Ruski predsjednik Vladimir Putin je otvoren za razgovore o primirju u Ukrajini sa Donaldom Trampom, ali isključuje bilo kakve veće teritorijalne ustupke i insistira da Kijev odustane od ambicija da se pridruži NATO-u, piše agencija Rojters.
Novoizabrani predsjednik SAD Tramp, koji je obećao da će brzo okončati sukob, vraća se u Bijelu kuću u vrijeme ruske prevlasti na frontu. Moskva kontroliše dio Ukrajine koji ima površinu kao američka savezna država Virdžinija.
U prvom detaljnom izvještaju o tome šta bi Putin prihvatio u bilo kakvom dogovoru kojim posreduje Tramp, pet sadašnjih i bivših ruskih zvaničnika je reklo da bi Kremlj uglavnom mogao da pristane da zamrzne sukob duž linija fronta.
Izvori Rojtersa tvrde da možda postoji mogućnost za pregovore oko podjele regiona Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson.
Dok Moskva tvrdi da su četiri regiona u potpunosti dio Rusije, njene snage na terenu kontrolišu 70-80 procenata teritorije.
Rusija bi takođe mogla biti otvorena za povlačenje sa relativno malih djelova teritorije koje drži u oblastima Harkova i Nikolajeva, na sjeveru i jugu Ukrajine.
Putin je ovog mjeseca rekao da svaki sporazum o prekidu vatre treba da odražava "realnost" na terenu, ali da se plaši kratkotrajnog primirja koje bi Zapadu samo omogućilo da ponovo naoruža Ukrajinu.
"Ako nema neutralnosti, teško je zamisliti postojanje bilo kakvih dobrosusjedskih odnosa između Rusije i Ukrajine", rekao je Putin.
Dva izvora Rojtersa su rekla da bi odluka odlazećeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena da dozvoli Ukrajini da ispaljuje američke rakete duboko u Rusiju mogla da zakomplikuje i odloži bilo kakvo rješenje, kao i da pooštri zahtjeve Moskve. Kijev je juče prvi put upotrijebio rakete da pogodi rusku teritoriju.
"Putin je već rekao da zamrzavanje sukoba neće funkcionisati ni na koji način. A odobrenje za rakete je veoma opasna eskalacija od strane Sjedinjenih Država" rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov nekoliko sati prije nego što su Rusi izvijestili o udarima američkih raketa.
Trampov savjetnik Stiven Čung rekao je da je Tramp jedina osoba koja može da okupi obje strane kako bi pregovarali o miru i radili na okončanju rata.
Tramp je rekao da će razgovarati direktno sa Putinom o sklapanju mirovnog sporazuma, ali nije iznio detalje o tome kako bi mogao da pomiri zaraćene strane.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da se njegova zemlja neće smiriti dok svaki ruski vojnik ne bude izbačen sa njene teritorije, na osnovu granica koje je Ukrajina stekla nakon pada Sovjetskog Saveza 1991.
Putin je 14. juna iznio svoje uvodne uslove za trenutni završetak rata: Ukrajina mora da odustane od svojih NATO ambicija i da povuče sve svoje trupe sa cjelokupne teritorije četiri ukrajinska regiona na koje polaže pravo i uglavnom ih kontroliše Rusija.
Iako Rusija neće tolerisati ulazak Ukrajine u NATO, ili prisustvo NATO trupa na ukrajinskom tlu, otvorena je za razgovor o bezbjednosnim garancijama za Kijev, tvrde neki zvaničnici Kremlja.
Drugi ukrajinski ustupci za koje bi Kremlj mogao da se zalaže uključuju da Kijev ograniči veličinu svojih oružanih snaga i obaveže se da "neće ograničavati upotrebu ruskog jezika".
Rusija kontroliše 18 procenata Ukrajinske teritorije, uključujući cio Krim, poluostrvo koje je Moskva anektirala 2014. godine, 80 procenata Donbasa, i više od 70 procenata Zaporoške i Hersonske oblasti.
Ukupno Rusija kontroliše preko 110.000 kvadratnih kilometara ukrajinske teritorije, dok Ukrajina drži oko 650 kvadratnih kilometara ruske Kurske oblasti.
Bonus video:
