Odluka Sjedinjenih Država da odobri ukrajinske napade dugog dometa mogla bi pomoći Kijevu da brani uporište u ruskoj oblasti Kursk, ali je moguće da je stigla prekasno da promijeni tok rata, kazali su analitičari za agenciju Rojters.
Dva mjeseca prije napuštanja funkcije, predsjednik SAD Džo Bajden ukinuo je neka od ograničenja koja su sprečavala Kijev da koristi američko oružje za napade dublje na teritoriji Rusije, što predstavlja značajnu promjenu politike.
Vojni analitičari su ocijenili da će uticaj na frontu, gdje Ukrajina već mjesecima trpi gubitke, zavisiti od toga koja ograničenja će ostati na snazi. Ipak, mada bi promjena politike mogla ojačati operaciju u Kursku nije vjerovatno da će značajno promijeniti ukupnu situaciju.
“Odluka dolazi kasno, i poput drugih sličnih odluka, možda je prekasno da bi značajno promijenila tok rata”, rekao je Majkl Kofman, viši saradnik Karnegi fondacije za međunarodni mir u Vašingtonu.
“Napadi dugog dometa su uvijek bili samo dio slagalice i često se u ovom ratu od njih previše očekivalo”.
Takođe, nije moguće znati koliko dugo će nova politika trajati. Odluku je kritikovao Ričard Grenel, jedan od najbližih savjetnika za spoljnu politiku novoizabranog predsjednika Donalda Trampa, koji će 20. januara zamijeniti Džoa Bajdena. Tramp već duže vrijeme kritkuje obim američke pomoći Kijevu i obećao je da će brzo okončati rat, mada nije precizirao kako.
Ukrajina je mjesecima lobirala za ovu promjenu, tvrdeći da je nemogućnost da gađa ciljeve unutar Rusije, a posebno vojne baze sa ratnim avionima koji učestvuju u napadima na Ukrajinu, predstavljala ozbiljan nedostatak.
Ruske snage, koje su više od godinu dana u ofanzivi, napreduju najbržim tempom od 2022. u istočnoj Ukrajini i vrše pritisak na sjeveroistoku i jugoistoku zemlje.
Rusija tvrdi da Ukrajina ne može ispaljivati rakete na ciljeve unutar Rusije bez direktne pomoći NATO saveznika, nazivajući to značajnom eskalacijom.
Kremlj je juče saopštio da će Rusija odgovoriti na, kako je naveo, nepromišljenu odluku Bajdenove administracije.
“Očigledno je da odlazeća administracija u Vašingtonu namjerava da preduzme korake kako bi nastavila da doliva ulje na vatru i provocira tenzije oko ovog sukoba”, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Putin je promijenio rusku nuklearnu doktrinu tako da svaki konvencionalni napad na Rusiju uz pomoć nuklearne sile može biti smatran udruženim napadom na Rusiju.
Izvori na koje se pozivaju “Njujork tajms” i agencija Rojters predstavili su odluku SAD djelimično kao odgovor na izvještaje o dolasku sjevernokorejskih vojnika u Kursk kako bi pomogli u odbijanju ukrajinske ofanzive. Zamjenik savjetnika za nacionalnu bezbjednost SAD-a, Džon Fajner, rekao je da je Rusija eskalirala sukob “angažovanjem snaga strane države na sopstvenoj teritoriji”. Ruski zvaničnici poručuju da imaju pravo da rasporede bilo koje snage unutar granica Rusije.
Prvi ukrajinski napadi mogli bi uslijediti u narednih nekoliko dana i vjerovatno će biti izvedeni raketama ATACMS, koje imaju domet do 306 kilometara, navodi Rojters. Jedan zvaničnik odbrane iz centralne Evrope rekao je za britansku agenciju da bi ovi napadi mogli Kijevu pružiti veću šansu da se brani od vazdušnih napada, ali da vjerovatno neće odlučujuće preokrenuti sukob u korist Ukrajine.
Rusija je već premjestila veliki dio svojih vazdušnih snaga izvan dometa zapadnog oružja u Ukrajini, naveo je zvaničnik.
Ministar spoljnih poslova Litvanije, Gabrijelius Landsbergis, izjavio je da je još rano za slavlje: “Još ne otvaram šampanjac”, jer nije poznato koliko raketa Ukrajinci imaju i da li ih ima dovoljno da značajno utiču na situaciju na frontu.
Nijesu svi evropski lideri pozdravili odluku odlazeće administracije u Vašingtonu. Slovački premijer Robert Fico osudio je potez SAD. “Ovo je nezapamćena eskalacija tenzija, odluka koja uništava nade za početak bilo kakvih mirovnih pregovora i okončanje međusobnog ubijanja Slovena u Ukrajini”, naveo je Fico u saopštenju.
Mađarski šef diplomatije Peter Sijarto kazao je da je “nevjerovatno je opasno” dozvoliti Ukrajini da koristi oružje iz zemalja članica NATO-a za napade dugog dometa na Rusiju.
Odluka da odobri napade tek nakon višemjesečnog ukrajinskog lobiranja prati obrazac koji se ponavlja tokom cijelog rata, dok je Bajdenova administracija pokušavala da uskladi podršku Ukrajini sa bojaznima zbog eskalacije sukoba.
Prethodno je Vašington mjesecima oklijevao prije nego što je Ukrajini odobrio isporuku raketa dugog dometa, tenkova i aviona.
Neki vojni analitičari smatraju da su takva odlaganja omogućila Moskvi da se oporavi od ranih neuspjeha i ojača odbranu okupiranih teritorija, što je doprinijelo neuspjehu velike ukrajinske kontraofanzive prošle godine.
Mogućnost napada na rusku teritoriju raketama mogla bi imati najdirektniji uticaj u Kursku, gdje Ukrajina nastoji da zadrži uporište koje je zauzela nakon prvog velikog napada preko granice u avgustu. Ruska teritorija bi mogla poslužiti kao sredstvo za pregovaranje nakon što Tramp preuzme Bijelu kuću.
Kijev tvrdi da je Rusija nagomilala 50.000 vojnika kako bi pokušala da povrati teritoriju u Kursku, i da je rasporedila 11.000 Sjevernokorejaca, od kojih neki, kako se tvrdi, učestvuju u borbama
“Rakete ATACMS mogu ugroziti veoma vrijedne ruske i sjevernokorejske ciljeve. Ovo bi pomoglo ukrajinskim snagama da brane kursko uporište, koje je pod pritiskom”, rekao je Majkl Kofman.
Kijevski vojni analitičar Serhij Kuzan rekao je da postoji niz ciljeva u Rusiji na udaljenosti do 500 km od Ukrajine koje ukrajinske snage smatraju prioritetima, ali mnogi od njih bi i dalje bili van dometa raketa ATACMS.
Francuska i Britanija nijesu precizirale da li će pratiti Amerikance i dozvoliti Ukrajini upotrebu krstarećih raketa Storm Shadow/SCALP, koje imaju domet od 250 km. Njemačka je juče saopštila da ostaje pri odluci da Kijevu ne isporučuje oružje dugog dometa.
Juče je na ulicama Kijeva opšti osećaj bio da će odluka pomoći, ali da je došla prekasno.
“Ovo je trebalo da se iskoristi kao preventivna mjera, ili kao oštra reakcija u februaru ili martu 2022. Sada to ne igra veliku ulogu”, rekla je za Rojters Olga Korovjačuk, 21.
Sa druge strane pojedini Rusi su kritikovali potez SAD-a.
“Treba da uzvratimo”, rekao je 71-godišnji muškarac koji se predstavio samo kao Aleksandar. “Centri koji kontrolišu ove rakete i američke baze oko NATO-a takođe treba da budu pogođeni”.
Bonus video:
