Salome Zurabišvili da sastavi tehnokratsku vladu koja bi obnovila dobre odnose sa Zapadom i ukinula najautoritarnije zakone koje je Gruzijski san donio uoči kampanje.
Zurabišvili, čija je uloga uglavnom ceremonijalna, bila je u sukobu s Gruzijskim snom.
Prvi put Gruzija koristi novi elektronski sistem prebrojavanja glasova - s papirnatom sigurnosnom kopijom - a rezultati se očekuju jedan do dva sata nakon zatvaranja birališta u 20 sati po lokalnom vremenu.
Bonus video:
